DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 7 <-- 7 --> PDF |
" — 7 — " 0 njegovom djelovanju^ i završuje svoj zadnji godišnji izvještaj srdačno kličać: „Zivilo i uspievalo krv. slav. šumarsko đružtvo !´^ U Zagrebuj dne 9. studena 1879. Upravljajući odbor hrvatskoga slavonskoga šumarskoga družtva. Mijo Vrbani<3, Sandtner, c. kr. šum. nadzornik, predsjed. družtva. tajnik. Naši šumarski državni izpiti. Mnogomu je možda od naših društvenih članova dopao ruku članak natiskan prošloera prolieća u „H^vatskoi pošti" pod naslovom „državni izpiti za samostalnu šumsku upravnu službu U, Hrvatskoj". iSto se napose nas tiče. to se ne možemo složiti s načinom, kojim je taj članak, tičući se izkljucivo nas šumara^ u sviet turen. Nu svakako moramo ga smatrati znakom^ kojega bi naša visoka zemaljska vlada osobitom pažnjom udostojiti morala; ne možda radi pustoga sumnjicenjaj stoje u tom članku prenosnim načinom sadržano bilo, vee kao novi nepobitni đoka^, da se potreba za promjenom sadanjeg izpitnog ustrojstva počima pojavljati u svih skoro zemljak austro-ugarske monarkije. U oboe nije posve jasno, zašto da se kod pojedinih namjestničtva svake godine obdržavani državni izpiti takovimi nazivlju, kad za državnu službu ne usposobljuju, vec je za to potreban poseban izpit kod ministarstva. Jesu li privatne šume manje vriedne od državnih, ili su možda ove u svojem bivstvu od drugih šuma tako različite, da se privatni šumski posjednik sa manje sposobnim (?) šumarom zadovoljiti mora? Čemu se dakle boji uztvrditi: „izpiti kod državnih namjestnictva ne udovoljavaju više sadanjim zahtievom, koje se na samostalnoga šumskoga upravitelja stavljati ima´^? Ako je tomu tako, onda dobro, nu odklonimo stare šablone te mjerimo jednakom mjerom za sve! Samo ne nikakvih iznimnih mjesta za državne činovnike, nikakvih posebnih izpita, jer ti ne samo da čine činovnike zlovoljnimi i nezadovoljnimij vee i bacaju na izpitna povjerenstva kod državnih namjestnictva neko osobito svjetlo, što ga ova u istinu ne zasluzixju. Mi shvaćamo s toga u „Hrv. pošti" izašli članak jedino analognom izjavom naših hrvatskih šumara^ kao s^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 8 <-- 8 --> PDF |
^ 8 što su to danas u ostalih zemljak austr.-ug. monarkije na dnevnom redu. Ne misleć istu doslovce odobravati, moramo ju ništa ne manje zabilježiti tim više, što se naše o tom mnienje nekom znamenitom Snjenicom potvrdjuje, koja nam najsjegurniji dokaz pruža, da je osvjedočenje o nedostatnosti sadanjeg izpitnog ustrojstva kod nas i u više šumarske kruge prodrla. Kao što smo naime izkusili, nisu se mogli Ijetošnji šumarski državni izpiti kod vis. krv. zem. vlade u Zagrebu radi toga obdržavati, što se nije moglo konstituirati izpitno povjerenstvo, koje sastoji, kako je poznato od tri elana; ne možda radi toga, što ne bi imali u Hrvatskoj sposobnih izpitnih povjerenika, već upravo, što sami izpitni povjerenici uvidjaju, da rade proti svojoj časti, kad priznavaju, da njikov izpit mora imati manju vriednost nego što onaj državni izpit, koji se obdržava u Beču i Pešti kod ministarstva za poljodjelstvo. Mi moramo ove nazore samo odabravati te mislimo, da ne ćemo pogriešiti, ako pre dp ostavimo, da su istoga mnienja svi izpitani i neizpitani krvatski šumari. Naša zemaljska vlada, koja se za sva napredna pitanja toli vruće zauzimlje neće — o tom smo osvjedočeni — doista oklievati, a da ne rieši to nas šumara toli duboko doticuće se pitanje onim načinom, kojim to zaktieva interes šumarstva, ugled naše struke i sveobći napredak. Mnogi će možda od našik družtvenih pripadnika pitati, u cem upravo da sastoji razlika izmedju šumarskog državnog izpita kod državnog namjestnictva i onoga kod ministarstva? Na to im možemo, a da ne pogriešimo, odgovoriti: „u glavnom u ni će m", što, se tiće potankosti pako u razlicnosti postupka kod samoga izpita i u promjenjenik kod istoga forraalnostik. Evo uslobodjujemo se doslovce napomenuti na to se odnoseću naredbu visokoga cislajtanskoga ministarsva za poljodeljstvo: (Naredba c. k. ministarstva za poljodjelstvo od 13. veljače 1875, B 129/A. M., R.-G.-Bl. Br. 9), odnoseći se na izpit za tehničko Stebovanje u državnoj šumskoj upravi. §. 1. Znanstveno i praktično usposobljenje za postignuće stalnoga namjestenja za tehničkoga činovnika u državnoj šumarskoj službi (§. 10. previšnje odobranih temeljnib osnova za upravu državnih i zakladnih &uma i gospoštija) ima se dokazati, izpitom po sliedećih odredbah. §. 2. ^ü svrhu pripusta k tomu izpitu ima se dotičnik izkazati: n) akademiĆkom zrielosti postignutom na kojem srednjem uöiligtu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-9 5) Äbsolviranjem kojega šum. visokoga zavoda ili kojeg drugog za gumarsku službu naobrazujućega učevnoga zavoda^ da je bio redoviti slušatelj. c) sviedo(Sbomj da je dvte godine iza svŠeiiib strukovnih nauka (list 6) služio bud u državnoj službi kao pitomac^ bud u pouÖljivih Šumah posebnika. Za vrieme praktičnoga službovanja stečena mofcrenja i opazke mora dotiČnik u svoj dnevnik upisati te ga molbi za pripusti k izpitu priklopiti. §. 3. Izptt de se pravilno svake godine mjeseca listopada kod ministarstva za poljodjelstvo obdržavati. Molba sa priloženimi zahtjevi (§, 2) za pripust k izpitu ima se do konca kolovoza ministarstvu za poljodjcljstvo dostaviti. Na te molbe dodieliti će se kandidatom prije konca rujna pismeno riešenje, gdje će se podjedno k izpitu pripuštenim stalan rok za izpit naznačiti. Prvi izpit držat će mjeseca listopada 1875. Ministru za poljodjelstvo dopušteno je, da u pojedinih slucajevih pravi iznimke koli u pogledu Vremena toli i u pogledu mjesta. §. 4. Izpitno povjerenstvo sastoji od predstojnika Šumsko-tehniOkog odsjeka ministarstva za poljodjelstvo ili od kojeg po ministarstvu za poljodjelstvo označenog zamjenika kao predsjednika i od dvojice drugih Članova iz broja po ministarstvu za poljođjeljstvo svake godine za izpitno povjei renstvo imenovanih šumara. Izbor izpitnih povjerenika za posebne izpitne dane obavlja predsjednik; s kandidatom započeti ustmeni izpit moraju isti izpitni povjerenici do kraja obaviti. Predsjednik vodi Čitavi izpitni posao a napose brigu^ da se pravovaljano vodi zapisnik viećanja (§. 11). Izj^tni povjerenik, koji je s kojim kandidatom u rodi^Jli^u binstvu^ ne smije kod izpita istoga kandidata prisutan biti. §.5 . Izpit sastoji od pismenog i ustmenog diela. Sva pitanja za oba izpitna diela imadu uz dovoljni obzir na pomoćne znanosti više praktični smjer držati, te najprije i osobito obazirati se na zadaću samostalnoga šumskoga upravitelja. Predmeti izpita je jesu : a) Sumogojstv o i to koli u svojih naravno-znanstvenih podlogah, nadalje po svojih financijalnih i puČko-gospodarstvenih momentih, toli i obzirom na metode izvadjanja i na njihovu uporabu u raznih konkretnih slucajevih. 6) šumska i lovna zaštita koli sa gospodarstvenog toli i sa redarstvenov gledišta. Ovdje se obazire isto tako na racijonalni dokaz i uporabu Šumske i lovne zaštite pogledom na narav Šume ili lova, kao što i na neprijateljske uplive, pa onda na postojeće zakone i naredbe za uzdi-žavanje, gojitbu, isto tako za zaštitu Šume i lova, te napokon na dotične ustanove kaznenog zakona i na postupak. c) šumsk a uporaba , obuhvaćajuć temeljna načela i pravila prave dobi primjerene žetve, obradjivanje, ili preobražaj Šumskih proizvoda |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 10 <-- 10 --> PDF |
%^ 10 (šumske tehnologije i šumske industrije), njihovog prevažanja, sačuvanja i prodaje; d) šumsko mjeroznanstvo, obuhvaćaju^ izmjeru i kartiranje šumskog zemljišta i ustanovu prostora i skupnine šumarskih proizvoda; e) uređjenje šumske obhodnje u teoriji i u praksi; f) izračuna nje Šumarske vriednosti, uporabiv ju na okolišnu sastojinu drva i šumsku procjenu kod kupa, zamjene, izvlastbe i drugih pravnih poslova, osobito kod razriešaja služnostij zajedničkih dioba, sastavljanja zemljištnili komada i t d. napokon i-adi odgovora na Šumsko-statistiona pitanja na korist uredbe obhodnje; d) šumska gradjevna znanost smjerajuć na potrebe prevažanja drva prometnih sredstva u šumi i na jednostavnije gradjevine za smještenje šumskih sluga 1 radnika; e) Ovršba djelatnosti šumske državne službe u svojih raznih zadačah i u svojoj razredbi. t) privatn o prav o u odnošaju pram Šumi i lovu, osobito obzirom na posjed, vlastničtvo, služnosti, pogodbe i naknadu Štete; Nadalje je izpitnom zadaćom sumarni postupak kod prepirka radi smetanja posjeda, postupak u bagatelnih stvarih i naložni postupak; Jč) temeljn a načel a direktno g oporez o y,a n j a; T) gojenj e i zaštit a divljači , gojenj e lov a i lovn a upo raba ; m) obće poznavanje gospodarstva, u koliko je to potrebno za upravu manjih državnih objekta (oranica, livada, vrtiova, pašnjaka). §, 6. Pismeni izpit traje 2 dana. Svaki dan imadu najdulje u roku od 12 sati svi kandidati´ na"ista tri pitanja odgovoriti, koja jedan od kandidata neposredno pred početkom izpita iz ovećeg broja takovih pitanja izvući ima. Kandidati ne smiju se kod odgovaranja na pitanja nijednom drugom znanstvenom pripomoći služiti izirn^ onih pomoćnih tablica, koje lm povjerenstvo na razpolaganje stavi ili rabiti dozvoli. Kod pismenog izpita mora biti neprestano i strogo nadziranje kandidata. Izpisani odgovori na pitanja smiju se takodjer i u prvotnom sastavku izpitnomu povjerenstvu uručiti. Predati mora se taj sastavak ili umah načinjeni Čisti prepis posije dovršenog odgovora na pojedina pitanja, : §. 7. Posije svršenog pismenog izpita sliedi ustmeni izpit, koji se najprije u zatvorenoj sobi obdržavati ima, Prt tom se imadu kandidati alfabetičkim redom pozivati, te se za svakoga ustanovi trajanje izpitavanja od dva sata, §. 8. Ustmeni izpit nastavlja se jednim od sliedećih dana u obližnjih šumah. Izpit u šumi ima naročito zahtievati od kandidata poznavanje šumskih rasth´na i njihovih osebujnosti, sposobnost prosudjivanja obzirom na mjestne i sastojinske odnošaje, poznavanje za šumu i lov važnih životinja, napokon vještinu kod riešavanja zadaća o osnutku sastojine, gojenju sadnika, namieštanju šestara, spremištu drva, j^np^´^vi za gradnju puteva/šumskoj taksaciji i t, d. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 11 <-- 11 --> PDF |
§. 9. Posije đovrgena - izpita imadu izpitni povjerenici glasovati o sposobnosti kandidata; pri 6em mora biti mjerodavnim za svakoga povjerenika ne samo posljedak Čitavog izpita, već takodjer i sadržaj dnevnika kandidatova. ObraČunanje imade se po većini glasova sa „odlično", ,,veoma dobro " ili ^^dobro" izraziti; nu kandidat ne može se „odlično " sposobnim proglasiti, ako ga je jedan od povjerenika nesposobnim izjavio. Kandidatom, koji su izpit položili, izdaje se o tom svjedočba. Istu imadu svi izpitni povjerenici podpisati §. 10. Nesposobni m proglašeni kandidat može izpit ponoviti u roku, što mu ga ispitno povjerenstvo ustanovi. Kad se pri tom opet nesposobnim pronadje, to ima izpitno povjerenstvo ujedno odlučiti, da li mu se imade još jedno i ujedno posliednje ponavljanje dozvoliti ili ne. Obzirom k opetovnim izpitom valjaju takodjer ustanove §. 3. §. 11 . 0 viečanju glede cenzure kandidata ima se zapisnik sastaviti , koji ima sadržavati glasove pojedinih Članova povjerenstva te o tom prihvaćene zaključke obzirom na glavnu cenzuru. U tom zapisniku ima se napisati jezgroviti sastavak Čitavog izpitnog čina ili osobitih znamenitijih slučajeva za istoga. Isti se ima zajedno sa svimi izpitnimi radnjami predložiti ministarstvu za poljodjelstvo. §. 12. Za polaganje izpita ne ima se posebna taksa poloŽJti. §. 13. U državnoj službi ne stojeći izpitni povjerenici imadu pravo na nagradu od 10 for. na dan i na odštetu slučajnih putnih troškova. Državni činovnici dobivaju, u koliko su oni izvan uredovnoga mjesta kao izpitni povjerenici, redovite dnevnice i putni trošak. §. 14. Od polaganja toga izpita oslobodjeni su oni za sada u državnoj službi upotriebljeni pitoiaci, koji su već prije obavljenja ove naredbe položili državni šumarski izpit polag ministarske naredbe od 16. siečnja 1850. K.-G.-Bl. Br. 63. §.15 . Potreba akademiČke zrelosti u smislu §. 2, lit. a ne zahtieva se od onih kandidata, koji su prije obavljenja ove naredbe u jednu od naznačenih u §. 2, lit. Šumarskih Škola stupili, Obvezanost za vodjenje dnevnika (§. 2, lit. c) poČima 1. svibnja 1875. §. 16. Da li u inozemstvu položeni izpit odgovara zahtievom §. 1. i da li absolviranje koje inozemne šumarske škole udovoljava zahtievom §. 2, lit. b, to će u tom slučaju odlučiti ministarstvo za poljodjelstvo. Sličnu naredbu izdalo je i ministarstvo za poljodeljstvo, obrt i trgovinu u Pešti, iz koje možemo sliedece napomenuti: „Izpitni kandidat ima se izkazati maturalnom svjedoebom višega gimnazija ili više realke, te priložiti izpitne syjedocbe o svih na šemniokoj šumarskoj akademiji propisanih pređmetih, ako su iste postignute i na inih nu ipak vseraničkoj šumarskoj akademiji uzporedjcnih šumarskih zavodih. Manjkajući možda kolokviji imadu se prije državnog izpita nadoknaditi,. Osim toga |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 12 <-- 12 --> PDF |
~ 12 — zahtieva se najmanje dvogodišnja praksa! za iste vodjeni dnevnik. Izuzeti su od ove naredbe svi oni, koji su prije proglašenja prijašnje na šemničkoj šumarskoj akademiji ili na kojem istoj uzporedjenom zavoda već upisani bili. Obdržavanje godišnjih izpita u Buda-Pešti u jesenskih mjesecib oglasiti 6e se najmanje 6 nedelja prije u službenom listu „Budapešti Közleny" i u šumarskih listovih. Imenik od 20 članova sastojećeg izpitnog povjerenstva postaviti će se svakih 6 (šest) godina. Izpitno povjerenstvo sastoji od predsjednika, koji se bira izmedju viših državnih šumarskih činovnika, od dvojice po njem iz povjerenstvenog imenika odborskih članova i jednoga zamjenika. Molbe za pristup k državnomu izpitu imadu se koncem srpnja svake godine predsjedniku uručiti. Izpitna taksa, od koje može biti kandidat radi pomanjkanja sredstva na pol ili sasvim oprošten, iznosi 25 for. Izpitni predmeti su slieđeći: šumogojstvo, šumska uporaba, procjena šumske vrieđnosti. u uredjenje, Šumske obhodnje, šumsko mjerenje, šumska gradjevna i strojevna znanost, šumska zaštita i lovoznanstvo, organizacija, šumsko i lovno zakonodavstvo. Pismeni izpit traje dva dana (od 9 sati u jutro do najdalje 9 sati u večer), za koje dobe imadu se riešiti tr i pitanja. Za tim slieđeći ustmeni izpit traje za jednoga kandidata ne manje od IVa ^ ne vise od 2 sata. ßed kandidata opredieli se ždriebom. Redovi, koji se imadu podieliti o položenom izpitu jesu: „odličan", „dobar", „dovoljan". Izpitni kandidat može se u slučaju da nije zadovoljio, drugi put a polag obstojnosti i treći put k izpitu pripustiti. Iz predidućega vidimo, da su novi ministarski državni izpiti u bitnosti ono isto, što državni izpiti kod namjestnictva, i da razlika sastoji jedino u nekojih većih zahtjevih od kandidata, koje oe svaki šumar doista opravdanim! priznati, jer se oni temelje u sveobćem napredku duha vremena i u više stav- Ijenim" zahtjevom od naše struke. Osobito ocjene vriednom zapriecbom kod ministarskih šu marskih državnih izpita smatraju §. 8. naredbe cislajtanskog ministarstva. — Kako je poznato, svaki je šumar, pa makar je on uživao najbolje izobraženje, pravilno čovjek naučan na jed nostavne odnošaje kao što više ili manje na šumsku samoću. Ta okolnost kriva je takodjer cesto, da izpitnoga kandidata |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 13 naučava na jednostavne prostorije šumarske kuće ili na gole zidine šumarske pisarne zabuni visoka, prostrana i svakojakimi predmeti ukrašena izpitna dvorana, te usljed toga prikaže se izpitnomu povjerenstvu kao nezreo i nesjeguran sama sebe šumar, te se po tom i ocienjuje. Dovedite pako toga kandidata u njegov pravi elemenat, u šumu — to će o rijem izpitno povjerenstvo doista drugi sud imati! — Kandidat zaboravi u zelenoj šumi. da stoji pred izpitnim povjerenstvom, već vidi pred sobom samo strukovne drugove, te neće bez dvojbe biti zabunjen odgovarati na njihova strukovna pitanja onako kako će to omogućiti izreći sud 0 njegovoj sposobnosti kao šumara. Uz okolnosti poroditi će se tu vrlo potičuća prepirka, a kandidat moći će svoje nazore u naravi prakticnimi prispodobami razjasniti. Mnogi od naših čitatelja smijati će se možda ovim našim nazorom, a možda pače i tvrditi, da će ovaj kandidat, koji ne zna u zatvorenoj sobi na postavljena mu pitanja odgovoriti ni na prostom zraku odnosno u sumi-, mi bi rado uz ovu tvrdnju pristali, kad bi izpitni kandidati stari zreli i izkusni muževi bili; nu to su većinom toplokrvni lahko se uzrujajući mladići, koji se nešto zamršeno stavljenim pitanjem lahko presenete te ne steku lahko opet ravnodušnost u stiščućoj ih izpitaoj dvorani. Kako se je nadati, osvrnuti će se naša visoka zemaljska ylada na predstojeću bilježku te će znati u sporazumljenju s visokim ministarstvom za poljodjelstvo ukloniti čudnovati prije spomenutom ministarskom naredbom prouzročeni posebni položaj eis-i translajtanških državnih šumarskih činovnika tim više, što mi šumari nismo nikada nepravednimi zahtjevi zemaljsku vladu uznemirivali u osvjedočenju, da je uspješan rad a našoj struci moguć i da se dade pomisliti jedino pod zaštitom zakona. Upravljajućemu odboru hrvatsko-slavonskog šumarskog društva nastaje pako dužnost, da u pređi naznačenom smjeru prihvati inicijativu te one korake poprimi, koji će zadovoljiti željam naših hrvatskih šumara. Bilo nam čim prije moguće saznati štogod pobliže ob uspjehu iz ovog razloga poprimljenih naredbah upravljajućeg odbora. Srdačni šumarski „živio´´ pikati njegovo na to se odnoseće nastojanje. S, ~ |