DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 42 — najpače crnoga bora, uslied šume uništujućega produciranja luci, kao i uslied čestiK šumskih požara, buduć ne ima u postojećih riedkih vec boricih nikakova pomladka. Od vrsti smreka ima u Bosni I. communis L. i I. nana Baumg., u Hercegovini I. Ocycedrus (kadkad kao stablo). Za čudo ne ima u nijednoj od obih pokrajina ariša; da licima tise, je dvojbeno. (Nastavak sliedi). Amerikanska pila (Drag saw-Zieh-säge). u novinah: „Scientific American" naslikana i opisana je u kratko pila, zvana drag saw (čitaj: drag s6) izumljena po Altersui Brasingtonu iz varošice Maiden Rock u "Wisconsinskoj. Pila ova služi za prorezavanje debla u trupce (kusove), te ima tu prednost od dosadanjih nenapetih popriečka (ungespannten Quersägen), što ju mjesto 2 radnika j^a n vuče, a time se i radna snaga prištedjuje, te je mogućo prorez osovnije namjestiti na duljini debla, i ujedno trvenje umanjiti. Priležeca slika to tumači: Kada sjedeć rezac potisne rukama kod a) napred, mora tvrdo učvršćena pila kod b) povući se kroz deblo natrag, a buduć se radnik, potisnuv za ručku napred, nagne i nehotice pritisne nogama malo ne istom snagom kao rukama, to je naravno, da spojiv i ovu snagu kod d sa polugom mora ta pila tim dalje zarezati; obratno pako povlačiv za ručku natrag, tim se manje nogama upire, dakle mora tim i sjedinjenije snaga dodjeljena rukama i težinom pilom napred povlačiti. Radeo ovako rukama i težinom svojom, koja se posljedna kod običnoga ručnoga rezanja na podporju (Stützfläche) gubi, tvrdi ovaj znanstveni amer. list, da se mora drag saw praktičnom izkazati. Ostalo je iz nacrta razumljivo, te se ne dade tajiti, da tih prednosti ne ima, nu jedina možda mana je ta, stoje stroj ma i najlagahnije konstruiran, ipak toliko težak, da je prenašanje od jednoga prereza do drugoga dangubno. Svakako pako imade prorezivanje ovim strojem mnogu veću budućnost, no najnovije podrezavanje i prerezavanje stabala sa parom u Ejiglezkoj, sto se preskupo prenašanje parne pile ne može niti kod najgušće, najkrupnije i najtvrđje sastojine barem u Europi igdje težko izplatiti. — Tko si ovu pilu nabaviti želi, neka se obrati na gosp. C. 0. Griep u Beč. Ciena 30—50 for. M- R. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 43 <-- 43 --> PDF |
´ . - 45 — Će prestati onakova predbacivanja, kakovih smo moraii čitati prošle godine u nekom javnom listu. U koliko smo mogli saznati, sastoji izpitno povjerenstvo za samostalno vodjenje šumske uprave od ove poznate gospode: Predsjednik c. kr. šum, ravnatelj Emil. Durst ; kao povjerenici: K. šum. izvjestitelj kod vis. zem. vlade Franjo Cor dasi (5 i c. kr. šum. nadzornik M. Vrban i Bilo njihovo djelovanje našoj domovini i struci na uhar i korist neka im podje za rukom našim državnim šumarskom izpitom pribaviti onaj ugled, koji zaista zaslužuju. Mi sa svoje strane pozdravljamo novo-imenovano povjerenstvo gromovitim: Živilo! (t Umrli). Oviem izpunjujemo žalostnu dužnost te priobćujemo našim družtvenim članovom smrt ovih za Šumarsku struku toli zaslužnih mnževa: Sum, ravn. dr. Hinko Kristijan Burghard^ umro 14. pros. 1879. u Hanoveru. Kr. ugarski Šumarski nadsavjetnik i predstojnik odjela za šumarstvo kod kr, financijalnoga ministarstva Draguti n Wagner , umro 21. pros^ 1879. u Pešti. C. kr. dvorski savjetnik i predsjednik tršćanskoga" povjerenstva za poŠumljenje Krasa Mu ti us vitez pl. To ma.sin. i, umro koncem prosinca (Osvrt na cienu Šumskih, proizvoda godine 1879. na sisačkom trgu.) Frane. dužice. Osnovka ^^/,, ^/g, ^\^J4 običnim rabatom; po ^y 140 —1-90 for.; minimum u prosincUj maximum u veljači. Skartoni 65 — 70 for. — Lies , Po metrih. Cetvornasti hrastovi stupovi, 3 7 dugi, -^5/^^_30/^^c^^ 24 f^,^ 4^/ ^g_^ 5 ´-/dg., ^o/^^_^73^ey^^ 24-3 1 for.; 4-9-/ dugi, do ^%,% 30 for.; 8—14^ duge, do ^"^1^^^% hl-n for.; hrastove gredice 4—ö´ ^ duge ^7jo-´%6% t 19 —24´for. — Briestovi öetv. stupovi, 3 ^ dugi ^V^^% 22 for.; 5^ dg., ^´I^^% 25-28 for.; 6^/ dg. ^y^,% 34-76 for.; — Lies z;a brodove. Hrastove kolombe 14´^ dg., ´-^´^[^^c^ 50-56 for. U drugih oblicih, kako se prodavaju 4—S"^"/ dg. do ^^/gs^t 1^—27 for. — Platine. Hrastove 3 ^ duge, ^j^^-^j^^ej^ ^1—^1% ior.; l´^j ^g. ^lz točne dimensije, Č. metar 55-30 for. — Stupc i (Friesen), hrastovi 0-75^ dg,^ dalje 26 —32 for. — Kolje (pilote), hrastovo S´/g^/ dg., 30*^ komad po 2*50 for. —Oblikovina . Hrastovina po č. metrih 3 7 dg. p. = 40%, 15—17 for.; 3«/ dg. p. =- 50%, 21 for.; 4 ^ dg. p. = 35´^ 18 for. ; 5 ^ dg. do p. = 60%, 20—28 for; jasenovina 5 ^ dg. 45%j, 21 for. — Podvalci . Drž. željeznica sa 15% , predvalci komad po 1—1-28 talijanska 5 —10 % predvalci 1 03—1.17 for,; Tramvay-0-80 fl. — Drvaza ogriev. Pomett. hvatih. Hrastovina 5.50—6´75 for.; bukovina 7-25 —10-00 for.; jasenovina 7 for; grabovina 7*50—10.00 for. Žir za sijanj e, na metr. cente ab željeznice 4*20 — 4*50 for.; u vrečah 4-55 for.; ab Košutaric e kod Jasenovca (92X^^ od Siska dole nuz vodu) u ladju stovaren 3*80 for. —, SiŠke, metr. centa l2-—13 for. Pausa, nadšum. |