DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 63 ~ TJ svežnju cerova šušnja bilo je 6o trogodišnjih do šestogodišnjih grana, 55´´ dugih, svežanj je bio na gornjem i dolnjem kraju 32", a po sredini kud je bio svezan, 28" krupan, a potezao je 63.11 ^5 grane su bile na dolnjem kraju prosjekom 9´3"´ krupne. Svežanj 50 javorovih grana, 59" dugih, gore i dolje 36", a u sredini 24" krupan potezao je 52-11 U, a granje je bilo pri dnu sredikom 8*9´" krupno. G-ospodin Adamek sudi, da vješt radilac može za jedan dan 2 centa brsta nakresati i povezati. Sto se je došle o jasenovu šušnju, govorilo, to je dakako samo prost i ili visoki jasen, što se nalazi po visočinaL Gospodari po primorskom Krasu vole crnomu jasenu, koji je onuda običniji, te sude, da stog takova jasenova šušnja vriedi 0´45 isto tolikoga plasta siena. Ali ce crnomu jasenu voljeti samo s toga, što mu je čvršće lišće, te još dugo s granja ne odpada i cjelovito je, docim se je lišće visokoga jasena davno već smrvilo te neporabno postalo. Jer i s brstom postupaju ovud ljudi po varvarski bar sve dotle, dok težka nevolja ne nastupi i ne prisili svieta, da bude oprezniji i brižniji. Mjesto da primjerice snimaju sušanj odozgo sa stoga, izvlače gdjeki granje silom iz sredine, te im je onda dakako samo do toga stalo, da lišće ne odpada s granja, a ne da bude hranivije. Što došle predocismo, tako je na visoćinah. 0 primorskom Krasu u vojničkoj krajini izvještuje c. k. otočki šumarnik Zelinka ovako: Ovuda sieku i uporabljuju za krmu jedno-, dvo- i trogodišnje grane i mladice, a zovu ih brstom. Kreše se bez duše, zatire šuma i pojedino drveće. — Nekada su kresali brst samo sa bjelogorice, u koje je mastno lišće; pošto je pako nestalo šuma, a stoka se ipak umnožila, počeše kresati brst sve bjelogorice dapače i omorikovo i borovo granje. Budući često nastaje proljetna nestašica krme, to kresanje brsta u toliko otimlje mahj da smo g. 1875. morali oprieti se silnom rukom strahovitomu pustošenju crnogorice. Najviše vriedi ovud brst sa trešnje, višnje, duba, crnoga jasena, gorskoga javora, ljetne lipe, jasike. Za tim dolazi brst sa jagnjeda, breka, muka, mlieca, cera, maljava hrasta i zimske lipe. Manje im je do grabova, ljeskova i vrboya brsta. — Po grmlju redovito ne sieku brsta, jer grmike i grieeve pobrati |