DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 7     <-- 7 -->        PDF

" — 7 — "


0 njegovom djelovanju^ i završuje svoj zadnji godišnji izvještaj
srdačno kličać:
„Zivilo i uspievalo krv. slav. šumarsko đružtvo !´^
U Zagrebuj dne 9. studena 1879.


Upravljajući odbor hrvatskoga slavonskoga šumarskoga družtva.


Mijo Vrbani<3, Sandtner,


c. kr. šum. nadzornik, predsjed. družtva. tajnik.
Naši šumarski državni izpiti.


Mnogomu je možda od naših društvenih članova dopao
ruku članak natiskan prošloera prolieća u „H^vatskoi pošti" pod
naslovom „državni izpiti za samostalnu šumsku upravnu službu
U, Hrvatskoj". iSto se napose nas tiče. to se ne možemo složiti
s načinom, kojim je taj članak, tičući se izkljucivo nas šumara^
u sviet turen. Nu svakako moramo ga smatrati znakom^ kojega
bi naša visoka zemaljska vlada osobitom pažnjom udostojiti
morala; ne možda radi pustoga sumnjicenjaj stoje u tom članku
prenosnim načinom sadržano bilo, vee kao novi nepobitni đoka^,
da se potreba za promjenom sadanjeg izpitnog ustrojstva počima
pojavljati u svih skoro zemljak austro-ugarske monarkije.
U oboe nije posve jasno, zašto da se kod pojedinih namjestničtva
svake godine obdržavani državni izpiti takovimi nazivlju,
kad za državnu službu ne usposobljuju, vec je za to potreban
poseban izpit kod ministarstva. Jesu li privatne šume manje
vriedne od državnih, ili su možda ove u svojem bivstvu od
drugih šuma tako različite, da se privatni šumski posjednik sa
manje sposobnim (?) šumarom zadovoljiti mora? Čemu se dakle
boji uztvrditi: „izpiti kod državnih namjestnictva ne udovoljavaju
više sadanjim zahtievom, koje se na samostalnoga šumskoga
upravitelja stavljati ima´^? Ako je tomu tako, onda dobro, nu
odklonimo stare šablone te mjerimo jednakom mjerom za sve!
Samo ne nikakvih iznimnih mjesta za državne činovnike, nikakvih
posebnih izpita, jer ti ne samo da čine činovnike zlovoljnimi
i nezadovoljnimij vee i bacaju na izpitna povjerenstva
kod državnih namjestnictva neko osobito svjetlo, što ga ova u
istinu ne zasluzixju. Mi shvaćamo s toga u „Hrv. pošti" izašli
članak jedino analognom izjavom naših hrvatskih šumara^ kao


s^




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 8     <-- 8 -->        PDF

^ 8


što su to danas u ostalih zemljak austr.-ug. monarkije na dnevnom
redu. Ne misleć istu doslovce odobravati, moramo ju
ništa ne manje zabilježiti tim više, što se naše o tom mnienje
nekom znamenitom Snjenicom potvrdjuje, koja nam najsjegurniji
dokaz pruža, da je osvjedočenje o nedostatnosti sadanjeg
izpitnog ustrojstva kod nas i u više šumarske kruge prodrla.
Kao što smo naime izkusili, nisu se mogli Ijetošnji šumarski
državni izpiti kod vis. krv. zem. vlade u Zagrebu radi toga obdržavati,
što se nije moglo konstituirati izpitno povjerenstvo,
koje sastoji, kako je poznato od tri elana; ne možda radi toga,
što ne bi imali u Hrvatskoj sposobnih izpitnih povjerenika, već
upravo, što sami izpitni povjerenici uvidjaju, da rade proti svojoj
časti, kad priznavaju, da njikov izpit mora imati manju vriednost
nego što onaj državni izpit, koji se obdržava u Beču i Pešti
kod ministarstva za poljodjelstvo. Mi moramo ove nazore samo
odabravati te mislimo, da ne ćemo pogriešiti, ako pre dp ostavimo,
da su istoga mnienja svi izpitani i neizpitani krvatski šumari.
Naša zemaljska vlada, koja se za sva napredna pitanja toli
vruće zauzimlje neće — o tom smo osvjedočeni — doista oklievati,
a da ne rieši to nas šumara toli duboko doticuće se pitanje
onim načinom, kojim to zaktieva interes šumarstva, ugled
naše struke i sveobći napredak. Mnogi će možda od našik družtvenih
pripadnika pitati, u cem upravo da sastoji razlika izmedju
šumarskog državnog izpita kod državnog namjestnictva
i onoga kod ministarstva? Na to im možemo, a da ne pogriešimo,
odgovoriti: „u glavnom u ni će m", što, se tiće potankosti
pako u razlicnosti postupka kod samoga izpita i u promjenjenik
kod istoga forraalnostik.


Evo uslobodjujemo se doslovce napomenuti na to se odnoseću
naredbu visokoga cislajtanskoga ministarsva za poljodeljstvo:


(Naredba c. k. ministarstva za poljodjelstvo od 13. veljače
1875, B 129/A. M., R.-G.-Bl. Br. 9), odnoseći se na izpit za tehničko
Stebovanje u državnoj šumskoj upravi.


§. 1. Znanstveno i praktično usposobljenje za postignuće stalnoga
namjestenja za tehničkoga činovnika u državnoj šumarskoj službi (§. 10.
previšnje odobranih temeljnib osnova za upravu državnih i zakladnih &uma
i gospoštija) ima se dokazati, izpitom po sliedećih odredbah.


§. 2. ^ü svrhu pripusta k tomu izpitu ima se dotičnik izkazati:
n) akademiĆkom zrielosti postignutom na kojem srednjem uöiligtu.




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 9     <-- 9 -->        PDF

-9


5) Äbsolviranjem kojega šum. visokoga zavoda ili kojeg drugog za gumarsku
službu naobrazujućega učevnoga zavoda^ da je bio redoviti slušatelj.


c) sviedo(Sbomj da je dvte godine iza svŠeiiib strukovnih nauka (list 6)
služio bud u državnoj službi kao pitomac^ bud u pouÖljivih Šumah posebnika.


Za vrieme praktičnoga službovanja stečena mofcrenja i opazke mora
dotiČnik u svoj dnevnik upisati te ga molbi za pripusti k izpitu priklopiti.


§. 3. Izptt de se pravilno svake godine mjeseca listopada kod ministarstva
za poljodjelstvo obdržavati. Molba sa priloženimi zahtjevi (§, 2)
za pripust k izpitu ima se do konca kolovoza ministarstvu za poljodjcljstvo
dostaviti. Na te molbe dodieliti će se kandidatom prije konca rujna pismeno
riešenje, gdje će se podjedno k izpitu pripuštenim stalan rok za izpit
naznačiti.


Prvi izpit držat će mjeseca listopada 1875. Ministru za poljodjelstvo
dopušteno je, da u pojedinih slucajevih pravi iznimke koli u pogledu Vremena
toli i u pogledu mjesta.


§. 4. Izpitno povjerenstvo sastoji od predstojnika Šumsko-tehniOkog
odsjeka ministarstva za poljodjelstvo ili od kojeg po ministarstvu za poljodjelstvo
označenog zamjenika kao predsjednika i od dvojice drugih Članova
iz broja po ministarstvu za poljođjeljstvo svake godine za izpitno povjei
renstvo imenovanih šumara. Izbor izpitnih povjerenika za posebne izpitne
dane obavlja predsjednik; s kandidatom započeti ustmeni izpit moraju isti
izpitni povjerenici do kraja obaviti. Predsjednik vodi Čitavi izpitni posao
a napose brigu^ da se pravovaljano vodi zapisnik viećanja (§. 11).


Izj^tni povjerenik, koji je s kojim kandidatom u rodi^Jli^u
binstvu^ ne smije kod izpita istoga kandidata prisutan biti.
§.5 . Izpit sastoji od pismenog i ustmenog diela.


Sva pitanja za oba izpitna diela imadu uz dovoljni obzir na pomoćne
znanosti više praktični smjer držati, te najprije i osobito obazirati se na
zadaću samostalnoga šumskoga upravitelja.


Predmeti izpita je jesu :


a) Sumogojstv o i to koli u svojih naravno-znanstvenih podlogah, nadalje
po svojih financijalnih i puČko-gospodarstvenih momentih, toli
i obzirom na metode izvadjanja i na njihovu uporabu u raznih konkretnih
slucajevih.


6) šumska i lovna zaštita koli sa gospodarstvenog toli i sa redarstvenov
gledišta.


Ovdje se obazire isto tako na racijonalni dokaz i uporabu Šumske i
lovne zaštite pogledom na narav Šume ili lova, kao što i na neprijateljske
uplive, pa onda na postojeće zakone i naredbe za uzdi-žavanje, gojitbu,
isto tako za zaštitu Šume i lova, te napokon na dotične ustanove kaznenog
zakona i na postupak.


c) šumsk a uporaba , obuhvaćajuć temeljna načela i pravila prave
dobi primjerene žetve, obradjivanje, ili preobražaj Šumskih proizvoda




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 10     <-- 10 -->        PDF

%^


10


(šumske tehnologije i šumske industrije), njihovog prevažanja, sačuvanja
i prodaje;
d) šumsko mjeroznanstvo, obuhvaćaju^ izmjeru i kartiranje šumskog


zemljišta i ustanovu prostora i skupnine šumarskih proizvoda;
e) uređjenje šumske obhodnje u teoriji i u praksi;
f) izračuna nje Šumarske vriednosti, uporabiv ju na okolišnu


sastojinu drva i šumsku procjenu kod kupa, zamjene, izvlastbe i drugih
pravnih poslova, osobito kod razriešaja služnostij zajedničkih dioba,
sastavljanja zemljištnili komada i t d. napokon i-adi odgovora na
Šumsko-statistiona pitanja na korist uredbe obhodnje;


d) šumska gradjevna znanost smjerajuć na potrebe prevažanja drva
prometnih sredstva u šumi i na jednostavnije gradjevine za smještenje
šumskih sluga 1 radnika;


e) Ovršba djelatnosti šumske državne službe u svojih raznih
zadačah i u svojoj razredbi.
t) privatn o prav o u odnošaju pram Šumi i lovu, osobito obzirom na
posjed, vlastničtvo, služnosti, pogodbe i naknadu Štete;
Nadalje je izpitnom zadaćom sumarni postupak kod prepirka radi
smetanja posjeda, postupak u bagatelnih stvarih i naložni postupak;


Jč) temeljn a načel a direktno g oporez o y,a n j a;
T) gojenj e i zaštit a divljači , gojenj e lov a i lovn a upo raba
;


m) obće poznavanje gospodarstva, u koliko je to potrebno za upravu


manjih državnih objekta (oranica, livada, vrtiova, pašnjaka).


§, 6. Pismeni izpit traje 2 dana. Svaki dan imadu najdulje u roku od
12 sati svi kandidati´ na"ista tri pitanja odgovoriti, koja jedan od kandidata
neposredno pred početkom izpita iz ovećeg broja takovih pitanja izvući ima.


Kandidati ne smiju se kod odgovaranja na pitanja nijednom drugom
znanstvenom pripomoći služiti izirn^ onih pomoćnih tablica, koje lm povjerenstvo
na razpolaganje stavi ili rabiti dozvoli.


Kod pismenog izpita mora biti neprestano i strogo nadziranje kandidata.
Izpisani odgovori na pitanja smiju se takodjer i u prvotnom sastavku
izpitnomu povjerenstvu uručiti.


Predati mora se taj sastavak ili umah načinjeni Čisti prepis posije
dovršenog odgovora na pojedina pitanja,
: §. 7. Posije svršenog pismenog izpita sliedi ustmeni izpit, koji se
najprije u zatvorenoj sobi obdržavati ima,
Prt tom se imadu kandidati alfabetičkim redom pozivati, te se za
svakoga ustanovi trajanje izpitavanja od dva sata,
§. 8. Ustmeni izpit nastavlja se jednim od sliedećih dana u obližnjih
šumah.


Izpit u šumi ima naročito zahtievati od kandidata poznavanje šumskih
rasth´na i njihovih osebujnosti, sposobnost prosudjivanja obzirom na mjestne
i sastojinske odnošaje, poznavanje za šumu i lov važnih životinja, napokon
vještinu kod riešavanja zadaća o osnutku sastojine, gojenju sadnika, namieštanju
šestara, spremištu drva, j^np^´^vi za gradnju puteva/šumskoj taksaciji
i t, d.




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 11     <-- 11 -->        PDF

§. 9. Posije đovrgena - izpita imadu izpitni povjerenici glasovati o
sposobnosti kandidata; pri 6em mora biti mjerodavnim za svakoga povjerenika
ne samo posljedak Čitavog izpita, već takodjer i sadržaj dnevnika
kandidatova.


ObraČunanje imade se po većini glasova sa „odlično", ,,veoma
dobro " ili ^^dobro" izraziti; nu kandidat ne može se „odlično " sposobnim
proglasiti, ako ga je jedan od povjerenika nesposobnim izjavio.


Kandidatom, koji su izpit položili, izdaje se o tom svjedočba. Istu
imadu svi izpitni povjerenici podpisati


§. 10. Nesposobni m proglašeni kandidat može izpit ponoviti u
roku, što mu ga ispitno povjerenstvo ustanovi. Kad se pri tom opet nesposobnim
pronadje, to ima izpitno povjerenstvo ujedno odlučiti, da li mu
se imade još jedno i ujedno posliednje ponavljanje dozvoliti ili ne. Obzirom
k opetovnim izpitom valjaju takodjer ustanove §. 3.


§. 11 . 0 viečanju glede cenzure kandidata ima se zapisnik sastaviti
, koji ima sadržavati glasove pojedinih Članova povjerenstva te o tom
prihvaćene zaključke obzirom na glavnu cenzuru. U tom zapisniku ima se
napisati jezgroviti sastavak Čitavog izpitnog čina ili osobitih znamenitijih
slučajeva za istoga. Isti se ima zajedno sa svimi izpitnimi radnjami predložiti
ministarstvu za poljodjelstvo.


§. 12. Za polaganje izpita ne ima se posebna taksa poloŽJti.
§. 13. U državnoj službi ne stojeći izpitni povjerenici imadu pravo
na nagradu od 10 for. na dan i na odštetu slučajnih putnih troškova.
Državni činovnici dobivaju, u koliko su oni izvan uredovnoga mjesta
kao izpitni povjerenici, redovite dnevnice i putni trošak.
§. 14. Od polaganja toga izpita oslobodjeni su oni za sada u državnoj
službi upotriebljeni pitoiaci, koji su već prije obavljenja ove naredbe
položili državni šumarski izpit polag ministarske naredbe od 16.
siečnja 1850. K.-G.-Bl. Br. 63.
§.15 . Potreba akademiČke zrelosti u smislu §. 2, lit. a ne zahtieva
se od onih kandidata, koji su prije obavljenja ove naredbe u jednu od
naznačenih u §. 2, lit. Šumarskih Škola stupili,
Obvezanost za vodjenje dnevnika (§. 2, lit. c) poČima 1. svibnja 1875.
§. 16. Da li u inozemstvu položeni izpit odgovara zahtievom §. 1.
i da li absolviranje koje inozemne šumarske škole udovoljava zahtievom
§. 2, lit. b, to će u tom slučaju odlučiti ministarstvo za poljodjelstvo.


Sličnu naredbu izdalo je i ministarstvo za poljodeljstvo,
obrt i trgovinu u Pešti, iz koje možemo sliedece napomenuti:
„Izpitni kandidat ima se izkazati maturalnom svjedoebom višega
gimnazija ili više realke, te priložiti izpitne syjedocbe o
svih na šemniokoj šumarskoj akademiji propisanih pređmetih,
ako su iste postignute i na inih nu ipak vseraničkoj šumarskoj
akademiji uzporedjcnih šumarskih zavodih. Manjkajući možda
kolokviji imadu se prije državnog izpita nadoknaditi,. Osim toga




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 12     <-- 12 -->        PDF

~ 12 —


zahtieva se najmanje dvogodišnja praksa! za iste vodjeni dnevnik.
Izuzeti su od ove naredbe svi oni, koji su prije proglašenja
prijašnje na šemničkoj šumarskoj akademiji ili na kojem
istoj uzporedjenom zavoda već upisani bili. Obdržavanje godišnjih
izpita u Buda-Pešti u jesenskih mjesecib oglasiti 6e se
najmanje 6 nedelja prije u službenom listu „Budapešti Közleny"
i u šumarskih listovih. Imenik od 20 članova sastojećeg izpitnog
povjerenstva postaviti će se svakih 6 (šest) godina. Izpitno povjerenstvo
sastoji od predsjednika, koji se bira izmedju viših
državnih šumarskih činovnika, od dvojice po njem iz povjerenstvenog
imenika odborskih članova i jednoga zamjenika. Molbe
za pristup k državnomu izpitu imadu se koncem srpnja svake
godine predsjedniku uručiti.


Izpitna taksa, od koje može biti kandidat radi pomanjkanja
sredstva na pol ili sasvim oprošten, iznosi 25 for. Izpitni predmeti
su slieđeći: šumogojstvo, šumska uporaba, procjena šumske
vrieđnosti. u uredjenje, Šumske obhodnje, šumsko mjerenje,
šumska gradjevna i strojevna znanost, šumska zaštita i lovoznanstvo,
organizacija, šumsko i lovno zakonodavstvo. Pismeni
izpit traje dva dana (od 9 sati u jutro do najdalje 9 sati u večer),
za koje dobe imadu se riešiti tr i pitanja. Za tim slieđeći
ustmeni izpit traje za jednoga kandidata ne manje od IVa ^
ne vise od 2 sata. ßed kandidata opredieli se ždriebom.


Redovi, koji se imadu podieliti o položenom izpitu jesu:
„odličan", „dobar", „dovoljan". Izpitni kandidat može se
u slučaju da nije zadovoljio, drugi put a polag obstojnosti i
treći put k izpitu pripustiti.


Iz predidućega vidimo, da su novi ministarski državni
izpiti u bitnosti ono isto, što državni izpiti kod namjestnictva,
i da razlika sastoji jedino u nekojih većih zahtjevih od kandidata,
koje oe svaki šumar doista opravdanim! priznati, jer se
oni temelje u sveobćem napredku duha vremena i u više stav-
Ijenim" zahtjevom od naše struke.


Osobito ocjene vriednom zapriecbom kod ministarskih šu


marskih državnih izpita smatraju §. 8. naredbe cislajtanskog


ministarstva. — Kako je poznato, svaki je šumar, pa makar je


on uživao najbolje izobraženje, pravilno čovjek naučan na jed


nostavne odnošaje kao što više ili manje na šumsku samoću.


Ta okolnost kriva je takodjer cesto, da izpitnoga kandidata




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 13 naučava
na jednostavne prostorije šumarske kuće ili na gole
zidine šumarske pisarne zabuni visoka, prostrana i svakojakimi
predmeti ukrašena izpitna dvorana, te usljed toga prikaže se
izpitnomu povjerenstvu kao nezreo i nesjeguran sama sebe šumar,
te se po tom i ocienjuje. Dovedite pako toga kandidata u njegov
pravi elemenat, u šumu — to će o rijem izpitno povjerenstvo
doista drugi sud imati! — Kandidat zaboravi u zelenoj šumi.
da stoji pred izpitnim povjerenstvom, već vidi pred sobom samo
strukovne drugove, te neće bez dvojbe biti zabunjen odgovarati
na njihova strukovna pitanja onako kako će to omogućiti izreći
sud 0 njegovoj sposobnosti kao šumara. Uz okolnosti poroditi
će se tu vrlo potičuća prepirka, a kandidat moći će svoje
nazore u naravi prakticnimi prispodobami razjasniti. Mnogi
od naših čitatelja smijati će se možda ovim našim nazorom, a
možda pače i tvrditi, da će ovaj kandidat, koji ne zna u zatvorenoj
sobi na postavljena mu pitanja odgovoriti ni na prostom
zraku odnosno u sumi-, mi bi rado uz ovu tvrdnju pristali,
kad bi izpitni kandidati stari zreli i izkusni muževi bili; nu
to su većinom toplokrvni lahko se uzrujajući mladići, koji se
nešto zamršeno stavljenim pitanjem lahko presenete te ne steku
lahko opet ravnodušnost u stiščućoj ih izpitaoj dvorani.


Kako se je nadati, osvrnuti će se naša visoka zemaljska
ylada na predstojeću bilježku te će znati u sporazumljenju s
visokim ministarstvom za poljodjelstvo ukloniti čudnovati
prije spomenutom ministarskom naredbom prouzročeni posebni
položaj eis-i translajtanških državnih šumarskih činovnika
tim više, što mi šumari nismo nikada nepravednimi zahtjevi
zemaljsku vladu uznemirivali u osvjedočenju, da je uspješan
rad a našoj struci moguć i da se dade pomisliti jedino pod
zaštitom zakona. Upravljajućemu odboru hrvatsko-slavonskog
šumarskog društva nastaje pako dužnost, da u pređi naznačenom
smjeru prihvati inicijativu te one korake poprimi, koji će zadovoljiti
željam naših hrvatskih šumara.


Bilo nam čim prije moguće saznati štogod pobliže ob uspjehu
iz ovog razloga poprimljenih naredbah upravljajućeg odbora.
Srdačni šumarski „živio´´ pikati njegovo na to se odnoseće
nastojanje. S, ~