DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 57 ~ ´ Za mjeseca rujna, uploške mnogo prije, nego li lišće uzme padati, dok se dakle liepo još zeleni, ošmrciva se to lišće sa mladica, koje ostaju na glavatih kresanicah. Prislone se uza stablo dosta duge ljestve. Uz ljestve se popne koja žena ili dorasao djeßak ili djevojka te prihvativ svaku pojedinu mladicu palcem i kažiputom pri dnu, ošmrca ju uz mali pritisak do vrha. Ošmrcano lišće meću u rudnjake (košiće), zadjevene o ljestve, ili u prtenu keöelju ili u prten torbak. V Anžuv u obavljaju taj posao poglavito ženske te privežu oko pasa prtenu vreću , koja dosiže tja do zemlje. Rudnjake ili vreće izručuju na velike plate te u njih nose lišće u suhote, a ondje ga razgrću po guvnu ne na debelo, da se suši, i prevrću ga kad i kad, dok se ne osuši. Prevrtanje je nuždno, da se lišće ne ugrije i ne uzme kisnuti. Taj se sušanj spravlja na kakvu suhu mjestu, jer gdje je vlažno, ondje bi lišće pocrnjelo a možda i opljesnivilo, te bi mu tako nestalo ukusa, mirisa i hranivosti. Oko Liona pohranjuju (po Grrognieru) sušanj za koze, štono ga najvećim dielom ponakupe prije berbe po vinogradih, u betonovanih jamah, kojim ima 20 kubičnih metara usebine, i koje su vazda u podrumih ili drugih takvih suhotah. Koliko već nabacaju lišća u tu, rek bi catrnju, toliko onda prema tomu radnika (12—20) uzmu sbijati to lišće i ponešto poškropljivat ga vodom. Kad je puna jama, onda ju pokriju daskami a na daske navale veliko kamenje. Poslije dva mjeseca odvali se kamenje a lišćem uzmu krmiti stoku. Lišće je okiselilo, ali ne tuhne; nije promienilo oblika, ali je postalo u tavno zeleno te se list o list vrlo priliepio. Voda nad tim gomom crljenkasta je i neugodno vonja, ipak ju koze cmreu voljko. U sjevernoj Njemačkoj i u Francezkoj osoljivaju zeleno lišće u vozah, kacah ili jamah. Ili ga za sbijanja posipavaju solju, ili se prije već u posudu ulije slane ili malo nakisele vode, do toga je saino, da se posuda dobro zatvori, pa će se taj brst vrlo dobro održati tja do proljeća. Onako takođjer, kako hrvatski primorci pohranjuju kiseli kupus kroz sve ljeto (kako sastavljaju kupus s kupusom) mogli bi pohranjivati i brst. U kace nagaze kupus, na kupus metnu |