DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 20 — U Lauterbrunnu i Lutschenthalu u brnskom kantonu brane bez ikakve pogibelji ovce i koze omorikovim četinjem i mladioami. Ovca i koza vole omorikovn, nego li jelovu brstu, samo postaje kozje mlieko od omorikova brsta.neugodna teka, a ako ga skozne koze premnogo dobivaju, okozit ce se prije reda. Kako barun Oxenstierna piše*, u korist mu je bio u Švedskoj omorikov brst za nastale oskudice druge krme. Davali najprije volovom dva diela toga brsta uz jedan dio slame ili brdjava siena, za tim kravam, a napokon uz nešto zobi i soli tja i konjem. Za tri dana privikla se stoka toj krmi, te joj nije nimalo nabudila^ jer braneći tako 70 glava u staji nije mu nijedno blažče oboljelo. Tegleća marva ostala je na svojoj snazi. Kravje mlieko nije postalo smolasta teka. Jel a (abies excelsa). Jelov brst puno manje prija stoci, nego li omorikov, ali se ipak vidi na naših jelicih, da ih blago svake vrsti rado brsti. Po izkustvu zna se, da su svježi, mladi jelovi izboji u proljeće dobrom krmom. Stari izboji i Cetine hrđjava su krma i to samo za nevolju. Borje. Da i borovo cetinje može služiti blagu za krmu, eno dokaza u naših boricih, ali je istinu reći, da stoka brsti samo mladice. U Francezkoj hrane (svježim) borovimi cetinami, osobito cetinami bieloga i morskoga bora ovce i ovnove veleć, da ih ta krma čuva od gnjiloće i kaleksije. Prekomorka ili tako zvana merinovka nerado jede borove cetine. Listvenica . 0 listvenici možemo lasno reći, da za krmu vrlo malo valja, jerbo i gladna stoka jedva kada na taj brst navaljuje, čemu su najboljim dokazom mlade, blagu pristupne šume te crnogorice na naših alpah. Za cielo biti će množina smole i terpentinskoga ulja kriva, što blago neće toga brsta. Po austrijskih alpah, cusmo, da kadšto i mjestimice suše i melju omorikove, jelove, borove, dapače i ariševe cetine, a u tavno smedjim brašnom, soljenim i ne soljenim da posipavaju sječku. Kažu da takva krma prija blagu i đa je osobito mila goveđom. — Dugotrajnijim pokušivanjem osvjedočio se je grof Falkenhayn g, 1870. u Welpersdorfu u donjoj Austriji, da go * Kuerovl priobeaji u ,,razpravaii štokkolmske akademije" knjiga 34. aa strani 277. . |