DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 44 <-- 44 --> PDF |
\J´ ^ 46 — (Šumska gojitba u Dalmaciji.) Namjestničtvo dalmatinsko nabavilo je tečajem ove zime šumskog sjemenja, koje se je u svrhu zagajivanja u pokrajini stranom po državnih razsadnicih upotriebiio a stranom se razdielilo na pojedine obćine i poljodjelska družtva, kako sliedi: \f^ Kilograma Fawlonia imperialis. 7 ´/„ „ Morus alba (murva bida). TVa " n ^igr^^i „ crna). 20 „ Robinia pseudo Aeazia (bagren). 20 „ Celtis australis (koprivić). 20 „ Grleditschia triachantbus. 32 ,, Fraximus omus (jasen zimar). 40 ,, Ulmus campestris (briest). 55 „ Pinus austriaea (bor crni). 57 ,, ,, halepensis (bor primorski). 110 „ Acer pseudoplatanus 0avor bieli). 411 „ Ailanthus glandulosa (pajasen) k tomu žira hrastova, 11 Hektolitra Quercus cerris (cer). 12 „ „ robur (dub, kitnjak^. 100 „ „ pedunculata (hrast lužnjak), a naručeno je joste 3 kgr, Eucalyptus globulus ravno iz Australije, da se razdieli Čim prispije. Osim toga sjemenja nabavilo se je joŠ izvana 470 velikih stablica 18000 manjih šumskih mladica, što se je medju obćine za uzgoj bezplatno porazdielilo, a uz to iz državnih i zemaljskih zaklađah novčana pružila se pripomoć obćinam i ostalim, koji se zagajivanjem bave. Koliko je bilo pribrana sjemena šumskoga domaćega i koliko je bilo dignutih stablica voćnih ili Šumskih iz domaćih razsadnikah i za uzgoj u pokrajnih upotriebljenih, nije potanko poznato, ali na svaki način sjemenja barem toliko, koliko je izvana prispjelo, a stablica sigurno preko 100,000 komada. Ponajviše razdielilo se je žira hrastova i sjemena pajasena, a to iz dobrog razloga. Ponajprije mogu se oble ove vrsti sjemenja odmah na prosto polje u branjevine posijati, i to pajasen bolje na poviših, od bure iole zaklonjenih mjestih mršava, pa ako ćeš i kamenita tla, žir hrastovi pako u dubljih položajih na tlu, koje viSe obiluje zemljom; tim prestaje potreba skupocjenog razsadnika pak je i uspjeh mnogo sigurniji, jer netreba nikakva presadjivanja. ´ Osim toga ima p^^ajasen još i to dobro, da ga blago no »j^rize, pa da brzo raste, da humus proizvadja, da mnogo mladica iz panja i iz korjena tjera, a s toga je, ako ne bolji od raznih topola i vrbe, a ono bar isto tako dobar, da veze zemlju i da suzdrži rušenje zemljišta Sasvim jednostavno sadi se pajasen, samo što je osjetljiv proti mrazu n mladosti, čega radi valja obavljati sijanje, kad su mrazi već prošli. Sjeme, koje se hoće posijati, valja jednu noć prije toga u vodi namočiti, a stavlja se 1—2 zrna zajedno u jamicu, motikom učinjenu, pak se la |