DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 49 <-- 49 --> PDF |
~ 50 - Treba dakle brstike tako uzgajati, da ostanu svejednako grmicij poimence, da siecemo grmlje i brzorasto drveće (jagnjed, kanadsku topolu, vrbu, bagren) svake 3. do 8., drugo meko drveće svake 4. do 10., a polagano rastuće, tvrdo drveće syake 5. do 12. godine. — Siecimo oešćom ili redjom obhodjom, kako je već gora rastla, i kako komu više ili manje vriedi brst ili sama gora. — Gdje je uživaocem više stalo do goriva i gdje brst samo uzgredice rabi, ondje ustanovljuju i redju obhodju: za grmlje svake 5.—10. g., za meko drveće svake 10. do 15. godine a za tvrdo drveće svake 15.—25. godine. Sjecnja ima se u takovih grmicib ustanoviti po istih ob ćenitih pravilih, kao u svakoj drugoj šumi, koja se pomladjuje iz panjeva. Treba primjerice podieliti grmik na toliko sjecišta, kolikogodišnja je obhodja. Samo je ta velika razlika, koju ne smiemo s uma smetnuti, da brst treba ljeti kresati, ako ho ćemo da bude ponajbolji. Ali o tom kašnje. Kad nastane privremena nestašica krme, i kad brstici ne dostaju, onda nema ni najmanjega prigovora, da se iznimice dade kresati brst i u običnih šumah, gdje se samo za tim ide, da bude više goriva i gradiva. Ponajprije može se dozvoliti kresanje brsta na redovitih sjecistih. U taj smjer treba mjesto zimi namah ljeti posjeći stabalje, te iz onih stopa okresati granje. Iza toga sliedi nuždno, da se stabla moraju namah prepilati i razciepati, da se ne 55adave u svom soku i da ne ustinu. Uza svu tu opreznost nešto će manje valjati takova gora, a najpaće pruću, koje nije lasno ciepati, nestati će grijaće snage \ — Svakojako može viastnik šume, kad sva zemlja s takove nevolje strada, pregorjeti taj kvar tim lakše, što u to ime može povisiti cienu brstu. Ali već prije rekosmo, da je brst od starijega drveća puno slabije kakvoće. Izim toga dostaju malo kada za veće oskudice obična sjecišta namicanju brsta. Onda nemojmo oklievati, već namaknimo i mladikovinu u pomoć. Brst je mladikovine puno bolji; o manjem se trošku ´ Tomu bi se dalo i dobrano pomoći, kad bi se cjepanice i oblici ogulili a zatim osovili, ali jedno i drugo može se malo kad obaviti. — Oguljeno drvo lakše se osuši, a iz osovljena lakše izciedi se velik dio soka kroz donji propilak. |