DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 36 Šumski odnošaji U Bosni od Hemiaima pl. Guttenberga, c. kr. šumarskoga savjetnika i zemalj. šum. nadzornika u Trstu .´^) Po nalogu Njeg. pt^euzvišenosti g.- ministra financija pregledao sam prošloga ljeta u okupiranib zemljak državne i va^ kuf-šume, da izreknem svoje mnienje, kako bi te i§ume štoviše koristi đoniele i kakove bi se imale učiniti priprave za organiziranje uprave državnih šuma u tih krajevih, pri cem (razgledavanju) su me podupirali šum. izvjestitelj ondašnje zemaljske vlade, šumarski savjetnik M. Šveige r i c. kr. nadšumar A. Kaltner . Buduc mogu predpostavljati, da će moja opažanja biti zanimiva čitateljem, usudjujem se u sliedećem opisati šumske odnošaje ovih, zapadnoj sad civilizaciji otvorenih, zemalja. Stanje šuma u ob će. Sumom obrasla površina Bosne iznosi najmanje 50 postotaka ukupne površine (760 cetv. milja), nu tu su uračunane nizke šume i grmlje; površina, obrasla visokom šumom, (koja se već može sjeći ili će se bar skoro moći) ne iznaša pako više od 500.000 hektara t. j . 11—12 postotaka ukupne površine. Najviše je visokih šuma u predjelu, zatvortoom od rieka Bosne i Krivaje, sjeverno od Sarajeva pa do Rogatice; medju cestom Jajce-Travnik-Sarajevo s jedne strane i riekami Vrbasom i Neretvom kod Konjice s đrtige strane, onda na zapadnih obroncih doline Skoplje; nadalje sjeverno od Livna i Grlamoča do Une, na gorskoj kosi južno od Ključa i Petrovca, na Kozara - planini i Motajici na jugu od Save, napokon na lievoj obß-li Bosne medju Jajcem i Vrandukoin do rieke TJkrine.´ Sjeverni i zapadni dio okružja Bihać, posavske ravnice, kao i do njih južno protežući se ogranci Majevica-planine u tuzlanskom okružju obrasli su većinom hrastici i grmljem, kotari Livno i Županjac nasuprot, izuzam obradjene ravnice i neke sjeverno od Livna ležeće šume, su većinom pusti i neplodni. Najviše viöokih suma u Hercegovini nalazi se u gornjoj neretvanskoj dolini od Konjice gore, zatim na sjeveroiztocnih obroncih gorja veleškoga kod Mostara, poimence u focanskom kotaru; nadalje je veća sastojina bukve na Cabulji, *) Ovaj članak priobenjemo i/. ,,Central >)latt für das gesammte Forstwesen" te mislimo želji p. n. ^g. čitatelja tim više udovoljiti, što isti razpravlja odnošaje susjednih i srodnih nam zemalja Bosne i Hercegovine. |