DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 126 —


Barkkard t u svojoj šumskoj vriednosti temelji gospodarstvene
kamate sa 37o računu primjereno.
Kraft („Krit. Blatter", 49 svezak, 2. snopić) za privatne
šume najviše 3, za državne šnme 2^´^^-\^.
Bose („Beitrage zur Waldwerthberec]inung 1863) 2, najviše,
3%.


Brau n (racijonalna šumska vriednost) 1865. jest kod
šumskih računa samo za najmanju đobitnu mjeru, odgovarajuću
upravo čistomu dohodku na veliko šumsko uzdržavanje uloženih
glavnica.


C. Hejerjes t za dobitnu mjeru, koja za Vod one, za koju se jednako velike glavnice svagda sa sjegurnošću
uložiti dadu.
C. Heye r (Waldwerthbereclinung) napokon za gospodarstvenu
dobitnu mjeru u srednjoj Njemačkoj, koja iznosi 2—3**/o.
Kad promotrimo ovaj red različitib mnienja, poteklih od
najuglednijih kapaciteta u šumskom uzdržavanju, to doista ne
znamo, koju bismo dobitnu mjeru uzeli kao ustanovljenu.


Za kojom brojkom dobitne mjere da posegne neuki u tom
kaosu ustanova, kad dodje u priliku, da mora takovu upotriebiti?


Da se tomu donekle doskoči, te da se na nekakovo približno
središte svede, htio je Presler pod takozvanom šumskom dobitnom
mjerom stvoriti veličinu, koja bi se po svoj prilici zakonom
priznati morala, da se tim bar ponešto objektivna procjenba
preduzeti može, koja bi imala štititi od kakvoga praetium affectionis;
a on razumieva pod tim onaj postotak, kojega se moz^.
razboritim načinom zahtievati od svakoga gospodarstva naproti
drugim šumarstvu sličnim obrtom.


S istim pravom može se onda i onaj umanjeni postotak
ukamaćivanja od C. Heyer a računu podstaviti, naime onaj
što ga za isto tako velike glavnice trajno uz sjegurnost novčani
zavodi ili država pružaju. Oboje pako izlazi napokon trajno
na jednako. Šumskomu gospodarstva sličan koji obrt može propasti
zlom poslenom godinom ili nesretnim! špekulaoijami, a i
novčani zavodi mogu to isto tako.


Mi smo upravo o posliednjih u zadnje vrieme dosta primjera
đoživili. I državu mogu slične nesgode zateći. Kako je
tiekom vremena često snizivana valuta, promjenivana vriednost