DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1879 str. 57     <-- 57 -->        PDF

^ 209


kraških zemalja. Pomislimo i na to, da moraju šume odgovarati
uviek narodnim običajem i njegovim gospodarstvenim interesom
i da mora ostati sa agrarnimi zahtievi u pravom
razmierju".


„To sve postići ćemo pako samo onda, ako bud«mo znali
ove mnoge, tomu nastojanju na putu ležeče zaprieke putem
zakonodavstva odstraniti´´.


„Ja se vraćam prednostim, koje ima sjetva pred nasadom
na Krasu, te ću gledati dokazati, da mora posijano sjeme od
drveća sa velikom žilom srčanicom uspievati i u najgorjoj zemlji
i za jednako nepovoljnih okolnosti i u vrieme suše bolje i sigurnije,
nego li ma koji nasad od drveće iste vrsti. (NB. Tu
se razumije samo sjeme, koje klija i bez pokrivanja na prostom,
polju)", ´


„Imavši cesto prilike, da posijem šumsko sjeme dobrimi
rezultati, htio sam primjerice veleštovanu gospodu drugove sjetiti
samo najstarijega na Krasu primjera, koji smo vidili prvoga
dana naših izleta, mislim visoku hrastovu šumu na zemljištu
Njeg. preuzvišenosti grofa pl. Hohen war ta u Ravnahu
kod Kala , koja je izniknula baš od sjemenja´´.


„Uzrok, da mnogi nasad na Krasu vrlo često, da mogli
bi reći, skoro uviek tako propada, ne smije se tražiti samo u
tom, što vlada na Krasu ogromna suša (ove godine nebijaše 5
mjeseci kiše na Krasu), I to je često važan razlog neuspjehu,
što ne mogu u sjemeništih uzgojene prisađnice nikad dobiti onih
jakih, malim korjenjem obkoljenih žila srcanica, što se priesadniče
pri izkapanju, pripravljanju i razašiljanju i napokon razsadjivanju
jako oštećuju, i da se ni ne razsadjivaju u svoje
vrieme ni dostatnom opreznošću. Posve je dakle sigurno, da
imaju tako izmučene biljke odmah prve godine svoje vegetacije
jedva toliko snage, da im se može korjenje dosta razgraniti,
da mogu onda većoj, n. pr. kao ovogodišnjoj suši odolieti. Priesadnice
nasuprot, koje su odmah na potrebnom mjestu nikle iz
sjemena, nastoje odmah prve godine svoje vegetacije, da svojom
žilom srčanicom tim dalje prodru u vlažniju zemlju, čim
biva suša veća".


„Ako ćemo svakomu drveću dosljedno više ili manje pripisati
isti nagon, to je ovo dovoljan dokaz, da se mora na
Krasu sijanje predpostavljati sadjenju, već i zato, što ne stoje