DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 126 — Barkkard t u svojoj šumskoj vriednosti temelji gospodarstvene kamate sa 37o računu primjereno. Kraft („Krit. Blatter", 49 svezak, 2. snopić) za privatne šume najviše 3, za državne šnme 2^´^^-\^. Bose („Beitrage zur Waldwerthberec]inung 1863) 2, najviše, 3%. Brau n (racijonalna šumska vriednost) 1865. jest kod šumskih računa samo za najmanju đobitnu mjeru, odgovarajuću upravo čistomu dohodku na veliko šumsko uzdržavanje uloženih glavnica. C. Hejerjes t za dobitnu mjeru, koja za Vod one, za koju se jednako velike glavnice svagda sa sjegurnošću uložiti dadu. C. Heye r (Waldwerthbereclinung) napokon za gospodarstvenu dobitnu mjeru u srednjoj Njemačkoj, koja iznosi 2—3**/o. Kad promotrimo ovaj red različitib mnienja, poteklih od najuglednijih kapaciteta u šumskom uzdržavanju, to doista ne znamo, koju bismo dobitnu mjeru uzeli kao ustanovljenu. Za kojom brojkom dobitne mjere da posegne neuki u tom kaosu ustanova, kad dodje u priliku, da mora takovu upotriebiti? Da se tomu donekle doskoči, te da se na nekakovo približno središte svede, htio je Presler pod takozvanom šumskom dobitnom mjerom stvoriti veličinu, koja bi se po svoj prilici zakonom priznati morala, da se tim bar ponešto objektivna procjenba preduzeti može, koja bi imala štititi od kakvoga praetium affectionis; a on razumieva pod tim onaj postotak, kojega se moz^. razboritim načinom zahtievati od svakoga gospodarstva naproti drugim šumarstvu sličnim obrtom. S istim pravom može se onda i onaj umanjeni postotak ukamaćivanja od C. Heyer a računu podstaviti, naime onaj što ga za isto tako velike glavnice trajno uz sjegurnost novčani zavodi ili država pružaju. Oboje pako izlazi napokon trajno na jednako. Šumskomu gospodarstva sličan koji obrt može propasti zlom poslenom godinom ili nesretnim! špekulaoijami, a i novčani zavodi mogu to isto tako. Mi smo upravo o posliednjih u zadnje vrieme dosta primjera đoživili. I državu mogu slične nesgode zateći. Kako je tiekom vremena često snizivana valuta, promjenivana vriednost |