DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 43 <-- 43 --> PDF |
™ 139 — Razne viestL — (Družtvene viesti ) Nanovo pristtipiše kao članovi ovomu družvu: g. Antun Dadourek, šumski mjernik u Ćabini; g. Franjo Bergvald, nadšumar u Rakovcu; g. Friđerik Heidnch, kr. bav. nadšumar u Zvieselu u Doinjoj Bavarskoj (bijaše ve(* od prije Slan, nu poradi nepoznata obitališta izbrisan iž imenika) g. Josip Pausar, nadgumar u Trakosdanu; g. Ivan Pujmanu, šumar u Bobinjskoj Bistrici u gornjoj Kranjskoj. Svi ti skupa jesu pravi članovi. — Kao podupirajući članovi pristupile nadalje: g. Josip Benakovič, predstojnik brodske imovne obćine: gg. Ivič i Eajković^ ođborni članovi spomenute imovne občine; napokon slobodni kraljevski grad Varaždin sa godišnjopi pođporom od 5 for. au. vr. Kao predbrojnici šumarskoga lista upisaše se i predplatiše g. Franjo Pauer, šumski inspektor u Gumniskom u Galiciji; g. Makso Kronberger u Sze2seny-u u Ugarskoj. — — (Osobne promjene.) Imenova n je c. k. Šumar Julij Anderka nadŠumarom kod šumarskoga odjela glavnoga vojnoga zapovjedniČtva; c. k. nadšumar i šumoprocienitelj g. Eduard Durst c. k. šumarom uz dopust u njegovoj sadašnjoj službovnoj razredbi; c. k. šumar Emiiij Nikmanu pro tustavnikom pri Ogulinskom šumarskom uredu; e. k. šumar Josip Urban c. k, nadŠumarom u Novoj Gradiški; c. k. šumari II. redi Strašak, Harrer i Bronsil gumari I. reda; c. k. šum. vježbenik August EužiČka šumarom II. reda i šum. kot. upravitelj u Jasenku; kot. šumar Pavao Knoblocb iz Zamršja c. k. okružnim šumarom i šum. izvjestiteljem u Banjaluci (Bosna). Premješteni : c. k. šumar VI. Vasiljević iz Jasenka u Vojnovič. — Umr o je : Protustavnik petrovaradinske imovme občine g. Andre Sučevi č. — (Uplaćeni družtveni prinosi za god. 1879.) (Nastavak) Grad Varaždin 5 for; g. šumar Dauhelovskj 5 for; šuiriarski mjernik Dadourek 6 for; šumar BariŠič 5 for; Šumogojac Filipovtč S fr. 50 nvč; šumar Bezvoda 1 fr; šumar Ćelija 5 h\ Podupirajuči članovi gg^ Benakovičj Ivič i Kajkovič po 2 fr; nadšumar Bergvald 1 fr; šumar Renner 5 fr; gospodarski ured petrovaradinske imovne občine za tamošnje družtvene članove 42 fr; šumar Starj u ime svojih podredjenih mu šumogojitelja (pazitelja) 11 fr; c. k. gumar Lipperd 5 for; e. k. šum. inspektor Vrbanič o fr; šumar Pujman 3 fr. — (Dalje u budučem svezku) — (Obćenita skupština na Krasu.) Svesrdno želeći, da se na budućoj, skupštini na hrvatskom Krasu, na kojoj če se raspravljati jedno od najvažnijih pitanja našega stoljeća, sakupi Što veći broj naših društvenih Članova, uslobodjujemo se ne samo našim prijateljem i pripadnikom našega domaćega šumarskoga družtva nego i ostalim svim hrvatskim šum. gospodarom staviti do znanja, da se ta velika ,,kraška skupština" sastaje već 7 rujna t. g. Mi s toga upozorujem sve prijatelje zelene stnike, da se zauzmu za što veće širenje te zamisli kao i za nukanje, da bude skupština u što većem bioju posječena. Potanji program o „kraškoj |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 140 — skupštini" objelodaniti ćemo ne samo u svib domaćib dnevnicih i novinab nego ćemo dotiskati posebni poziv i poslati ga na zahtiev svakomn prijatelju i pripadniku zelene struke. Da možemo pako što prije i pouzdanije dovoljan broj stanova za uSestnike na „kraškoj skupštini" što na liieci što XI Senju pripraviti, kaa što i zato, da se znade u tu svrhu voznib karta uz" obaljenu cienn pribavati j umoljavamo ovim sve naše dlanove, da se najdulje do 20. kolovoza t. g. bud kod podpisartoga upravnoga odbora, bud kod g, mjestnoga poslovodje, kr. županijskog nadšumara Otokara Boućeka na Eieci izravno kao učestnici prijaviti izvole. -— Upravljajući odbor. — — (Bagrena [Robinia] u diluvialnoj napiovini.) Stari dio Vukovara ležeći tik Dunava sagradjen je na điluvialno naplovljenom brežuljku, koji se iznad Dunava na 20 — 30 m. visoko uzdiže. Naplovina ova sastojeća od laporastne ilovaĆe pomješana neznatno sa pjeskorn te izvržena skrozimice ponešto školjkami do podnožja ravnice Vukovarske, a najvećma fosilnimi ostanci preslica (Equisetacae) i tresetai´a (Spbagnum) tako je rabla, duboka, vlažna i krepka, da sastojbini bagrene podpuno odgovara. Ovu posliednju tvrdnju dokazuju mnogi nasadi po vukovarskib bašćah i najvećma nasadi na umjetno izsječenili strmcib s jedne i druge strane ulica. Prolazeć kroz ove lilice iznenade šumogojca i poznavalca bilinskih ustroja i fiziologije tik iztesanih atiena penjajuće se srČanice bagrene. Si´ćanice ove spadajući bagrenom od 20—30 god. starim tako su duge i debele kao i deblo iznad obronka stiene izraslo svojih 10—15 m. visine i 10—15 cm. debljine. KeobiSan je ovaj pojav za šumogojca tim više, što su srcanice vitke i upravne kao i deblo te se motriocu u prvi ćas pričine, kao da je zračnice (radices aereae, ficus inđica) ugledao, pošto se tik stiene cista srcanica bez žila i brundusa kao pilota do pilote prostozraćno poredala. — Ali se ipak spaja sa deblom raži obronka te mu danas donaša braniva prekidno 10—-15 m. dubljine izpod razanice ulice ležećeg. magazina. S toga danas i podpunim pravom deblo bivši dio srcanice, koje se iznad magazina penje svojinom smatrati Ima te bi se deblom — a samo onaj dio, koji se u zemlju još i dublje uvrgava i hranivo pridonaša srJ^´anicom — zvati mogao. Kratak boravak mi ne dopusti, da . ovaj zanimivi pojav još potanje opišem nu tumačiti se može ovako. Akoprem nam je iz izkustva poznato , da bagrena svoju srćanicu popriećno 1—2 m. duboko pušta, to ju je ipak u vukovarskoj napiovini 10—15 m. duboko pustila^ pošto su te opisane srcanice negda toliko duboko prodrle, da su umjetnim tesanjem naplovine prostozraL no izim najdolnjeg djela izpod razanice ulice ostale i onda od Žila i brundusa ofcriebile se i oblik debla zadobile, jer su joj usljed gornjeg opisa tla glavni uvjeti obikio zastupani t. j . prikladno tlo, vlaga, zrak i toplina. Iz toga se pako zaključuje, da je uzrast debla i srcanice kod svih bilina neograničen, jer su i glavni uvjeti neograničeni. Vinkovce, 12. svibnja 1879. M. R. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 45 <-- 45 --> PDF |
. — 141 — . — (Sta nam valja činiti, da si nakon svršenih šumarskih nauka doticnik pribavi potrebito znanje za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva?) Odkad je križevački zavod ustrojen, izašao je liepi broj mladih šumarskih sila iz istog — te nas imade širom ciele domovine, radeć svaki na svom mjestu po okoinostih — da nam se šume, to najveće prirodno blago hrvatsko goje i Sto valjanije upotrebljuju. Promotrimo li organizaciju naŠe šumarske uprave, to eemo na(5i nekoliko mjesta kod zemaljskih oblasti, zatim žup. nadžumare, kod vis. erara, imovnih oblina, te veleposjednika — Šumske urede, u kojih sjede šamarnic), nadsumari i ostalo pomodno osoblje, a zatim dodju kot. šumari. Sve su to mjesta, koja zalitievaju uz strukovno teoretičko znanje i praktično, jer tu valja šumskim kotarom upravljati, administraciju te strogo strukovnu šumsku upravu voditi, to jest: gospodarske i druge razne osnova sastavljati, te predpostavljenom šumskom uredu predlagati, koj dakako cieli posao nadzire, ali nema vremena dotičnika istom učiti, kaliO da to sve obavi, a ono Što smo u školi učili valja za normalne odnošaje. Osim toga ima mnogih nuzgrednih ali važnih stvari, o (5em ništa nečusmo, ili se to istom u praksi uvidjeti i naučiti može. Slušatelj šumarstva svršiv zavod, mora promišljavati šta će sada? Uvidja i sam da bi se morao trsiti postati kod kojeg Šumskog ureda vježbenikom, da se s praktičnom šumskom upravom upozna, ali kamo 6e — kad ne ima nigdje nikakovog praznog mjesta. VježbeniČkih mjesta ima u Krajini, nu ta se popunjuju većinom krajiškim! stipendisti, koji su u Beeu šumarstvo izučili, zatim kod kr. šumskog ureda u Fužini, a za^ veleposjednike mi nije takodjer ništa poznato — i tim smo gotovi. Od ovih mjesta ne možeš nijedno dobiti, jerbo su ili j)Opunjena već, ili se neće ni popuniti, jer nisu od potrebe. Ne preostaje ino već joŠte godinu i dvie ostati otcu na trošku, te bezplatno ići kamo u praksu, a sretnim se cieniti, da te hoće tko i primiti. Iz Škole izaći te mjesto kot. šumara tražiti drzovitost je, a jošte veća nesreća, ako doticnik takovo mjesto zadobije, jer kroz njegovo neznanje u praktičnoj upravi trpi i zavod a i sama struka, tim više, đočim nam se zaprieke iz svih strana prave — mislim to kod obćina — a okruženi smo samim! protivnici te institucije, te da nije zakona, nebi bio nijedan šumar -kod istih. Treba dakle i u tom jedan korak napi-ied ići, te nastojati o tom, da se osnuju vježbenička mjesta, da tako sjedne strane odklonimo napred opisanu manjkavost, mladim radnikom dademo prlltltu praktičnog izobraže nja — a plod toga biti će, da st odgojimo valjane šumare. Stavljam ovim na srce upraviteljem šumskih ureda, da kreiraju po koje vježbeniČko mjesto, ta za onih -1-00 — 500 for. radit će vježbenik u zimi u uredu, prerisavati razne mape, doznačivati bezplatna. drva, u proljeće i jesen kod pomladjivanja biti, a po ljetu moči će se dodielit taksatoru, koj će ga moći upotriebiti za mjerenje, procienu itd. Ta i onako sjedi u svakom uredu po koj diurnista, zašto dakle ne bi za unapredjivanje naše struke, mlade Šumarske sile upotriebili, te im financiialno i duševno pomogli. ^ r i ^ Dragutin Laksar, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 46 <-- 46 --> PDF |
_ 142 — — (Djackim dobrotvoroml) Svaki zavod u Hrvatskoj imade družtvo u podporu svojih ubogih djaka. Takova družtva negdje su mladja, negdje starija, a svagdje su učinila svoju dužnost i spasila mnogu djaeku dušu, koja bi inače lahko bila izgubljena. A i potrebna su Hrvatskoj takova družtva, jer nas je Hrvata svuda još malo, a niti nismo u cielom tako imućni, da bi mogli be2 njih biti. Nije dakle ništa čudnoga, ako i gospodarska grana traži od Hrvatsva žrtava, a u prvern redu ju traže pripravnici gospodarske i šumarske struke. I do sada su volj kakovu podporu uživali slušatelji, ali ta je bila svedjer na račun rodoljublja križevačkoga i kojega djačkoga dobrotvora. Od nekoliko godina običaj je, da slušatelji kr. gospodarskoga i Šumarskoga učilišta u Križevcih priredjuju svake godine ples, te od čistoga doliodka pomažu potrebnim drugovom. To je dakako efemerna pomoć, stalnoga nije ništa, niti se može na takova šta u ovakovih okolnostih računati. To je potaklo sađanje slušatelje, te su u svojoj sredini složili družtvo n podporu ubogih drugova. Visoka kr. zemaljska vlada potvrdila je pravila, a sada bi umolili djačke dobrotvore, da bi pomogli družtvu članovinom . Članovi su: U t em e Ij i t e 1 j ni, koji uplate jednom za uvjek 10 fr. te se ovaj prinos prilaže utemeljiteljnoj gjavnici. Podupirajuć i članovi plaćaju svake godine 1 fr., polovica se podieljuje, a polovica pribraja se utemeljiteljnoj glavnici. Ee do vi ti članovi su slušatelji, te se ovih uplata podie- Ijuje. Po tom je viditi da je družtvu glavna svi´ha pomoći potrebnim slušateljem čira više i čim veću glavnicu skupiti, da podpore budu čim stalnije. Utemeljiteljna glavnica iznaša 350 fr., koja je nastala tim, što se je od svakoga plesa zadržala mala svotica za skrajnje potrebe. Članovi upravljajućega odbora jesu: ravnatelj zavoda i slušatelji. Cianovom podieljuje družtvo ista prava, kao i ostala slična družtva. Znamo da dolazimo u nevrieme; Hrvat bo mora, da na sve sti-ane daje, nu uz sve to ne gubimo nade, da će nam ovo djelo uspjeti. Upravljajući odbor družtva u podporu ubogih slušatelja kr. gospodarskoga i Šumarskoga učilišta u Križevcih, Predsjednik: Tajnik: Dragutin Nanicini. Edo Slapničer. Nasim p. n. hrvatskim sumog oj itelj emt Podpisani upravni odbor hrvatsko-skvonskoga šumarskoga družtva dttbio je 25. lipnja sliedeće pismo, koje rai našim družtvenim članovom i svim ostalim šumogojiteljem u cielosti priobćujemo i na srce stavljamo. Suvišno bi bilo, da mnogimi ricčmi preporučamo to vrlo znamenito poduzeće, jer je i onako svakomu poznata djelotvorna svrha, kojoj je namjenjeno, pa smo uvjereni, da će svi prijatelji ačeće mladeži pokazati svoju osobitu požrtvovnost u nastojanju, da se i sami upišu medju članove kao i to, da sakupe prineske i od drugih svojlli prijatelja. Upravljajući odbor brv.-slav. šum. družtva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 143 — -´ (Hrastove šume guljevaće u Bavarskoj.) U godini obhodnje 1878. obuhvaćahu sume guljevače u Bavarskoj u svemu piošni sadržaj od 6399 ^/g hektara od kojih je 8548 y,j hektara državno vlastničtvo 55.447 hektara pripada obćinam, zakladam i privatnikom. Od Suma guljevača nalažećih se u vlastnlstvomdržave bilo je već 6834 hektara u obbodnji a 1714 hektara odredile se za prevoz. Najveću skupninu šuma guljevaća posjeduje đolnja Franačka, i to 41.309 hektara, za njom dolazi Falačka sa 16.854 liektara, gornja Franačka sa 4663 hektara, a srednja Franačka sa 1427 hektara. Ostala okružja ne imaju suma guljevaSa. Srednje doba obhodnje šuma guljevaća pomiće se izmedju 18 godina u Falackoj, a 27 godina u dolnjoj Franačkoj. Proizvodi brastovn kore iznašahu u erarskih Šumah god, 1878. 28.294 centi upravo od suma guljevaća i 3473 centi slučajnoga proizvoda. Dobilo se: 26.922 m. Omarikove kore bilo je 46.733 centi. Ukupno iznaša utrženi novac 88.403 m. — (Pirovna stabSa u Hrvatskoj a Slavoniji.) Poziv, Sto no ga poslalo hrvatsko-slavonsko Šumarsko družtvo na šumovlastnike, šumske gospodare, kotarska okružja, podzupanije, gradske i imovne obćine , našao je posvuda najsrdačnijega odziva. Iz svih kutića i krajeva naše krasne domovine Hrvatske dobivamo viesti o zasadjenju pirovnih stabala i svaki dan donaša nam novih dokaza o lojalnosti prijatelja 1 pripadnika naše zelene struke. Mi ne možemo na ino, ad a ne izrazimo najveće zadovoljstvo o Čistom i prijateljskom odjeku, na koji je divna zamisao našega bratskoga družtva u našoj domovini naišla. Pa ako možemo isto drugo još željeti, to bi bilo, da nam pirovna stabla, zasadjena što u gradskih perivoj ih, što u Šumskih nasadili rastu i uspievaju kao nezaboravni znak vjerne odanosti napram vladajućemu domu na našu radost, a na blagoslov i dobro naših potomaka. — Uvjereni smo , da ćemo samo obćenitu izpuniti ljubav i želju naših družtvenih prijatelja, ako od sada nadalje objelodanjujemo u naših družtvenih svežČićih sliedovnim redom sve zasade pirovnih stabala onako, kako smo ih od pojedinih hrvatskih šumskih posjednika, gospodara, oblasti ili korporacija dobili. Isto tako scienimo, da posvetimo izvještajem o uspjevanju tih ])irovnih stabala i nasada posebnu rubriku u našem družtvenom svezku. — Tuj ne ćemo samo bilježiti puka o^Dažanja i iztraživanja, nego ćemo i početkom i koncem svake godine izvaditi odtud množinu za šumarstvo vrlo važnih podataka iz prispodobe takovih opažanja i priobćivanja, pa u tu svrhu naše družtvene članove već unapried upozorujemo. — Konačno priobćivati ćemo imenik koli saditelja dotičnih pirovnih stabala toli i naznaku pojedinih rastila sa, isto-vremenimi podatci zasadjenih stabalnih vratim 1. Druga banska imovna obćina u Petrinji podigla je u šumskom okružju „MoŠćenica" zvanom spomen kamen Jiepim naslovom međju dvima širolistima lipama, koji okružuje periA´OJui nasad u veličini od 6400D metara. Dotične stabalne vrsti zasadjene su stranom a hrpah, stranom svakojako, a stranom i pojedince. U hrpah zasadjene su omorike, meki bor, crni bor, ariš, plemeniti kostanj, jasen i hrast; pojedince pako velinctoria, donglasijaj cedar i aurakacija, dočim se je za drvorede upotrebio divlji kostanj. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 144 — 2. Grrad Sisak zasadio je 16 komada breza ti svojem gradskom nasadu nedaleko od župničke crkve i 33 komada divljega koštanja kao drvored na obalnoj cesti rieke Kupe. — 3. U podžnpaniji Virovitičkoj u perivoju grofa Jankovica i to n Terezovcu zasadiše hrpu paulovnia. irnperialis: Istu zasadiŠe i u perivoju Aladara grofa Jankovi<^a u Cabunu. —4. Na zakladnom školskom imanju u Kutjevu zasadio je kr. šumr German i to: na proplanku Kolariste zvanom na skradnjem naime šumskom vrhuncu 320 komada omorike pod imenom j,Carev gaj" na mjestu obćine BegteŽe. Na mjestu obćine Lakušia na nekoj sa kutjevačko-pleterničke ceste vidljivoj u ravnici ležećoj Čistini šumskoga okružja Alasje zvanoga 350 komada lužnika pod imenom „kraljičin hrastik/´ napokon u sumi „B´>-idžak" oveća čistina od 1800 komada kitnjastoga hrasta. — 5. Na br 0 dsko-grobni 6koj kneževskoj Turn-Tasifiinoj gospoštij i zasadio je šumarski ured u Lokvab 2 širolista hrasta na prosto ležedem tlu pred gradinom u Brodu na Kupi; 2 širolista hrasta pred šumarskom uredovnom sgradom u Lokvah; 2 širolista hrasta na povišoj točki poznatoga i znamenitoga u hrvatskoj historiji pjeskovitoga grobničkoga polja. — 6. Grradsko zastupstvo u Brodu zasadilo je drvored od 46 lipa i 14 hrastova. — 7. G-radsko zastupstvo u Os jeku zasadilo je u gradskom vrtu 2 lipe. — 8. U okružju c. k. kotarskoga ur eda u Z emunu, i to u u mjestu Kupinovo pred obćinskom viećnicom i dječačkim učilištem svagdje po 3 lipe. 9. U okružju c. k. kot. ureda u Grlini zasadjeno je takodjer nekoliko pirovnih stabala, i to u samom mjestu G-lini po občinskom predstojniku g. Milic u pred obćinskim uredom 5 akacija^ pred katoličkom crkvom 2 lipe; pred grčko-iztočnom crkvom 2 ariša. Isto je tako gosp. župnik Slavni ć pred župnom crkvom posadio 2 ariša; c k. kot. upravitelj Ansio n n vrfcu uredovnoga stana 1 jabuku 1 krušku i jednu trešnju; g, podsudac Lukačevi ć u vrtu uredovnoga stana 1 jabuku ijednu krušku; g. kot, pristav Paviši č u vlastitom vrtu 1 jabuku i jednu krušku; občin a Jukina c pred občinskom viećnicom 5 briesta 5 lipa a na cesti u ViduŠevac drvored od sto komada trešnje kruške i lipe. U mjestu Viduševac pred učilištem posadio g. učitelj 4 jabuke, pred crkvom g. D eto ni 2 jabuke i 2 kruške; u mjesta Majske p o 1 j a n e posadio g. župnik L e t i č, i to pred crkvom 2 ariša, — U obćini M a 1 i g r a d ac posadio obćinski predstojnik B r a n k o vi č drvored od 60 lipa, i to od obč. ureda, do učilišta; posjednik g. Gjur o Vrg a pred svojom kućom 3 lipe, g. župnik, vriedui Hrvat Todorovi ć pred crkvom i župnim dvorom 8 lipa; učiielj hrvatski g. Brankovi ć pred učilištem 4 lipe; u mjestu Veliki Gradac župnik g. Alinčić pred župnim dvorom 4 trešnje^ 4 višnje i 4 dunje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 49 <-- 49 --> PDF |
´ ~ 148 ~ U ob<5im Kl a 8 ni d posadio obd. načelnik g. Milakara pred učilištem 2 lipe, g, župnik Pesu t pred crkvom 2 jabuke, 2 kruške, 2 trešnje i 2 lipe; učitelj g. Sužnjevi ^ pred gkolom 1 trešnju i 1 krušku; u mjestu Buzet a učitelj g. Dobrih- oko učilištne sgrade 4 lipe, 2 oraba 2 breskve i 2 murve (duda); pop g. Mužde k pred crkvom 1 lipu i 1 jasen. U obćini KraljevČani posadio je g. ob(i. načelnik Meničaniu pred obć. uredom 3 trešnje i 1 jabuku; j)osjednik g, Marki Š pred svojom kućom 2 lipe; obć. raČunovodja Janjatovi d u svom dvorištu 1 trešnju; u mjestu B a ču ga obć. bilježnik g. Gjukić u svom vrtu 1 trešnju; župnik g. Živković pred crkvom 6 jela; uĆiteij Cučković pred školom 1 omoriku i 1 jelu; u mjestu Vlabović pop g. Lazić pred crkvom 4 topole, 2 murve i 1 brest; u mjestu Žirove u g. Ostoić pred crkvom 24 šljive, 10 jabuka i 2 kruške; pred školom 2 lipe i 6 briesta (janjaca); u mjestu Dragotin a učitelj g. Jugovi e okolo Školske zgrade 13 slj iva, 1 murvUj 2 trešnj e^ 1 orah i 3 breskve. — U obćini G-ora, mjestigte D umače učitelj g. IvanoviĆ pred Školom 3 lipe. — XJ obćini Maj a g. obć. načelnik Str k pred obć. uredom 3 divlja kestena, u svom vrtu 2 jabuke i 2 kruške; učitelj g. Deželi ć pred školom 1 jabuku i 1 krušku; u mjestu Oblaj g. učitelj Magdi ć pred školom 60 šljiva, krušaka i jabuka, 8 topola i 20 kestena. — U obćini Stan kovač g. obć. nač. Šimi ć-pred obć. uredom 4 crna ariša i pred školom 2 cima ariša. — 10. Po brodskoj imovnoj obćini u Slavoniji u reviru pribudovačkom, šumsko mjesto sveta Petka, 25 komada 5 godišnjib bielobora nasadjenik u polukrugu oko nekoga vrlela pod imenom „pirovna kuća." U reviru Crni gaj, šumsko mjesto Eitki gaj, bje 12 jutara pretvoreno u perivoj, pod iinenom ^^Kraljev gaj," a u sredini istoga postavljen je spomenik od kamena, okružen sa 25 komada 5 godišnjib bora i 25 komada lipa. Pred crkvom u Babinoj gredi bje posadjeno 25 komada bielobora; na trgu u mjestu Cerna 25 komada bora; na trgu u Podvinju 25 komada bora. Pred Školom u mjestu Županje 25 komada bora. Oko nekoga vrieia blizu Trnjana 25 komada bora. Uzduž ceste kroz šumu Banovdol i Orljak drvored od bora i lipa. 11. Sliedi pregled u sla\Ti srebrenoga pira Njihovih Veličanstva kralja i kraljice na gospoštiji Njegove preuzvišenosti baruna G-ustava pL Prandau-a u Valpovu i Miboljcu zasadjenih j,pirnih stabala" god. 1879. — 10 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 50 <-- 50 --> PDF |
146 Dan Odje je posadjeno „pii´Jio stablo"? Vrst stabla sadnje I. Na valpovaekoj gospoštiji. 1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 rs 14 15 16 17 18 19 Travanj 9 n 10 » 15 1 20 1^ ^^ T5 22 I! I 23 ?7 124 25 I) » 1 26 n 27 r> 28 n ; 15 12 15 n 71 12 15 n 12 » .)j Valpovo šuma Oret šuma Mooilno Valpovo Petrovce » » „ " šuma Lipovac U tvrdjinom perivoju Pri lovačkoj kuci Pri lovačkoj kući Pri šum, okr. stanu U dvorištu šum. okr, stana n vrtu u dvoru žup-stana U dvorištu nčitelj. stana U dvorištu podšum, stana „ vrtu ,, Drvored pri Pratrovoj-Bari Taxus baccata Pinus strobus Pinus pieea lužnik hrast brekinja lužnik orah » lužnik komorika brekinja lužnik hrast lužnik komorika hrast lužnik |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 51 <-- 51 --> PDF |
147 — P i r n 0 s t i i b 1 0 je : Cl w O U visiiu o r/J Izraslo i Opazka nad zemljom != uzeto O Om. Mm. 50 350 20 Centimtr. 1003 U samom perivoju i 28 B50 n 480 i; 27 400 ^ n 420 11 12 380 10 Centimtr. 110 Iz koškanskog Ordaiija (Vrti 16) 12 350 15 112 n 9 235 JT 68 Iz tamošnje mlađe šumice 10 250 U 70 » 12 359 » 111 ´" n 9 230 » 63 " 12 194 > ^ 95 8 310 !5 253 Iz valpovaekog zverinjaka 6 287 1 ´ . 185 n 22 277 15 Geptimtr. 125 Iz tamošnje mlade šumice 22 333 ! 1 160 " 10 252 V 148 JI 18 262 . - 139 JI 9 200 10 Centimtr. 99 Iz eretske kulture 8 200 )) 72 11 15 310 ,, 90 h. lipov. mlade šumice 7 210 7? 80 iT 10 200 T ; 125 M 12 220 n 120 11 14 290 » 80 i: 7 240 ») 110 V 9 235 11 ´95 it 14 264 71 100 11 16 324 JI 95 n 10 175 n 106 11 * |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 52 <-- 52 --> PDF |
_ 148 — Dan Gdje je posadjeno „pirno stablo"? Vrst .staMa Br. sadnje 29 SO 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 Travanj 71 JI 77 !1 ti 11 11 n n 1) r. n « " 11 T> n n n j? . n i> 12 1 n )i 15 )? 12 16 10 V 16 10 15 i> 10 n JI V 16 9 10 ´*. n ?? n )j šunia Lipovac Drvored kod Sekeresa » , ) ´ Josipovo selo U vrtu podšum. stana „ U dvorištu podšum. stana Koska U dvorištu okr. šum. stana „ U dvorištu podšum. stana -,:" . » Budimee „ n " " .´ Harkanovee „ „ U vrtu podšum, stana šuma Topolina Pri lugarevoj knej Pustina Pri pili Poganovee U dvorištu okr. šum. stana šuma Vojnovaeki-Lug Pri lovačkoj kuei šuma Vuka Pri lovačkoj kuci Šuma Katmišće Pri pili Martinee U dvorištu podšixm. stana lužnik n širolista lipa brekinja lužnik lipa širolista n - lužnik lipa širolista lužnik lipa Širolista trešnja lužnik lipa širolista lužnik kruška |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Q 11 9 14 9 10 14 9 14 10 10 12 12 12 10 10 10 10 12 2 10 9 12 10 10 2 Cm. 260 U9 290 295 223 480 240 340 320 330 270 360 350 240 198 198 230 230 157 880 164 400 285 380 180 P ir U visini nad zemljom 10 Gentimtr. » »» « )) 31 11 TI " „ I) » " 75 « I) n V ^ 11 n fJ n » , n !1 n no s t o ^ m CD ff Mm. 108 03 100 100 90 110 114 240 86 90 160 180 108 85 80 90 105 150 40 40 60 120 95 90 60 -140 — a b I 0 j e: Izraslo i uzeto Iz lipovaeke mlade šume " « n 7) Iz mlade šume Balvaueić 11 n Iz mlade šume Ordanja 11 Iz mlade šume Balvančić „ Rastina „ Balvaneie „ Ordanja n ?t V ´ " « " „ Balvaneić Iz selaekoga ejepilnjaka Iz tamošnje šumice odio XXyL V Iz tamošnje mlade šume n Iz Vuke, odio XIX. Iz Grabika Opazka |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 150 1 Br. .Dai (rdje je po sadjeno „pirno stablo"? Vrst stabla sadij je II. Na milioljevaekoj gospostiji. 1 Travanj 7 Miholjae U dvorištu gosp. kuee lužnik 2 I) n 15 U perivoju gosp, kuee » 1 3 4 n ´7 8 n JI 71 Platanus oecidentalis 5 TJ !1 71 Taxođiuitt disticJiia- Tium 11 11 U dvorištu šum. stana lnxnik 7 n )) !7 U dvorištu okr. šmn. stana 11 8 n TI n Na glavnom trgu lipa širolista 9 1) U r: 7) H 10 fj » n " 71 1 11 M !5 7^ , « n 12 n rt 77 77 11 13 » J7 -? ´ " .71 14 n n 71 77 . ´ ff 15 n » n " 11 10 n » » U dvorištu obe. vjećnice ?1 17 n n » Pred mjer. stanom na ulici 77 18 71 » 19 77 17 20 21 JI I) 71 11 22 71 71 23 71 71 Viljevo U dvorištu okr. šum. stana lužnik 24 n )7 Moslavina 77 1! 25 26 v TI » j j Oadjavica n U dvorištu podšum. stana iipa Širolista lužnik 27 n 28 n 11 Kueance U dvorištu okr. šum stana " |