DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 45 ™ umnožavahu se prva tri mjeseca vapno i goreika. Od kolovoza pocamši mienjaše se kremenovina pomalo, umnožavaše se opet pod kraj rastače dobe, a najviše kremenovine nalazilo se je u lišću popadalu mjeseca studenoga. To se isto pronašlo na vapnu; goreika smanjivala se je svejednako od konca mjeseca srpnja do studenoga. Sumporovine biva u lugu lišća polagano i pravilno sve to manje, Sm je lišće starije; svjetlovine nestane gotovo polovica od svibnja do konca lipnja, a onda se slabo što mienja tja do studenoga. Sađržina lužine bivala je od svibnja do srpnja sve to manja, za tim se ustalila, mjeseca listopada umnožala se, mjeseca studenoga opet smanjivala, a prije nego će lišće padati, dospjela do najmanjega manjka. Dulkove analize razlikuju se od Rissmiillerovik u toliko, što se po Rissmüllerovik analizak vapnovina i svjetlovina u lugu lišća svejednako i pravilno smanjuje pocam od lipnja pak do onda, dok ne uzme lišće padati, i što se je u obamrlu lišću našlo puno manje tih kiselina. Toj velikoj različitosti nije povodom samo različitost tla i različitost vremena, već valjda i slab rastež Dulk o va bukvića u hladu, A to možemo tim većma vjerovati, što je u obumrlu studenskom lišću drugoga Dulk o va bukvića, koji nije bio u hladu, puno manje bilo lužine i svjetlovine´, nego li u lišću onoga pravoga bukvića u hladu. Sađržina dušika^ u lišću ili množina proteinskih tvari umanjivala se u suhoj sućini od lipnja svejednako do mjeseca rujna kadno opet uze rasti, a za tim je u velike obrnu nestajati, dok mjeseca studenoga lišće nije popadalo. Uploške možemo po tih iztragah doumiti se, da ne uzev na um prvi mjesec (lipanj), kadno organicna sućina najvecma prirašćuje i kadno se prvobitna svjetlovina i lužina vrlo umanjuje, bukovo lišće sve teže biva do mjeseca srpnja ili kolovoza, kako već to stanovište i vri em e unapredjuju ili unazađuju; da se uz to umnožavaju: surovo vlakno (cellulosa), nedušičavi vadici, manjom mjerom proteinske tvari i sve lužne sastavine. Od toga doba biva lišće uploške laglje, jerbo se umanjivaju dušičave i proteinske tvari, topki ugljovodanl, svjetlovina i lužina tja dotle, dok ne odpane lišće, dočim se umnožava vapnovina i kremenovina- Za suha i topla vremena čini |