DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 82 <-- 82 --> PDF |
~ 83 — jednako pomiešana, jednako pokvašena i ugažena^ namab stanu bujati vlaknjaße (Hypbomycetes); krma uzme pljesnivi ti i tuli nuti te onda ne valja. Ukiseljivanje vrieđi ondje, gdje se koja krma nemože toliko osušiti, da se takova može pohraniti i žuvati, primjerice repno i kupusno perje. U taj smjer izkopaju se u nepopustljivu tlu, gdje nema podzemne vode, 6 — 8´ široke, a 5—6´ doboke, te koliko treba duge jame. Gdje se temelji^ a ne vremeni, ondje su takove jame zidane, a zid cementom uliepljen. Da se krma može jednako sleći, moraju stiene bili osovite. Krme se meće stopu đobeo tavan jedan svrb. drugoga, te se tako tavan po tavan ugaža, svaka se šupljina mora popuniti, s toga i ne valja stiene oblagati slamom, jerbo se pokraj nje namab uhvati pliesan. Na vrhu se ugazi masa koju stopu povrh zemlje uzklisito, poput krova, a onda se naspe na nju 3´ zemlje. Niti treba, niti je probitačno tu krmu osolievati. Za malo slegne se sve po malo sva masa do polovice predjašnjega objama. Po tom na pokrovu nastale pukotine moraju se popaniti. Poslije 6—8 tjedana gotova je krma, a drži se i duljenego li godinu dana. — Po tom je pako vrlo ugodna blagu, što zaudara po kupusnoj kiselini. Pogledajmo sad, na što bismo se po nabrojenih obćenitih pravilih imali obzirati, braneći blago brstom i koji bi načini sgotavljanja krme valjali i za brst. " Kada poslije ljetne paše i krmljenja zelenim brstom dodje doba, da se stoka uzme hraniti šušnjemili naopako, treba to udesiti polagacko, isto tako, kad se poslije trave ili siena ima davati brst ili sušanj, ili iza jednoga brsta ili šušnja drugi. Ošmrcano ili sbijeno lišće daje se kao i ostala takva krma. Samo sa vezanim šušnjem ima se osobitim načinom postupati. Ima li se blago hraniti neposredice šušnjem, razvežu se svežnjevi u jaslah. Čim stoka obrsti granje na jednom kraju, ima ga ovčar (ili kozar) prevrnuti, đa ga stoka može obrstiti i na drugom kraju. Granje, što ga je blago posvema obrstilo, poveže se opet, iznese iz staje, te ostavi za ogriev- Na mnogih mjestih ušlo je u običaj, đa te svežnjeve šušnja ne razvezane vješaju pred stoku. |