DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— 84 — Probitačno je vazda, ako suM brst nije bio ukiseljen ili soljen, da se prije, nego li ga dadeš blagu, malo ili tučenom solju pospe ili (što je bolje), da se slanom vođom poškropi. Tim osoljivanjem sušanj blagu većma omili, lakše se probavlja i biva branovitiji. Tako bi trebalo postupati ondje, gdje ne bi nuždno bilo, ili gdje gospodarstvo ne bi dopiTŠtalo prigotoviti sušanj osobitim načinom. Da li i koliko je to gotovljenje opravdano i dokle se ima dotjerivati, to je donekle gospodarsko , to jest pitanje zašiljeno onamo, da li korist naplaćuje troškove,, kojib treba, da platimo nadnicu. Uploške se samo može samo kazati, da se tuj po pravilu potrošak radine snage slabo u račun uzima; jerbo se stoka samo zimi šušnjem hrani, tada (osobito gorštaci) ne imaju gotovo nikakova poljskoga rađa, obiluju dakle radinom snagom, koju možda izim toga nemogu uložiti ni u kakav drugi posao. Pošto je lišće najviše vrsti drveća omjerice maleno, to po pravilu ne treba izsjeckivanja ni onda, kad nam se hoće miešati lišće s drugom kojom krmom; više će puti nuždno biti, da se ta druga krma, a malo kada, da se lišće izsjecka. Močenje (kvašenje) šušnja u hladnoj vodi, i poparivanje ~ te krme vrelom vođom preporučuje se, biva dapače formalnom zapovieđju zdravoga razuma, kad ga je davati muzaram ili to- vaćemu blagu, ili pako svemu drugomu blagu za nestašice druge krme (ne bi li se iz šušnja izvadila najveća korist, koja se samo izvadit može). — Obična oskudica vode na Krasu ne može tomu biti zaprekom, jerbo ta oskudica postoji ljeti, a ne zimi, kad se šušnjem ima krmiti blago. Uzgredice spominjem, da je naš po domaće poljodjelstvo vrlo zaslužni velevlastelin, knez Ivan Adolfo Schwarzenberg s uspjehom dao gotoviti sušanj ovako: Pet centi jasenova lišća nakladaše tavan na tavan u sud (lagav, vozu), a posoliše svaki tavan kamenitom solja. Poslije pet mjeseci otvoriše sud, te nađjoše lišće dobro održano. Polovicu toga lišća dadoše kravam pomiešanu s ražeaom slamom, a drugu polovicu ne pomiešanu ni s čim. Ovako i onako pojedoše krave lakomo to lišće. |