DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Bosne pocam od Bibača duž dalmatinske granice, kao i ciela
Hel-cegovina sastoje većim dielom iz krednoga va;pna sa svojstvom
kraške tvorbe. Na izlazu ramske doline i na južnih
obioiicib Bitovnja-planine ima erupt. kamenja (porfira i lave),
a kod Konjice nalazi se dosta dolomita.


Ruda ima osobito kod Vojnice (željeza), Vareša (željeza i
kroma), kod Kreševa (željeza, žive, bakra) i željeza na mnogo
drugili još mjestib. Ehyoliti na Vranića - planini kriju zlata.
Mrkoga ugljena nalazi se u Velikoj ranožini, osobito kod Zenice,
Liviia, Županjea i drugdje, nadalje ima kod Tuzle slanica
(solno vrelo), kod Banjaluke toplo sumporno vrelo, kod Zepca,
i Kiseljaka željezne kiselice, kod Sarajeva toplice sa 40** E-
Tlo je izuzam kraških krajeva većinom vrlo duboko i u šumovitih
predjelih bogato bumušom. Naslaga zemlje prikriva vrške
i obronke gora, koje su obično do granice šumske vegetacije
obrasle .šumom, gore pako travom; u kraških predjelih pako su
gore većinom gole i klisuraste.


P 0 dneb 1 j e. Klimaticki odnošaji su naravski prema uzvisitosti
nad morskim površjem vrlo razni, nu za šumsku vegetaciju
u "obće povoljni. Velik dio sjeverne Bosne osobito dolina
Bosne i Vrbasa od Zepca, odnosno Jajca dole, zatim dolina
na doljnjoj Drini i Spreci, vrlo je zgodna za vinogradarstvo)
kako se to može vidi ti po onih-mnogih divljih lozab, koje ondje
rastu. Nu ondje se ne tjera nigdje vinogradarstvo. Osobito jo
za to prikladna neretvanska dolina od Konjice dole, kao i predjeli,
graniceći JDalmacijom´, radi toplijega podnebja i za vinogradarstvo
prikladnoga kraškoga tla. Kod Konjice.i Mostara
se i tjera vinogradarstvo, osobito pako za prodavanje groždja
u gradovih Mostaru i Sarajevu. — Sto bi se* sad moglo učiniti
iz skoro sasvim neobradjene, do 4000 hektara obsižuće mostarske
ravnice (sastoji od zemlje i kršja iz Neretve te nije zato toliko
prikladna za poljodjelstvo, ali za vinogradarstvo i maslinarsto),
pokazuje nam vrt maslina, koji je prije 30 godina nasadio Alipaša
kod Bune, te koji daje ne lošije ulje od dalmatinskih
maslina, i izvrstno vino iz okolice mostarske. —


Vrst i drveća . Najčešće stablo u Bosni i Hercegovinije
bukv a Ona se nalazi ili sama, ili sa drugom bjelogoricom (hrastom,
javorom) na gorah srednje i južne Bosne i Hercegovine, te
saČLojava velike sastojine visokih šuma i dielom još prašuma