DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 74 — množini drvljiva, te da od 100 k.´ đrvljiva dobivamo 2—6 centi brsta (granja i Jišca). U ovoj razprayi natuknusmo o tom ovdje i ondje štošta, sad napominjemo samo još, dapo našik planinskik krajevik srednjajasenovakresanica (kako Kod erle tvrdi) svake godine daje 8—12 funti šušnja. Puno je važnije po naš smjer, da se zna, koliko r al prave šume daje lišća. Ni o tom nije došle nitko neposredice i ljudski iztraživao. U svu sreću iztraživalo se bar djelomice o tako zvanoj šumskoj stelji. Ta šumska stelja nije ništa drugo, već svekoliko lišće, koje je minule godine na dryecu bilo, s toga možemo uztvrditi, koliko ta suha stelja koje šume poteže, toliko bi potezalo i lišće za krmu, kad bi ga bili posabrali u toj istoj šumi. Možemo to kazati tim lakše, ako dotične brojeve izpravimo prema tomu, koliko je prije ošmrcano lišće teže od onoga, koje je samo popadale. Po iztrazi, koju je kr. bavarska vlada naredila, i po izvidbi Kručevoj u Tkarandu, Jägerovoj u Odenwaldu i Teodora Hartig a u Brunšvigu daje svake godine suka lišća:´ 30^—60-godišnji bukvici . 42 60—90-godišnji bukvici 4072 jelici kojim još ne ima 30 godina ... . 53 30—60-godišnji jelici 40 25—50-godišnji omorici 36 Po iztrazi Rissmiillerovoj, ZöllexovojiDulkovoi važe suka sućina bukova lišća početkom kolovoza prema onomu, koje jeseni sdmo popada, 1*25 puta vise. Možemo dakle po tom omjeru reći, da bi ral 30—60-godišnjega bukvika dala 5272 cente suha lišća, kad bi se to lišće još zeleno pod kraj mjeseca srpnja posakupilo. Toga se podatka dokopalo u različitih okolioah Njemačke više učenjaka, te yrlo obsežnimi iztragami, s toga možemo taj podatak posvema stalnim smatrati, te iz njega bez opasnosti izvoditi ostale posljedice. Kolika je množina lišća na jednoj rali raznovjeka i različito gojena bukvika, iztraživao je neposredice šumarski savjetnik i profesor dr. Harti g u Brunšvigu, te objelodanio svojim djelom: ,,Podpuno prirodoslovje. šumskoga kulturnoga bilja Njemaöke´´; iztra^živao je lišće najboljih priedjela u naj |