DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 54 — Mladice iž glavatib kresanica odsiecaju se tik gornjega kraja debla, po cem se taj kraj zaobli poput glave, ili se pako ostave u napried nekolika , 1—2 stope dngaj štrklja (paruba), iz kojih 6e izbijati nove mladice. Posljednji je naein bolji, jerbo ima više prostora mladicam, koje onda bolje napreduju i koje je onda lakše odrubljivati. Grlavate se kresanice ili okreŠa u jedanput, ili se poredjnju, t, j . odsiecaju se samo najkrupnije mladice. Tim se načinom krešu ponajpace vrbe, ali u druge smjerove, nego li da se spravlja brst, svakojako je taj način najmučniji. Neki zabtievaju, da klaštreći glave ostavimo po koju „povlakušu" da se održi kolanje soka, t. j . da se ne prekine živovtoje i rastnja takovih stabala. Ali će taj oprez trebati samo onda, kad uzmoramo rano klaštriti takovo drveće, koje težko izbija. Neglavate kresanice klaštre se malom sjekiricom (nadžakom) odsiecajuć mladice tik do stabla. Samo valja već unapried koliko treba razdaleko ostaviti stopu duge štrklje, da se može klaštrilac uz deblo lasno uzpinjati, a da ne postrada. Naravska je stvar, da treba kresati mladice odozgo uza stablo, jer se je lakše uzpinjati i jer je lakše posiecati mladice s donjega kraja, da se ne zacehne stablo. Kad bi se odozgo niza stablo klaštrilo, onda bi gornje mladice padale na donje, a. ove bi se cesto kršile. Na granatih kresanicah ne treba ostavljati povlakuša. Mladikovina se sieče tako, kao i grmići. Ostalo spremanje šušnja biva različitim načinom. Gdje suhim lišćem samo uzgredice hrane blago, ondje ga jednostavno ošmrcivaju s mladica ili okrešu duge listnate izboje s ogranaka, osuše ih zajedno s lučkim sienom ili poput siena, a za tim spravljaju sušanj i sieno jedno medju drugim, u suhote ili ga tako jedno s drugim uplašćuju. To je zajedničko sušoDJe i spravljanje siena i šušnja tim naravnije, što (najpace brdjani) obikoše uzgajati takove kresanice po svojih lukah i na rubu im. Više je posla ondje, gdje treba spravljati sušanj u velike. Prije nego li uzmem kazivati, kako to biva, iztaknut mi je, da sušanj samo onda posvema valja, ako se i suho lišće zeleni. U taj smjer ne valja sušeći brst dati, da sunce prejako |