DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 26 — Dalje, što se debljine sloja naslage tiöe, po sebi se razumije, da ne smije debeo sloj naslage biti, osobito u početku sušenja, 4—Ö komada, jedan na drugom naslagani, već je debeo sloj, i samo na liepom vremenu dopušten, pri tom opet mora se češće preokretati. Negdje se u vrieme kiše za pokrivanje kore upotriebljuju katranjavi pokrivači, no dogodi li se, da kiša duže traje, vrlo lako se kore pod takovim pokrivačem ukyati pliesan. U novije vrieme za sušenje kore prave se posebne suJuice i iste se dobro i´-^placuju. Stupanj suhoće može vrlo razlican biti. Obično se uzimaju za izraz t. j . opredjeljenje suhoće tako nazvana „Mlinska i Šumska" suhoća. „Mlinska" je suhoća, kada kora svoju gibkost izgubi, a „Šumska" je pak suhoća, kada se kora krši i lomi, te kada se kaže, da je kora „šumski suha´´ znak je, da je potreban stupanj suhoće postigla. Prosječno izgubi svieža kora kroz sušenje do „šumske suhoće^´ 40—507o *^^ svoje kolikoće´ Kupinovo. 3L Proki(3, kot. šumar. Nekoliko rieči o gradjenju Šumskih cesta osobitim obzirom na šume u Hrvatskoj i Slavoniji. Nauka o gradjenju šumskih cesta jest plod najnovije šumarske literature, te se osniva poimence na sve bržem razvijanju cieloga šumogojstva i širećem se obsegu upliva šumarske tehnologije na samo gojenje šuma. Uslied neizmiernih šuma, kojimi u Austro-ugarskoj monarkiji najviše obiluje Hrvatska i Slavonija i sretnoga položaja većega diela naših šuma, nije nam bilo dosele nuždno baviti se više sa ovim najnovijim plodom šumarske literature. Naša hrvatska domovina, ležeća izmed dvaju brodivih rieka, s druge strane plakana jadranskim morem, a imajuć i željeznicu, i dosta cesta, nije baš — prem nije bogata komunikacijami — u tako lošem stanju glede toga, kako bi se moglo misliti. Toliko je sigurno, da su naše sadanje prometne ceste dosad posvema zadovoljavale domaćoj trgovini drvi i za izvoz drva. Nu tko pomnije motri dogodjaje i promjene, koje moraju nastati novije |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 27 <-- 27 --> PDF |
--_ 27 — doba u našoj užoj domovini i tko zna uvažiti, koliko će uplivati naša posestrima Bosna^ dovedena na drugu stazu, svojim šumskim bogatstvom na našu trgovinu drvi, morati će uviditij da je i za šumogoje u Hrvatskoj i Slavoniji nadošlo vrieme svratiti veću pozornost na dosad zanemarenu granu šumoznanstya t. j . na gradjenje šumskib cesta^ ako boćemo ne samo s drvi u dosad nepristupnih gorskib šumab trgovati, vno, u kratko vrieme i sa susjednom Bosnom konkurirati. Tim mi ne savjetujemo hrvatskim šum. strukovnjakoni, da na vrat na nos grade ogromnimi troškovi šumske ceste^ yicinalne željeznice ili prekope, već samo sjećamo, kako bi se popravile i dogradile postojeće šumske ceste i naše gorske Aume učinile pristupnimi tim, što bi se mjesto starih gradili novi terrainu odgovarajući drumovi. Tko poznaje naše hrvatske i slavonske šume, znade, da smo od svojih gorskih šuma još jako malo koristi imali. Ne možda zato, što ne bi bilo kupaca, već što je ođpremanje dobivenih šumskih proizvoda iz naših gorskih šuma, ako ne nemoguće^ a ono bar skopčano ogromnimi troškovi. Nu ne samo da nam gorske šume dosad skoro izkljucivo nikakova dobitka ne davahu, dapaže ni naši krasni hrastići u ravnini ne pružahu nam ni izdaleka onoga, što bi morali usljeđ svoje produkcije. Pitamo li za uzrok ovomu Sudnomu pojavu, na prvi mah biti će nam jasno, da se nalazi i u našoj Posavini i Podravini zaprieka izvažanju drva iz šuma, ?^to naravski mora uplivati na eienu drva. Koji od naših trgovaca s drvi ili šumogoja ne bi znao, da su ća i naše najbogatije šume duž Save, Drave i Dunava samo u stanovito doba godine pristupne, da odvisi sjecenje šume i izvoz drva od slučaja i odnošaja, koje čovjek ne može predvidjeti i proti´kojim ne može pojedinac ništa učiniti. Nu ako i nije u našoj moći zapoviedati elementom, podala nam je ipak umjetnost i obći napredak dostatna sredstva, da se možemo ograditi proti njihovomu škodljivomu Uplivu ili ga paralizirati. Svaki šumar, koji se samo išta bavi studijom o našoj trgovini sa drvi, priznati će, da leži uzrok vrlo napadnomu cesto rastenju i padanju ciene drva u pojedinih šumskih kotarih jedino u manje ili više prikladnih komunikacijah istih, da se po tom mora i kod nas što veća pažnja obratiti na dizanje komunikacija, ili u kratko, da i nam jednom valja po |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 28 <-- 28 --> PDF |
~- 28 -^ vući u okrug našib gospodarstvenik kombinacija gradjenje šumskib cesta. Svrha sliedećih nekoliko redaka nije sa znanstvenoga gledišta razmatrati nauku u gradjenju cesta, jer zato pobrinula seje šumarska literatura izvrstnimi djeli, kao n. pr.: 1) Das Handbuch für Holztraasport und Flosswesen od Jägerschmidta. 2) Anleitune; zum Waldwe^bau od Cai-la. (3l)Walwegbau od Neidhardta, 4) Weg-, Brücken- und Wasserbaukunde oT´~ÜengTS^rö) "Der Waldwegbau und das Nivelliren od Schepplera. 6) Anleitung zum Baue von Waldwegen od Heyera. 7) Waldwegbau und seine Vorarbeiten od Schuberga. 8) Wa,ldwegbaukunde od Stötzera i t. d. već oni imadu poticati na promišljavanjej kako i na koji način bi se mogle naše šume u Hrvatskoj i Slayoniji preplitati cestanii bez velikih troškova, koje bi bile za to priprave shođne i potrebne i na koji način bi si gdjekoji šumar lieti, gdje ima obično manje posla, našao ugodnu i vrlo zanimivu zabavu radnjom. Prije no se upustimo u dalnje razpi´avljanje toga pitanja moramo pronaći, gdje ćemo svojimi radnjami početi, ako hoćemo dobiti uredjene okolnostim tla odgovarajuće ceste, pa da posve ne promašimo cilj. Tu ne treba dugoga promišljavanja, jer syaki u.pravitelj šuma, komu je povjerena samostalna gojitba šume, i onako znade, da treba kao temelj svojim početnim radnjam kartu ob ustrojstvu tla (poimence u gorskih predjelih), i ne ima dvojbe, da je takova točna karta takodjer glavna stvar pri projektiranju cesta te po tom i najvažnija pripravna radnja za projekt puteva. Kako je poznato , treba prije svakoga gradjenja cesta i puteva nivelirati tlo, ne ćemo li, da se naš projekt cesta odlikuje tiem, što se ceste bez nužde cas uzdižu, čas opet padaju. Takovo niveliranje (razanje) pako iziskuje osim mnogoga truda takodjer puno vremena, a toga mi šumari ne možemo žrtvovati. Dobra mapa pako čini ne samo pokusno razanje suvišnim, već nam ujedno u nacrtu pokazuje pravu sliku okolice i daje nam na prvi mah nuždan pregled o raznoj uzvisitosti tla i predočuje nam možebitne zaprieke pri gradjenju cesta. Po tom sačinjava dakle mjerenje visine svih važnijih miesta okolice, koja se ima nacrtati, glavni posao tlorisa. Najtočnije i najsjegurnije se mjere visine pomoću teodolita ili fino izra |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 — radjenoga razala. U gorskih i strmih krajevih pako osobito je važno mjerenje visine barometrom , koje posve odgovara željenoj svrsi. Piije rabili su za ovo barometricko mjerenje fino izradjene tlakomjere živom, gdje se mogaše visina žive točno vidjeti. Ovi tlakomjeri pružaju doduše vrlo sjegurne rezultate, ali ne treba s vida smetnuti ni neudobnosti, koje su tom spravom spojene; uvažimo samo, kako je težko sačuvati staklene cievi u takovih kupiranih krajevih , da se ne razbiju, te tako može sprava uslied malih uzroka postati neuporabivom. Stoga je vrlo važan tlakomjer iz kovi, koji se kod ovakovih posala skoro svagdje uspješno rabi. Ovaj stroj nije od potrebe opisati, i to tiem više, buduć je svim strukovnjakom pod imenom „arneroida" yiše ili manje poznat. Isto tako ne možemo se upuštati u potanko tumačenje 0 načinu, kako se postupa pri snimanju okolice sa aneroidom već se moramo ograničiti samo na glavne momente posla i opisati ih čim kraće. Mora li šumogojac o svom šum. okružju nacrtati kartu terraina (tloris), a visine opredieliti tlakomjerom, ima učiniti sliedeće: 1) Stvoriti si sliku o položaju šum. okružja, protegi gorskih kosa, dolina i provala, teku postojećih možda već puteva i položaju najbližega tržišta drvi. 2) Izmjeriti razne visoke točke, te ih označiti na karti. 3) Izračunati ahsolutnu i relalativnu visinu. 4) Konstruirati vodoravne krivulje t. j . samu kartu narisati. Tko se hoće glede sastavljanja i naci-tanja takove karte bolje informirati, preporučujemo mu vrlo praktično i razumljivo pisano djelo od Dragutina Kruga: „Die Anfertigung forstlicher Terrainkarten auf Grrund barometrischer Höhenmessungen und die Wegnetzprojektirung´´. Kada je ova karta o položitosti tla gotova, treba nadalje za gradjenje svrsi odgovarajućih cesta: a) konstrukcije putnih crta na karti b) označivati crte za glavne ceste c) označiti smier nuzgrednih puteva, i d) naznačiti, kakav će položaj imati ostali putevi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — Putevi u ravnini. Za ravninu mnogo je laglje sastaviti osnovu puteva, jer se ovaj posao obično slaže sa razđieljenjem u srezove. Ovdje je konstrukcija cesta u glavnom zadaća zemljomjernika, buduć ceste iz šumarsko-tebnickib razloga obično idu od sjevera prema jugu i u pravom kutu od istoka prema zapadu; te se manje uzima obzira na druge obstojnosti. Treba li pako osim postojeće cestovne mreže (omča) u ravnimi još i drugih puteva, treba samo označiti točku, gdje će se sastajati put, koji se ima graditi sa drumom ili drugom prometnom cestom, kao i drugu skrajnju točku, te obe točke spojiti pravcem; to je posao, koji se dade na temelju točnih karta ^ ako ne ima drugih naravskih zaprieka, lahko obaviti. Gdje pako prieče, kako je to u slavonskih šumah, močvare gradjenje puteva, pridolaze još druge okolnosti, koje uplivaju na gradjenje puteva. Svakako valja i u ravnici držati se temeljnoga načela: „izbjegavati gradjenje nepotrebnih puteva radi umanjenja produktivnoga šumskoga tla", svratiti osobitu pozornost na razdiobu u srezove i gradjenje cestovne mreže, osobito ondje, gdje imadu podlogom cestovnoj mreži služiti umjetni prokopi i odtoke i gdje položaj trgovišta sa drvi, odnosno mjesta, koje više drva potroši, prikladno za mienjanje projektiranih puteva. Napokon ne ćemo pogriešiti^ ako koju dodamo o razdjeljenju cesta. Vrsti šumskih cesta, TJ obće lazlikuju se pogledom na važnost njihovu ove vrsti šumskih cesta: 1) Šumske ceste. 2) Grlavni šumski putevi. 3) Nuzgredni putevi. 4) Pomoćni putevi i putevi za odvažanje. 5) Staze i putevi za jahanje. 6) Okrajni putevi. Po brižljivosti, koja se je upotriebila pri gradjenju cesta i po kakvoći materijala, koji je rabljen, razlikujemo nadalje: 1) kamenite ceste i 2) nekamenite ceste (netaracane). Prve diele se opet na a) drumove (čvrstim taracom), b) ceste, nasute šljunkom (sitnim kamenjem). Cesle bez kaldrme razpađaju se opet u .^i^) nasipe od zemlje izmicšane kamenjem b) nasipe iz pjeska i ilovače, bez kamenja. Dabje deliniranje tih oznaka čini se doista suvišnim, te nam n^^, pr(;ostaje drugo, nego reći jos nešto o smieru pojedinih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 31 <-- 31 --> PDF |
" 31 ~ puteva i njihovom međjusobnom savezu pogledom na zahtjeve šumarstva. Šumske ceste moraju se obično graditi obzirom na obći promet, te se mogu uzeti samo onda u osnovu šumskih cesta, ako se š njimi stiču svrsi odgovarajući glavni ili nuzgredni putevi. Grlavni šumski putevi postoje zato, da otvaraju šume komsumciji drva, kad se oni dakle grade^ valja osobito paziti. — Ponajprije valja znati, s kojega će se mjesta odvažati drva. jeli treba tu gledati na vise ili manje šumskih kotara; da li ima jedno ili više mjesta za prodaju drva i napokon, da li će se tim novim putem (kad se dogradi) i drugaž u prometu koristiti. Šumski nuzgredni ili pokrajnji putevi služe samo za to^ da se njimi ođpreme šumski proizvodi na glavne puteve, a tim i na mjesto potroška. Tek kad su već glavni putevi točno označeni, dolaze oni na red. Pomoćni putevi su obilno samo putevi za kraće vrieme te služe za odpremanje drva iz drvosieka i šestara na pokrajnje puteve. Staze , putevi za jahanje i okrajni putevi budu posije obično putevi za odpremanje drva i služe većinom šumarskoj i lovnoj zaštiti, ili kao kraći putevi od pokrajnjih puteva, nu kola ne mogu njimi ići zato i nisu prikladni za veće transporte. Kad se opredjeljuje cim bolji smier šumskih puteva, valja kao prvo načelo: „Cim udobnije i kraće izvažanje šumskili proizvoda", stoga ne ima dvojbe, da se mora vriednost ceste, ne gledajuć na tehničku savršenost, mjeriti po savezu se tržištem, te po međjusobnom savezu samih puteva- Samo ako savez na svih strana odgovara svrsi, ako se glavni putevi stiSu sa postojećim! javnimi prometnimi cestami, ako imade dosta nuzgrednih i pomoćnih puteva, koji sačinjavaja neku sustavnu cjelinu, jest cestovna mreža podpuna; da se to pako postigne, to je dandanas bitna zadaća upravitelja šuma. Buduć pako putevi i drumovi zauzimaju veliki šumski prostor, samo se sobom razumieva, da mora svaki gospodar gledati, da dobro razredi puteve i to tako, da ostane cim manje neproduktivnoga šumskoga tla, tim više, što treba za racijonalno gospodarenje šumsko i uredjenih puteva, koji na bitnost gospodarstva vrlo uplivaju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 32 — U gorab ne dade se doduše uviek -cestovna mreža spajati sa razdieljenjem u srezove, buduć ovdje ustrojstvo mnogo više upliva, nu poći će i tu kadkad za rukom prištediti mnogo puteva, ako se neće graditi putevi, već se srezovi ograničuju naravskimi cestami, kao: potoci, dolinami gorskimi kosami i t. d. Ako i nije projektiranje cestovne mrieže na premrežanom tlu tako lahko moguće kao u ravnici, ipak neće to toli tegobno biti upravitelju, kad ima kartu ob ustrojstvu tla u ruci, tiem manje, buduć si može svoj projekt u sobi nacrtati i glavne puteve označiti, samo ako znade za mjesta konsumpcije i približno uzdizanje (uzgon) svojih puteva. Nije li mu uslied strmine tla sa jednostavnom linijom pomoženo, može pomoću krivulja, a da ne prekorači maksimum uzgona, postići svoj cilj. Podlogom svakoj njegovoj radnji ostaje pako karta. Pogledajmo si jednom naše brvatske i slavonske šume u gorak. Koliko obilje drva! a kad pitamo za prometne puteve, pokazuju nam ili uzke skrajne puteve ili naglo se uzdižuce pomoćne puteve, koji mogu svojom porabom lieti i zimi, Ijudem i životinjam. biti pogibeljni. Tu vidimo ogromne šume, obsižuće više četvornih milja, a nikakove prikladne ceste; vidimo, kako tisuć i tisuć hvati drva u šumi iztrune, kako burom svaljena gorostasna stabla, koja bi već sama za se reprezentirala malu glavnicu, propadaju, ne pružav nikakove koristi. — Čega ne bi sve bilo iz tih šuma, koliki bi se izvori bogatstvu tiem otvorili, kad bi sistematično gradjena cestovna mreža učinila odvažanje šumskih produkta mogućim. Ovdje nije zadaća gospodara sijati ili odgojivati, već nastojati, da se šume i koristno rake. Nu i u eumah u ravnici ima toga dosta za šumara, da učini. Kamenju, koje nalazimo u naših hrvatskih gorah, ne ima u ravnici, ni traga, nije dakle čudo, ako su naše ceste, ponajpače u Slavoniji, samo za najljuće zime ili najtoplijega lieta prohodne; u kakovom se onda stanju nalaze šumske ceste, jedva je moći i pomisliti. — Nu ako nam i manjka u Slavoniji kamenje, f^tono trebamo za popravljanje i gradjenje naših cesta, imademo u zalihi dosta bezkoristnoga drvlja, koje može po okoluostih nadoknadjivatido stanovite granice kamenje. Kolika množina suhara igranja ostane ležati u aestarih, koliku množinu proklastenih debla M dobili proriedjivanjem naših mladih šu^ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— ;33 ~ ma, kojim M to (proriedjivanje) bilo toli nttždno; napokon koliku množinu valjane gradje bi nam pružali ogromni^ grmljem obrasli, pašnjaci. Zar da nam bude kraj takovih pomoćnih sredstva zbilja nemoguće stvoriti bolje ceste i puteve? Istina je, treba nam ogromnih novčanih sredstva, hoćemo li samo i najnuždnije šumske ceste na taj način graditi; mu tako i ne mislimo, naprotiv radi se samo o početku i malom pokusu. Narod nije tako kratkouman, da ne bi mogao vremenoiji uviditi korist dobrih šumskih puteva, te će kasnije obaviti rado poslove, na koje se mora sad toliko novca izdati. Poznato je, da je generalna osnova o gradjenju puteva bitan diel obće osnove u gospodarstvu, te svagdje, gdje se racijonalno šumari, uvrštuje se za gradjenje šumskih cesta i puteva kao i za popravke istih, dostatna svota u godišnji budget. Nu gledajmo, kako se kod ;.nas gospodari! Ne samo da ne znamo za kakovu osnovu o gradjenju šumskih cesta, nego i ništa ne činimo za popravljanje ;i uzdržavanje naših postojećih već šumskih cesta i puteva. Naravska je posljedica, da su troškovi za odpremanje naših drva osobito debla preveliki, a manje ih se prodaje, nego treba za porabu. Nu dade li se obilja u tom pravcu pomoći? Pouzdano možemo reći: jest. Svaki posjednik.šuina, komu je stalo, da poveća dohodke iz svojih šuma, valjda će pristati, da dade svake godine omanju svotu za popravljanje šumskih puteva, osim toga nalazimo ;zapisano u zapisnike za šumske kradje mnogo odsudjenih šum. kih tatova, koji ne mogu platiti, a mogli bi svake godine radnjom svojom dosta doprinieti Malo po malo biti će ipak prilična šumska cesta stvorena, pa ako bude ova pokazala svoju koristonosnost, graditi će se u mnogo kraće vrieme i sa mnogo manje troškova novi, isto tako valjani putevi, jer izim proizvoditelja drva doprinieti će drage volje nešto i konsument.i ;narod sam, čim uvide koristonost šumskih cesta. Treba dakle kušati i početka malo truda uložiti, a, poslje dice, će nam pokazati, da li nam se neće naš trud obilno nagraditi. Nije samo naša zadaća gojiti šume, već i korist iz njih ;vući. — Tim završujemo svoje opazke o gradjenju šumskih cesta srdačnom željom, da budu ovi redci gdjekojemu hrvatskomu šumaru ako i ne poukom, a ono bar poticalom na plodonosan rad u tom smieru. 3a |