DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 43 <-- 43 --> PDF |
_ 44 — U šestoj i sedmoj tik skrižaljka vidi se velika razlika tvarne sastavbe medju zelenim i popadalim lišćem i kako se dojima lišća starost m\i ili doba razvitka i porasta. Vidi se, kako sve pomalo nestaje bjelanjskik tvari te sadržine lužine i svjetlovincj 5im je starije lišće (i cetine) i kako se umnožava kremenovina i vapno te kako nalik na to biva i u ograncih i u (mlađoj) kori. Za čudo mnogo vođe ima u najmladjem (posve doraslu) bukovu lišcu mjeseca svibnja, dok je još u jasno zeleno i prozirno, dok dakle još nije do normalne mjere ujeđrilo. U tom mahu razvitka ima je u njem za polovicu više nego li u kašnja razdobja. Naprotiv je u najmladjem (posve doraslu), u jasno zelenu i prozirnu lišen vrlo malo suhe (organicne) sućine, koja se samo do nekih doba mjeseca lipnja umnaža, te lišće postane u tavno zeleno i normalno. U svježem bukovu lišću ima mjeseca lipnja gotovo dvostruko toliko suhe sućine kolika mu je bila mjeseca svibnja, doćim je vode za polovicu manje. Od mjeseca lipnja pa sve do konca rastežna razdobja ostaje sastavak vođe i suhe sucine gotovo isti, a to nam svjedoci, da sve organicne tvari, štono za prave rastače dobe drveća u lišću postaju, prelaze u ogranke, u deblo i korien, te da njihovu ujedrivanju služe. U jesen), kad poeme jenjavati asimilacija i dok ne uzme padati lišće (i cetine), biva ovo lakše gotovo za četvrtinu ili za petinu, jerbo se pojedine, sastavine lišća povrate najvećim đielom u preostajuće organe drveća (Zöller). Osobito valja na um uzeti dosta veliku množinu pretiline (masti) u obamrlu bukovu lišću, koje se je na drvetu osušilo: u 100 funti takova lišća nema manje od 5 funti žute masti. I po D ulk ovu iztraživanju obistinilo se, da je mjeseca svibnja sadržina vode u svježem bukovu lišću, namah čim ovo đoraste, najveća; ta se je sadržina do konca mjeseca lipnja vrlo umanjila (za 13 post.), mienjala se je slabo što do konca listopada; a povećala se je opet mjeseca studenoga. Najmanje je suhe sućine bilo u tom lišću mjeseca svibnja; umnažala se je jako do kraja lipnja i napredovala sve do konca kolovoza, kadno je doprla do najvišega vrha, za tim bila je mjeseca rujna i listopada gotovo stalna, a mjeseca studena umanjivala se je opet u velike tja dok nije uzelo padati lišće. — Kremenovina umnožavala se je tja do kolovoza neprestance i jako; isto tako |