DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 71 - Uzdržavanje vozila. Popravci na parovozu * lOO for. Popravci na kolik 400 „ 500 Svi troškovi za promet iznašaju dakle. ... . for. 5960 5960 ili za 1 kilometar —r~ = 397*38 for. 15 Po ovih pođatcik nije stoga težko proračunati, kada i kakva 6e nam šumska željeznica donieti koristi, a kada i kakva opet ne. TJ Petrinji, u siecnju 1880.. Poučno putovanje slušatelja´ II. šumarskoga tečaja u^^^ed|Mm u r j e, Štajersku i j e d a n^ d i o,,,,.,K^,jia.ÄJ--^-fea´. ^,^^ Napisao Dragutin Hlava. profesor šumarstva. V ^ Dozvolom vis. kr. zem. vlade i po nalogu sL ravnateljstva kr. gospodarsko- i šumarskoga učilišta križevačko.ga vodio sam slušatelje II, šumarskoga tečaja na poučnom putovanju kroz Medjumurje u dolnju Štajersku i kroz jedan dio Kranjske. Uslobodjujem se ovimi redci svoje izvješće o tom u šumarskom obziru vrlo poučnom putovanju potanko ovdje u cjenjenom listu krv. slavon. šumarskoga družtva objelodaniti. Dne 7. lipnja 1879. prije podne oko 10 sati odputovali smo — 16 nas na broju — iz Križevca prama Čakovcu. U 4 sata posije podne prispio je naš vlak na cakovački kolodvor, gdje nas je ravnatelj domene cakovažke, gosp. Ziegler, već čekao, te nas posije srdačnog pozdrava odveo u grad Cakovac i u velikom „Hotelu" nastanio. Buduć je bilo za ovaj dan i već prekasno j da koju šumu pohodimo j pozvao nas je ravnatelj g. Ziegler u ime gospojinskoga družtva, da prisustvujemo muzikalnoj i plesnoj zabavi sa. tombolomj koju prirediše isti dan cakovacke gospoje na korist poplavljenoga grada Segedina u perivoju susjednoga mjesta Sv. Jelene. U 6 satik odveo nas je šumarnik ove domene^ gosp. Konigj u Sv. JelenUj gdje smo ostali na gore rečenoj vrlo ugodnoj zabavi do 11. ure. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 72 — , - ´´´"^"´´´^^´" Slušatelji križevaekaga zavada pjevali su u složnom kvar! tetu nekoliko hrvatskih pjesama takovim uspjehom, da su mo rali svaku pjesmu opetovati: ^´-— Ovdje neka mi bude dozvoljeno, đa prosborim nekoliko rieči u obće o toj velikoj domeni. Ova domena je vlastnictvo grofa Gjure Festetića. Izim Čakovca posjeduje isti grof jošte sliedeoa imanja: Cunjo, Tanan, Yasvar i Mölnary. Imanje Čakovac obuhvaća 28000 jutara ili 16114 hektara; od ovoga kompleksa opet spada na šumu 10,142 jut. ili 6387*23 hektara. Čitav ovaj šumski kompleks, koji u Medjumurju leži stranom u ravnici, stranom pako u gorskih predjelih, razdieljen je u 4 šumska kotara i to: 1) Šumski kotar Domasinar — ujedno stanište šuma^r nika g. Koniga. 2) Šumski kotar Mihaljevac sa šumarom g. G-ötzom. 3) Šumski kotar Sv. Jelena sa šumarom g. Štefaićem. 4) Šumski kotar Subotica sa šumarom g, Kakonyom. Za čuvanje šuma pridieljeno je svim ovdje zabilježenim šumskim kotarom ukupno 19 lugara. Predmetom našemt^ razgledavanju opredielio je šum^girnik g. König šumski kotar Mihaljevac. Dne 8. lipnja došli su šumarnik g. König i šumar gosp. Makso Štefaić već u jutro u 6 sati k nam, a 5 minuta kasnije vozili smo se kraj kolodvora prama šumskomu kotaru „Mihaljevou". Sastojine ovoga šumskoga kotara l^že takodjei"^ stranom u nizini, stranom u gorskih predjelih. U nizini je ponajviše dobro crnicno tlo i na njem uspjeva osobito hrast, briest, jasen i javor, docim u gorskih predjelih n^r preduju opet najbolje šume iglace i bukva. Odmah kraj mjesta „Maeinec" vidili smo poveću 10—12godišnju čistu sastojinu borova u podpunom sklopu. Ova površina, koja je sada liepo obrašćena, služila je prije 12 godina vlastniku za oranice, nu baš radi slaboga fcla i neprikladnosti niene za gospodarstvo pretvorena je ista — kako smo se osvjedočili — najboljim uspjehom u šumu. Malo dalje na putu od Macinca prama gornjemu Miha- Ijevcu, gdje se tlo već polahko diže, imali smo prilike vidjeti |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 73 — sve kulture, pocamši od godine 1850. ća do proljetne god. 1879. — Ove kulture su stranom listače sume, te napređjujurastu bez iznimke u vrlo dobrom sklopu. Sve ove mlade sastojine postale su sjetvom i sadjenjem u redove. Yise gore nad selom „Gornji Mihaljevac" prispjeli smo do starih bukovih šuma, koje se bez iznimke takodjer nalaze u liepom sklopu. Posije pregledanje ovih rečenih šuma odvezli smo se kroz selo Tupkovce u šumski predjel „Željezna gora" gdje smo ostavili kola i pješice našu ekskurziju nastavili. Za kratko vrieme dospjeli smo u veliku mješovitu 20—40gođišnju šumu, sastojecu iz bukava, borova, hrastovja, nešto javora i u dolinah iz jalša. Ova šuma trpila je lanjske zime veoma puno od pritiska sniega. Naročito bio je bor, komu je najveća šteta nanesena. Stotine i stotine borovih stabala u debljini od 10—18 cm. prelomio je snieg. Ova stabalca su upotriebljena, na koliko je to bilo moguće, u gospodarske svrhe. Od ostalih stabala dala je šumska upraya stranom oguliti koru da se pogibeljni zareznici, osobito Bostrichus typographus, ne udomi ili ih je dala sasvim uništiti. Mi smo se ovdje ponajbolje mogli osvjedočiti^ koliko može pritisak sniega šumam škoditi, kada smo vidili, kako je šuma uslied spomenute elementarne nepogode progaljena. Nu ipak ima nade, da 6e se ta šuma za nekoliko godina opet sklopiti. Dalje iduć prispjeli smo u 10-godišnje ariševe kulture predjela „Glogovca". Na dolnjem kraju tih kultura čekala su nas opet kola, na kojih smo se (budući je bilo već 3 sata posle podne) j natrag odvezli u „Grornji Mihaljevac", gdje smo kod gosp. šumara Götza ugodno objedovali. Ovdje smo imali takodjer priliku vidjeti, kako se omorikovo i borovo sjeme iztriebljuje iz cešarka i to u jednostavnih sanducih samo sunčanom vraćinom. Gosp. Götz poklonio je meni gornji dio 14^.gpdišiijega borovoga stabalca, na kojem je okolo na okolo 1Ö7 cešarka. jedna uz drugu, uzrasla. Ja sam poklonio ovaj riedli eksemplar šumarskomu kabinetu našega zavoda. (Kako nam taj komad prikazuje slika na drugoj strani). TJ 6 sati, kad smo se dosta okriepili i gosp. Götzu na njegovoj gostoljubnosti pjevanjem niekoliko hrvatskih pjesama liepo zahvalili bili, odvezli smo se natrag u Cakovac, kamo smo u 8 sati na večer prispjeli. — 6b |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 74 Dne 9. lipnja u 5V,^ sata u jutro smo se odvezli na kolodvor i od ovuda prvim vlakom preko Pragerkofa u Policane. U Policanik ostavili smo željeznicu i ođputovali preko Kiselice, koie smo liepo kupalište pregledali, u Rogatac glavnu točku našoj^ ekskurziji. ^ — Ovđj^´nas je dočekao i srdačno pozdravio upravitelj ondašnje domene, gosp. nadšumar E Herzl. — Još isti dan priobćio je gosp. nadšumar Herzl program ekskurzije za sliedeće dane, iz kojega smo radostno razabrali, da će nas gosp. Herzl najprije u onaj šumski kotar voditi, koji leži već preko Sutle na hrvatskom zemljištu. — Čitava domena je šumsko imanje i vrlo dobro uredjeno, te je vlastničtvo kneza Windischgrätza, koji izim Rogatca ima još više domena u Austro-Ugarskoj kao i u Njemačkoj. i^^^ Pohodom ove krasne domene postigli smo svrhu naše ekskurzije, zato mi budi dozvoljeno o tom imanju i njegovom šumskom gospodarstvu ovdje malo obširnije progovoriti. Položaj, međje i veliöina šumskoga kompleksa (koji je bio dne 10 lipnja pregledan:) Jutrom u 6 sati odvezli smo se na 4 kola iz trgovišta Rogatca, te prispjeli nakon vožnje od 2 sata u liepi novi i ukusno zidani stan šumara, Stan ovaj leži skoro u sredini čitavoga šumskoga kompleksa, velikoga 4615 jut. i 293 Q hvati. Ovaj šumski kompleks razdieljen je u 3 šumska kotara, od kojih se prvi naime kotar „Macel" 19l3 jut. 428 hv. velik, nalazi u Hrvatskoj i to u političkom kotaru pregradskom, županije varaždinske: drugi šumski kotar „Loog", u veličini od |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 27 <-- 27 --> PDF |
. — 75 — 2016 jul 97 hv. i treći kotar „Šiltern" 686 jut. 1368 n liv. velik, leže u Štajerskoj i spadaju na politički kotar optujski. Sva tri šumska kotara protežu se svojim zemljopisnim položajem od 39 stupanja 39 minuta iztocne duljine i 46 stup. 14 minuta sjeverne širine prama jugozapadnim ogrankom brda Falka. Hrvatski dio toga kompleksa, naime šumski kotar „Macei" stoji na kraju krvatskih ogranaka julskik Alpa. Zemljište, vrst gorja i tlo. Veoma mnogo kotlina i ljevaka izmjenjuje se u ovom šumskom kotaru. 2000 do 2300 stopa nad morskom površinom uzdiže se cieli ovaj kotar. Zemljište nije brežuljasto, nego poglavito valovito. Ova osejbunost oblika je uzrokom, daje ovdje težko graditi šumske puteve i u obće ustanoviti, koja bi se prevozna sredstva najbolje preporučila. Težko je ovdje izvažati drva iz kotlina. Formacija tla je miocaenska. Ima tu kamenite bribi, krupnoga kršja, šljunka i naplavine. Medju kamenje, koje ovdje nalazimo, broji se ponajprije; vapnenjak. pješćenik i glineni lapor, izpremješan sa Ijuskami tinjca Pješčenici se uplivom zraka lahko razpadaju i stvaraju neki liep, koji nas sjeća na karpatski pješćenik. Ovo vrlo dobro i plodno tlo je uviek vlažno i svežje, pa radi toga osobito prikladno kako za uzgoj hrasta, bukve, javora, tako i za omoriku ariš i jelu, o cem smo se mogli osvjedočiti. Podnebje. Po 10-godišnjem izkustvu iznaša srednja godišnja toplota 8*96 R, a srednje stanje tlakomjera 28*6 bečlrik palaca. Protiva burnim vjetrovom je ovaj čitavi šumski kompleks od iztoka i sjevera zaštićen i premda se pokazuju sporadično t. j . kadkada kasni mrazovi, to se ipak može nazvati podnebje „blagim". Kiše prošloga proljeća prouzrociše u jarugab, koje se upotriebljavahu kao prevozni putevi, velike naplave, pa je šumarskauprava imala, kako smo se osvjedočili, dosta posla i troška, dok je popravila sve elemetarnom nezgoäom prouzročene štete. U mladih omorikovih sastojinah opazili smo posljedice pritiska sniega prošle godine, pa se i tu radilo, da se šteta popravi. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 76 — Vrst drveća, njegov prirast i razmjer smjese. Uzrok, što ovdje uspievaju mnoge i raznobrojne vrsti drveća, jest dobro tlo i dobre podnebne okolnosti. Prvobitno, uspievali su ovdje kao domaće vrsti; bukva, grab, lužnjak, kitnjak i cer, nadalje jela, prosti javor i javor mliec, jašika, breza i iva, docim se omorika i ariš stopram kasnije, i to umjetnim načinom, udomiše. Jašika, iva i breza, koje se vrsti veoma Mtro pokažu, osobito na čistih sječinah, bi sve plemenitije vrsti prerasle, nu radi toga se broj istih proriedjivanjem tako umanjuje, da ne mogu više plemenitim vrstim na štetu biti. Ovo vadjenje, odnosno prorieđjivanje je dakako skupo, ali je veoma koristno, jer mlade omorikove sastojine vrlo dobro uspievaju. Bukva i hrast su ovdje vladajuće vrsti, za njimi dolazi jela s bukvom ili jela sama. Omorikove kao i ariševe sastojine, koje su stopram u novije vrieme umjetnim načinom gojene, doduše su jošte mlade, nu kako smo vidli, će vrlo dobro uspievati. U nutarnjih sklopljenih sastojinah raste bršljan (Hedera helix) i vinika (Clematis vitalba), te se penju kndkada do krošnjah najjačih stabala. Bršljan naraste do 16cm. u promjeru te škodi veoma prirastu jela. Takodjer liepka (Viscum album) imade mnogo u ovih šumah. Uredjenje šume. Od kako su iste šume postale vlastnictvom kneza Windischgrätza, bljuje briga uprave, da se uvede potrajno šumarenje. Godine d86^ sastavio je šumarnik g. Gustav Pollak — sada šumarnik u NašicaK u Slavoniji kod svietloga bana grofa Pejačevića — osnovu za uredjenje. Revizija te osnove obavljena je posljednjih godina, pa su svi šumski kotari po „sustavu sak sonskom" uredjeni. Zemljištu i putevom valjano prilagodjena mreža prosjeka razdieljuje šumske kotare u potrebite uredjajne razrede, gospodarske odiele i glavne dielove. Svaki od ovih šumskih kotara, Macel, Lorg i Siltern je za se samostalan. Za nje je ustanovljen posebni sjecni red i kulturna osnova na 10 godina. Nakon 10 godina sliedi opet revizija, kojom se na temelju stečenoga lO-godišnjega izkustva opet na dalnjih 10 godina rečene osnove ustanovljuju. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 77 — Uporaba. Mjestni promet drvi i prodaja istili nazadovala je u zadnje vrieme znatno, jer su nastala razna spekulativna družtva, koja prama kratkomu vremenu za sjednju drva dostavljaju takova po što po to do obližnjitL željezničkih postaja i pokrivaju oko lištnu potriebu na drvik preobilno. ITslied toga bilo je nuzđno, da se inim načinom potraži primjerna ciena glavnim šumskim proizvodom, pa je ustrojena staklana i parna pilana od 8 konjskik sila, u kojik se za pro izyadjanje raznoga stakla i raznoga drva upotriebljena drva mnogo bolje unovcuju, nego kad bi se ista uslied konkurencije rečenih družtva morala za bezejenu prodavati. Tako n. pr. potrebuje staklana za svoje proizvode do 4500 prost, metara gorivih drva na godinu, docim parna pila opet izradjuje do 70 kub. met. drva svaki mjesec. Staklanom kao i parnom pilom upravlja posebni ravnatelj, koji je podredjen šumskoj upravi u Rogatcu, vodeću za dotičnu tvornicu sve račune, korespondencije i ine upravne poslove. Grlavno sječenje obavlja se zimi, doeim se proriedjivanje kasno u ljetu ili u jeseni ovršuje. Kao nuzgredni užitak je u dobrih godinah osobito važna žirovina i lučac (šiška). Ovdje ću jošto navesti, da se i hvat§nje,pu]aav^^>Äaixo.i^pl4a^ Šumske kulture. Pošto je prijašnjih godina bila ovdje svagdje čista sječnja rabljena, to je sadašnja šumska uprava imala mnogo posla^ da sve posječene šumske plohe opet pošumi, — Radi bujnoga tla prerašćuje korov, drač i t. d. pa je radi toga sadjenje probitačnije od sjetve. Potriebite presadnice se odgajaju u šumskih vrtovih. U hrvatskom šumskom kotaru „Macel" vidili smo šumski vrt za odgajanje omorike i ariša. Ovaj vrt bio Je osnovan pnj^´^ godine, jer je prijašnji prošao u redovitu šumsku kulturu. Da se može takav šumski vrt osnovati, mora se tlo već godinu dana prije u jeseni sasvime očistiti od panjevaj korjenja i kamenja; nadalje mora se isto 30—36cm. duboko prekopati i u proljeću još jedanput lopatom preokrenuti, posije toga izjednačiti i na slogove od lm, širine razdieliti. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 30 <-- 30 --> PDF |
_ 78 -^ Onda se posije sjeme omorikovo i ariševo u tako priredjene slogove u mjesecu svibnju i to u brazdicah, koje su 25cm. jedna od druge poredno odaljene. Posije sjetve moraju biti po sijani slogovi jelovim granjem tako dugo pokriti, dok sjeme nestane klicati. Jelovo granje se sada ubode na strani slogova tako, da mlade nježnje biljke odmah u početku imaju dovoljne zaštite proti suncu i t. d. Kasnije, kad biljke nešto ojačaju, odstrani se zaštitno granje malo po malo tako, da se mlade biljke polagano priuöe na prosto stanje. Na rali zemlje potroši se do 22 kilogr. sjemenja. Dobro je, da se prostori medju brazdami, dok se granje odstrani, pokriju mahovinom, jer ova ne dopušca, da tamo trava raste, a drugo opet uzdržava takodjer kroz; dulje vrieme vlagu u zemlji. Omorika se obično u trećoj i ariš u drugoj godini presadi. Jedan dio toga šumskoga vrta rabi se za presadjivanje jednoi dvogodišnjih omorikovih i arišovih biljka, jer presadjivanjem postanu biljke kriepčije i jace i takove biljke se najviše prodavaju. U istom šumskom vrtu vidili smo puno takovih 1-, 2-i 3-godišnjih presadjenih i nepresadjenih biljka, koje sve dobro nspievaju. Ograda okolo vrta za zaštitu proti zecevom i t. d. je sasvim jednostavna. Način, kako se presađjuju mlade biljke iz šumskoga vrta u šumske sjecine, zavisi o mjestnom položaju. Pri ravnom i samo malo nagnutom položaju rabi se sadnja na humice (Hügelpilanzung) sa 2- ili 3-godišnjimi biljkami. Na južnih i jugoiztocnih bokovih ostrmina i t. d. sade se opet 3-godišnje biljke sa grudvom (hljebom, Ballenpflanzung), a napokon na sjevernih položajih mora se sadnja na buturice (Büschelpflanzang) sa starijimi biljkami rabiti. Ovdje mi je napomenuti, kad smo se povratili iz šume, a smo bili vrlo dobro pogošćeni u kuei dotičnoga šumara i budući ta kuća stoji na hrvatskom zemljištu, bile su sve zdra-, vice hrvatskim jezikom izrečene. Posije objeda pregledali smo već prije spomenutu staklanu i parnu pilanu, gdje se je upravo radilo. Na uspomenu ovoga krasnoga dana darovao je g. Herzl svakomu od nas putnika liepu času za pivu. Uru kasnije poVi´atili smo se natrag u Rogatac. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 31 <-- 31 --> PDF |
~ 79 -, Dne 11. lipnja u jutro posije pregledavanja vrta za odgojivanje voćaka i trsja odvezli smo se preko Kiselice u drugi šumski kompleks kneza Windiscligrätza. Ob ovom šumskom kotaru zabilježio sam sliedeće: . Položaj međje i veliöina šum. kotara "Wooö. Posije vožnje od 2 sata. prispjeli smo k podnožju velikoga briega „Wooc", od kojega nosi i ovaj šumski kotar svoje ime Na južnom kraju počeli smo se uzpinjati. U početku vodio nas je g. Herzl kroz liepo ležece vinograde, a kasnije uviek se više i više gore penjajuć^ bodili smo kroz dobro uzrasle 6—16 godišnje omorikove, redovito nasadjene kulture, zatim smo došli u vrlo dobro sklopljenu bukovu šumu od 70 — 100 godina. Stabla ovib bukava su izvanredno visoka i bezgranasta. U stanu šumarevu, ležećem sasma gore na briegUj kamo smo posije 2´/^ sat~ :noga i trudnoga penjanja prispjeli, najprije se odmorismo. Vidik iz ove veoma visoko ležece kuće na čitavu okolicu je veoma krasan i zanimiv; ista kuća leži pod 48*^ 16´ i 36´^ sjeverne širine i 33*^ 17´ i 40" iztočne duljine. — Šumski ovaj kotar granici na sjeveru, sjevero-iztoku sa sumarni dobara „Stuđenitz" i Stattenberg´^ kao i sa oboinami „Hrastovec" i „Sv. Ana´´. — Zapadna, južna i jugo iztocna strana glavnoga kompleksa je ponajviše sumarni obćina „Dre. venig" „Cačendorf" i t đ. zaokružena. Početkom godine 1877. bio je čitav šuraski kotar nanovo omedjašen, te obubvaca sada 1340 jut. lOOGlivati.ili 771-152 kektara. Zemljište vrst gorja, tlo. Zemljište obuhvaća više skoro uzporednih sljemena sa veliHmi obronci i dubokimi vododerinami, proteže se od iztoka prama zapadu ^ na njem imade više visočina i glavica. Prama zapadu uzdiže se zemljište sve to više, a najveći vrb mu je „Wooč" dižući se do 3097 stopa nad morskom površinom. Sa geologičkoga gledišta spada cieli šumski kotar „Wooč" u trijašku tvorbu, sastoji se naime iz vapnenjaka, koji su se na mnogib mjestib uslied uglične kisele magnezije kemično pretvorili u dolomit. Velik dio visocine, po kojoj smo krenuli kroz iuiture k šumskom vrtu, sasvim je pokriven bjelutkovim pješćeBikom, medju kojim imade u ugljičastib koritih škriljavca. Okolica sastoji se, kako se vidi, poglavito iz dolomita i vapne |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^ 80 — ujaka. Ovi se troše — kako je poznato — veoma lahko, stoga moramo zaključiti, da se tlo neprestance stvara. Ovo tlo je pokriveno humusom, pa je izvrstno, osobito na onih mjestih, gdje su mu. sastavine kamenje, jer je uslied toga rahlo i svieže. Poradi toga uspieva bukva — kako smo vidu — bujnim rastom. Stabala imade množina, krošnje su malene, drvo je dobro, kalavo, a kora joj gladka. Osim bukve nalazimo i plemenitije vrsti drva, kao što su javor, jasen. Podneblje. Po raznoj visini nad morskom površinom (najnižja točka je 842´, a najviša 3097´) i po raznoj eksposiciji toga šumskoga kotara je i podneblje ovdje veoma razno. Docim u nizkih predjelih trsje i ´kesten dobro uspieva, dozrije u gorskih mjestih kraj stana šumarova jedva žito. Popriecno racunajuć, mora se ovdašnje podnebje ipak blagim nazvati, te djeluje vrlo dobro na rast bukve, javora, jele i omorike. Samo na najviših mjestih toga šumskoga kotara moći je opaziti, da drveće u prirastu nešto zaostaje. Zračnih oborina imade ovdje mnogo, koje osim jutarnje i večerne rose okriepljuju vegetaciju. Vrsti drveća, njihov prirast i razmjer smjese. Vladajuća vrst drveća u Woocu je bukva i to ponajviše u cistom stanju, a samo djelomice pomiešana sa jelom, još redje sa javorom, briestom, jasenom i hrastom. Omorika i ariš su ovdje u novije vrieme umjetnim načinom odgojene. Iva i breza rastu veoma hitro u čistih sječinah, te se moraju putem proriedjivanja odstraniti, da ne prerastu omoriku, ariš i drugo drveće. Uredjenje. Što je rečeno o uredjenju prijašnjih šumskih kotara Macela, Looga i Šilterna, valja i za ovaj kotar, te nam treba samo jošte dodati, da je bila zadnja revizija godine 1876., uslied koje je opet specijalni red, kulturna osnova itd. potrebnimi raznimi šumovidi providjen, za bližnju 10-godišnju perijodu od 1877. do 1886. sastavljen. Sve ove osnove kao i šumovide razgledao je podpisani velikom pomnjom tim više, jer je bio nadšumar g. Herzl tako prijazan, da nas o svem obaviesti. |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-^ 81 — Uporaba. Prodaja drva iz ovoga šumskoga kotara takodjer je kao i u Loogu radi raznih spekulativnih družtva otegoćena. Najveći dio u Woocu posjećenih drva prodaje se u inostrana mjesta. Izvoz do željeznice je dakako skup, nti za sada, dok gore navedfuia družtva u okolici rade, nije to drugčije moguće. Bumske kulture. Što se tiče kultura u šumskom kotaru 5,Wooč"j imali smo prilike viditi kulture pocam od ljetos do iznad 16 godina. Kulture ove su većinom omorikove, a inače pomješane arišem. Nadalje povede nas nadšumar g. Herzl u šumski vrt (sjemenište), Vj^ rali velik, koji služi samo za sjetvu omorikova i ariševa sjemenja, pa onda u drugi šumski vrt (sadilište) velik 1 jutro, u koji se opet presadjuju mlade biljke iz sjemeništa. U ovih vrtovih ostanu mlade omorikove i ariševe biljke tri godine, pa se onda, pošto su stabalca ojačala, osobito korienje se razvilo, vade za prodaju ili vlastitu porabu. — Za povoljnih godina može šumska uprava izim toga, kad je vlastita potreba sasvim pokrita, u proljeće još toliko biljka prodati, da se troškovi za šumske vrtove više manje nadoknade. 1000 komada takovih 3-godišnjih biljka — dobro i brižno smotanih — prodaje se loco kolodvora po 5 for. 50 ne. a. vr. Sve ove biljke odgajaju se u šumskih vrtovih, prem se tlo negiioji ni animalićkim ni mineraličlcim gnojem, radi česa valjaju takove biljke za našumljenje i slabijega šumskoga tla. Šumski se vrtovi poboljšavaju onom boljom zemljom, koja se dobiva iz gnoja mješanca (Komposthaufen), Lov. (Za öitavu domenu) Uzimajuć u zakup lov svih susjednih obćina, mogla je šumska uprava arondirati veliki kompleks za lov. Buduć je šumska uprava od više godina lov u dobrom redu držala, divljač u svoje vrieme štiti i njeguje, množila se je divljad već na toliko, da imade do 120 srna u svojem lovišta. Od grabežljive zvjeradi mora se ovamo brojiti: divja mačka, lisica i kuna. Po prilici u 3 sata posije podne, kad smo malo prije opisane šumske vrtove bili pregledali, vratismo se natrag k stanu šumara. Nedaleko od ovoga stana usried bukove šume bio je 6 |
ŠUMARSKI LIST 2/1880 str. 34 <-- 34 --> PDF |
_ 82 — za nas dobrotom gospođina nađSumara Herzla sjajan i obilat objed priredjen. Bilo je tu izvrstnih jela, dobroga vina i kisele rogatacke vode u obilju. Zabava ovdje u visini od preko 2400´ nad morskom povr šinom i u hladu starik bukava bila je vrlo zanimiva i živakna. Pjevanje krvatskik i drugik pjesama umnožavalo je oboe veselje i sigurno će ovaj dan dugo i dugo ostati u pameti ucestnika na toj krasnoj ekskurziji. Dne 12. lipnja u 10 sati prije podne odvezosmo se prvim vlakom iz Policana dalje preko Zidanoga mosta u glavni grad susjedne Kranjske/ u Ljubljanu, Isti dan pregledali smo gradski perivoj sa raznovrstnim domaćim i inozemskim drvećem. Nu najviše nas je zanimalo, što smo tisred ljeta vidili bližnje po gorje, sniegom pokrito. Utisak ovaj — osobito na slušatelje iz slavonskih ravnica, bio je izvanredan. Premda se u školskoj teoriji kod predavanja o prevažanju drva, o upotrebljivanju, o čuvanju i o lovu dosta puta govori o snježnicih, to si ipak ne može nitko takov predjel predstaviti, kad ga nije vidio. I Triglava sasvim sniegom pokritoga, vidili smo vozeć seu Ljubljanu. Dne 13. lipnja prije podne pregledali smo grad i njegove znamenitosti; zatim dali smo se svi skupa fotografirati. Ja sam bio tako slobodan, te sam od ovih fotografija jednu za uspo menu na tu krasnu ekskurziju predao slavnomu ravnateljstvu kr. gospodarskoga i šumarskoga U-cilišta križevackoga; nadalje poslao sam po 1 eksemplar tih fotografija gosp. nadšumaru Herzlu u Eogatac i gosp. šu^marniku Königu u Čakovac. Poslje objeda oko 1 ure odosmo na kolodvor i za neko liko minuta kasnije odjuri vlak, te nas opet doveze natrag preko Zidanoga mosta prama Zagrebu. Premda smo nakanili bili, da posjetimo jošte imanje gosp. grofa Auersperga u Mokricah, ipak smo morali program pro mieniti´radi nastale velike kiše. Ova nagla kiša bila je dakle uzrokom, da smo se upravo odvezli u Zagreb, kamo smo na večer oko 8 sati prispjeli. Dne 14, lipnja pregledali su nekoji od slušatelja zemaljski krasni muzej, a dru.gi opet perivoj Maksimir. Popoldašnjim vlakom krenuli amo u Križevac, radujuć se, da smo na ovom poučnom putovanju vidili šume u nizinah, šume u srednjih gorskih, a napokon i u gorskih sniežnih predjelih. |