DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Bosne pocam od Bibača duž dalmatinske granice, kao i ciela Hel-cegovina sastoje većim dielom iz krednoga va;pna sa svojstvom kraške tvorbe. Na izlazu ramske doline i na južnih obioiicib Bitovnja-planine ima erupt. kamenja (porfira i lave), a kod Konjice nalazi se dosta dolomita. Ruda ima osobito kod Vojnice (željeza), Vareša (željeza i kroma), kod Kreševa (željeza, žive, bakra) i željeza na mnogo drugili još mjestib. Ehyoliti na Vranića - planini kriju zlata. Mrkoga ugljena nalazi se u Velikoj ranožini, osobito kod Zenice, Liviia, Županjea i drugdje, nadalje ima kod Tuzle slanica (solno vrelo), kod Banjaluke toplo sumporno vrelo, kod Zepca, i Kiseljaka željezne kiselice, kod Sarajeva toplice sa 40** E- Tlo je izuzam kraških krajeva većinom vrlo duboko i u šumovitih predjelih bogato bumušom. Naslaga zemlje prikriva vrške i obronke gora, koje su obično do granice šumske vegetacije obrasle .šumom, gore pako travom; u kraških predjelih pako su gore većinom gole i klisuraste. P 0 dneb 1 j e. Klimaticki odnošaji su naravski prema uzvisitosti nad morskim površjem vrlo razni, nu za šumsku vegetaciju u "obće povoljni. Velik dio sjeverne Bosne osobito dolina Bosne i Vrbasa od Zepca, odnosno Jajca dole, zatim dolina na doljnjoj Drini i Spreci, vrlo je zgodna za vinogradarstvo) kako se to može vidi ti po onih-mnogih divljih lozab, koje ondje rastu. Nu ondje se ne tjera nigdje vinogradarstvo. Osobito jo za to prikladna neretvanska dolina od Konjice dole, kao i predjeli, graniceći JDalmacijom´, radi toplijega podnebja i za vinogradarstvo prikladnoga kraškoga tla. Kod Konjice.i Mostara se i tjera vinogradarstvo, osobito pako za prodavanje groždja u gradovih Mostaru i Sarajevu. — Sto bi se* sad moglo učiniti iz skoro sasvim neobradjene, do 4000 hektara obsižuće mostarske ravnice (sastoji od zemlje i kršja iz Neretve te nije zato toliko prikladna za poljodjelstvo, ali za vinogradarstvo i maslinarsto), pokazuje nam vrt maslina, koji je prije 30 godina nasadio Alipaša kod Bune, te koji daje ne lošije ulje od dalmatinskih maslina, i izvrstno vino iz okolice mostarske. — Vrst i drveća . Najčešće stablo u Bosni i Hercegovinije bukv a Ona se nalazi ili sama, ili sa drugom bjelogoricom (hrastom, javorom) na gorah srednje i južne Bosne i Hercegovine, te saČLojava velike sastojine visokih šuma i dielom još prašuma |