DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1880 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— lese, da bi pored glavne koristi obrane zemljisa još i od drveta i koru vukli, naročito korom, što bi lakki izvox vodom boij´u prodaju, odnosno veću korist doprinjeo. Za što skorij´e rješenje ovog pitanja osim svoje važnosti još nas i ta okolnost nuka, da ga što prije prečistimo, što re guliranjem Save svakako mora izazvano biti; sada pako da predjemo na I. Upotrel)u drvne kore. Da bi kožu za obuću i druge svrbe upotrebiti mogli, mo ramo ju prije svega za to pripraviti. Sredstvo, kojim se koža pripravlja, jest kora, odnosno trieslo, koje se iz kore dobiva; proces pako^ kojim se koža pripravlja, zove se uč inj avanje, ovim, što se koža učini, dobiva neke osebine, koje ju s jedne strane od gnjiloće čuvaju s druge pako strane dadu joj gibkost. Gotovo sve naše domaće vrsti šumskog drveća manje više imaju trieslove kiseline, no malo jih ima, koje ju na toliko sadržavaju, da bi se njihova upotrieba za uSinjavanje kože izplatila. Od ovih malo jesu: hrast, po tom omorika, a ponešto i breza, jalša, ariš i briest. Hrast stoji na prvom mjestu pogledom na obilovanje trieslene kiseline kao i na kakvoću iste. Po mnjenju strojbara može se koža samo korom od mladih hrastića učiniti, da vodu ne propnšća, po ćemu se vidi, da hrastova kora ne samo s toga svoju prednost ima, što se- tim posebnim svojstvom odlikuje, već i po tom, što tim svojim svojstvom i koži veću vriednost daje. Množina pako trieslene kiseline kod raznih stvari, koje u sebi triesla sadržavaju, ne može se za sada ni sa malom sigurnošću brojevi obilježiti. — Pokraj mnogobrojnih analitičkih metoda, koje su se u novije vrieme pojavile i prokušavane, ne ima još dovoljnog odgovora u ovom obziru, te se i riešenje ovoga pitanja mora budućnosti propustiti. II. Dobivanje drvne kore. Materija, koja za uKnjavanje kože služi, nalazi se u bielikovini, te po tom od brzo izraslog mladog stabla ili panjevnog izdanka, koji još nikakove izumrle plute ne imaju, dobiva se najskupocjenija, poznata pod imenom svjetla kora. Starija pako debla, kod kojih je pluta izumrla, daju t. n. grubu koru, |