DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 22 <-- 22 --> PDF |
:— 22 — raste ili opada, sa manjim ili većim primješkom drugih vrsti drveća. Mješovita guljevača na dobrom zemljištu, dokle bez nužde smatra se kao nemarno gospodarenje. /) Gr u s 10 ć a obrasta. Veliki stupanj kako topline tako i svjetlosti zahtjeva hrast, te se u preveć stješnjenom sklopu svrha razložnog podhranjivanja kore ne može postići; naravno da i kod sastojine, koja je odveć progaljena, da prave se cielji isto tako doći ne može, pošto u tom sluSaju^zemlja trpi, čim se bitno napredovanje prieci. Gustoća sastojine u srednjih okolnostih uzima se za najsurazmjerniju, gdje se 2—4000* snažnih panjeva po hektaru nalazi. Tamo pako gdje se sastojine proredjaju, naravno, da u početku mogu i gušće biti. — Neubrand , preporučuje, da se pri osnivanju šume guljevace kao pravilo uzme: da u prvom slučaju ne treba prekoračiti razmak biljka od 1^, u drugom pak od 1-57. g) Ostavljanje živica (Lassreifer) Negdje se prakticira, pa se uz korist dobivanja kore spoji i dobivanje sitnijeg užitnog i kolarskog drva, te se ostavlja pri sječi samoniklice ili iz panja izteralih izdanaka do drugog, a negdje i do trećeg sjeka. Ima šuma guljevača, koje u ovakovih okolnostih posve oblik srednje šume dobiju. Ovim bi se htjelo dvie koristi vući; što se pak može vrlo često dogoditi, da obadvie koristi ukupno manje donesu, nego što bi jedna donjela. — Kako se ova gornja stabla samo na uštrb dolnjega razvijati mogu, to razložno gospodarenje, pri podhranjivanju šume guljevace ne dopušta takovo ostavljanje, čijom se zasjenom ubija napredovanje okolo stojećih panjeva, jer time se tako rekuć nuzgređnom koristi praya korist tuče. h) Pauživanje. Što se ovoga tiče, to kod šume guljevace nema nikakvog mjesta, jer je prvi i najglavniji uvjet kod Mme guljevace, da je tlo što snažnije, za da bi što brže, i za što kraće vrieme snažne mladiće iztjerivati mogle, te u takovih šumah niti se smije marva pasti, niti stelja kupiti. III. Prlredjivanje hrastove kore. Priredjivanje kore u obće, može se u tri zasebna posla podieliti, na ime: pripravni rad gulenje i sušenje kore. |