DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1879 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 17 -
Kasthofe r pripovieda o brnskih gorštacik, da johov brst


smatraju vrlo dobrom ovčjom krmom. Ali kad previše brste,


onda da ometiljave, premda tomu može biti uzrokom i močvarno


bilje, što ga ovce nalaze po vlažnih jošioih.


Elsner , vrli gojilac ovaca, zagovara tvrdnju šlezkih ov


čara: kad ovce u oci zime ne mare za grki brst ijepkaste johe


(alnus glutinosa), onda će za cielo poskapati od žutice.


Gladiš, gladišika (ulex europaeum) hvale osobito En


glezi, da je dobra krma i da ju možemo s ljetnim usjevom po


sijati (kako 6e se ujesen kositi), a preporučuju posebice, neka


bi ju sijali po nasipih oko ograda.


Zuk a (spartium scoparium) je doduše vrlo skomljiva ali


ipak dobra krma. Mi znamo za žuku, da vrlo prija divljači,


osobito zecovom, i znamo, da ju s toga siju po zvjerinjacih^.


Orah. Mogao bi tko pomisliti, da blago zazire od orahova
lišća, jerbo toliko miriše, da se ga gotovo svi zarezci okaBJuju;
ipak ga na austrijskom primorju i u gornjoj Italiji spravljaju
za zimu i smatraju kozjom i´ ovčjom krmom srednje ruke.


P a j a s e n. Od pajasenova brsta zazire doduše blago,
pak su tim povodom uztvrdili, da blago ne će nikako na pajasen.
— Ja sam se ´u Dalmaciji glavom osvjedočio, da to nije
istina, ali ipak vjerujem, da bi pajasenovo lišće samo za nevolju
valjalo krmom.


Breskov a se brsta treba čuvati. Bar nam gospodarske
novine doniese glas o slučaju, da je više krava poskapalo brzo
jedna za drugom, i to uz trovače pojave, pošto su pojele breskovo
lišće, kog je bilo u stelji.


Kestenov o je mladje lišće dobra krma.


Divlji kesten. Nije doduše lišće, ali je plod divljega
kestenja vrlo dobra i vrlo hraniva te vrlo mljekovita krma,
najprobitačnije da je usitnit ju i davat ju uz drugu krmu. Varaju
se oni, koji tvrde, da od divljega kestenja mlieko grkne.
Što u njem ima dosta grke tvari, po tom je divlji kesten ljekovit,
kriepeći želudac i pomažući pobolicam iza svieh bolesti,
s kojih je blago obnemoglo i s kojih su mu se sokovi pokvarili**.


* Ü Nizozemskoj i po sjevernoj Njemačkoj siju gospodari žuku na slabih
pjeskuljah te ju zelenu zaoravaju na mjesto gnoja.
** Wentz: „Divlji kesten kakvom je krmom" u gospodarskih priobeajih
od dra. Hartenstein a u Berlinu 1859. 2, svezak na str. 88.


2