DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 41 — Od bjelogorice najviše je posije bukve zastupan hrast, i to u savskoj dolini lužnik, u nutrasnoj Bosni hrast kitnjak i granik (Q. conferta), u Hercegovin i hrast kosmati, koji je ondje, osim na visokih gorah, najčešće stablo, nu većinom je to samo grmlje, napokon pozdni cer. U bukvicih nalaze se više ili manje razne vrsti javora, i to najviše Acer obtusatum Kit., onda A. pseudoplatanus L., A. monspessulanum L. U nizkih šumah nalazimo često A. campestre L. i ct. opulifolium Vili. — Puno je još divljih voćaka, kao jabuka, krušaka i oraha; potonji sačinjavaju u dolini rieke Bosne čitave sastojine. U bosanskih šumah ima u manjoj mjeri lipa (T. grandifolia Ehrh, i argentea Dsf,), bieli grab, hmeljevac, jasen bieli, briest, u obće skoro sve vrsti drveća, rastuće u srednjoj i sjevernoj Austro-ugarskoj. U hercegovačkih nizinah pokazuje se već dalmatinska inače flora, i to osim spomenutih dvajuh vrsti hrasta vidimo crni jasen, iztočni bieli grab, rašeljku, smrdelj, koprivić, zanoviet, a od vazda zelene bjelogorice česminu (Q. ilex), jagodnjacu (Arbhutus UnedoL. j, filyreju (Phillvrea media), i drugo važno rašće. Medju crnogoricami je prva omorika; od nje ima osobito u kotaru glamočkom i livnjanskom, onda kod Prasca i Dolnjeg-Yakufa velikih i čistih sastojina vrlo krasnoga rasta, osim toga nalaziš ju u mnogih drugih šumah, ali uviek na visin ah od bar 1000 metara, pomješanu sa jelom. Jel a je česta u bukvicih, koji stoje 800 — 1200 m. nad površinom morskom, ali riedko imade od nje čistih sastojina, jer mjesto sa bukvom raste ona u viših predjelih pomiešana sa omorikom. Od svih ondašnjih konifera postigne ona najveći obseg, te ostaje i vrlo stara već još zdrava t. j , gdje ostaje neoštećena. Zdrava stabla od 18 — 20 čvrstih metara nisu riedka. Najljepše jele nadjene su u šumah na Bielašnici i Romanja-planini kod Vareša na sjevero iztocnih obroncih Veleša, kao i u šumi Crnagora kod Mostara. U nižih predjelih t. j . izmed BOO — 800 m., nalazimo razne vrsti bora, i to na vapnenastom tlu samo crni bor i sličnu mu vrst sa posve drugimi eešarkami i drugom korom, u drugom zemljištu crni i bieli bor, pomiešan medju sobom, ili drugimi vrstmi npr. hrastom kitnjakom. Bieli bor odlikuje se gustim granjem i liepim rastom, a erni bor što obiluje smolom. Napadno je, da se vrsti bora toli često nalaze na serpentinskom tlu, dočim ih je manje na glinastom blieštniku. Žalibože nestaju sve više sastojine bora, 3b |