DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 37 — sjeverozapadno od Mostara i na Bielasica - planini u kotaru Gackom. Ostale sve šume u Hercegovini su većinom samo grmlja, osobito u krajevik tizduž Dalmacije, gdjeno se isto onako postupa sumarni, odnosno gdje se isto tako pustoše, kao i u Dalmaciji, u obće imadu stanovnici Hercegovine iste običaje, kao stanovnici u dalmatinskih gorah, nasuprot Bošnjaci, manje žestoke naravi, više pokazuju sličnosti sa Hrvati u Hrvatskoj, te nisu ni tako poharali šume, kao pređjašnji. U ostalom moraju se ove povoljne okolnosti i sretnijim zemljištnim i klimatickim odnošajem u Bosni pripisati, ukupna drvljem obraštena površina Hercegovine može iznositi 35 postotaka, površina visoke šume 8 postotaka površine zemlje. Ovdje budi spomenuto, kako je težko i samo približno označiti površinu pojedinih šumskih skupova u okupiranih zemljak, a to zato, budue se nije ništa izmjerilo, dapače i same karte su nepouzdane, nii pri tom valja u obzir uzeti zaprieke, kojimi se morahu boriti ^stopni častnici pri izmjerivanju, jer se nisu mogli nadati podpori od strane turske vlade, već su morali neopaženi od nad njimi stražećih i od sumnjiceće vlade poučenih zaptija svoje opazke napisati. Nije se dakle čuditi, da su mnoga imena miesta i gora krivo zabilježena, a´´karte glede nekih krajeva tako krive, da ih nisu mogli šumoznanci uzeti podlogom za mjerenje šumske površine, već su morali sve mjeriti prostim okom i vremenom, koje bi proteklo od jedne dištancije do druge. Gfore. Budać se šume nalaze većinom na gorah, neće biti suvišno nabrajati najznamenitije gore. Osim nizine duž Save je Bosna i Hercegovina jako briegovita, i prosiecana mnogimi dolinami. Najvažnije gore, počimajuć na sjeverozapadu jesu: I. U Bosni : 1. Grmec-planina, sjeveroiztoćno od puta Kljuc-Bihae. -^ 2. Hrastici i crnogoricom obraštena Kozara-planina sjeverozapadno od Banjaluke. 3. Crljevica-planina (1971 m.) i s njom savisla i krasnimi borici obraštena Crna-gora, koja se proteže u dužini od 120 kilometara od Kixlesvakufa na Uni do blizu Livna. 4. Dinara, koja sačinjava granicu medju Bosnom i Dalmacijom, te se kosa napram Livnu 2ove Prolog. Vrh Dinare nalazi se u ostalom u Dalmaciji. Sjevernoiztočni t. j . bosanski obronci ovoga gorja obrašteni su mjestimice liepimi biikvici, od Livna prama jugu su pako goli. 5. Gola Ra^ušaplanina. 6. Na obroncih šumovita Vran-planina, zatvar^juća |