DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 29 — Takvo je lišće gore, koja se samo ljeti zeleni. Drugačije su cetine crnogorice, u koliko naime viek, što ga izvije lišće bjelogorice za nekoliko mjeseci, a vazda zelena öetinja^ dok izbije i dok samo naravsko odpane, traje nekoliko godina. Na cetinju listvenice i bora obsvjeđocilo se, da se iz njeg lužina i svjetloviua povraća u stablo a da se u njem umnaža vapnena i kremena kiselina malo prije, nego li će odpasti. Po imence na borovu cetinju pokazalo se: 1. da u jednogodišnjega četinja ima puno više vode, a manje suvih tvari, nego li u starijega cetinja; 2. da u najmladjega ćetinja ima najviše svje tlovine, lužine i sumporovine, a vrlo malo kremenovine, vapna, gorSike, željeza i mangana, a ćim je starije, da tim više ne staje prvo imenovanih a prirašćuje za tim spomenutih sasta vina; 3. da napokon u cetinja u ploh imade puno manje rud nih tvari, nego li u lišća. Drugo je pitanje to, u koliko se starost stabla dojima kakvoće brsta? Na to pitanje možemo odgovoriti samo ovo: Dr. je Dul k u Hohenheimu svojimi analizami pronašao, da mladoj i staroj gori treba vrlo različita množina rudnih tvari. Mladikovini treba puno više lužine i svjetlovine, nego li starogorici; cim je starije lišće, i stablo, tim većma nestaje u njih lužine i svjetlovine. Vapna je naprotiv sve to više. Po tih iztražajih, po svakomu znanoj činjenici, da je lišće što starije, to manje bujno, te da je hraneća snaga takova, kakova je rasteća snaga; napokon po prostom izkustvu gospodara možemo dosuditi: da je hranljivost brsta mlade gore najveća, a cim je gora starija, tim je manja hranljivost brsta. Samo se ne može danas već to umanjivanje hranljivost! brojevi označiti. Vrednoća druge krme i brsta prema sienu. Naravska je stvar, da umni gospodari a najpace graditelji agrikultui-ne znanosti već za rana o tom mišljahu, kako će vrednoću svake pojedine krme stanovitimi brojevi označiti, da se može jedna o drugu omjeriti. Prije kakovih 20—30 godina, kad se u taj smjer još nije obilovalo toli temeljitim znanjem, kojim se mi danas ipak možemo podiSti, idući za tim smjerom, naišlo se na skrižaljke |