DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 21 <-- 21 --> PDF |
" 117 ~ prenese li se to na šumsku industriju: ne valja li ravnateljstvo, to ne valja ni cielo Aumsko podčinjeno osoblje.. To vriedi kod svake grane gospodarstva, a potvrdjuju to i nebrojeni dokazi u čovječjem društvenom životu i u svih strukali. Aiex. Nik. Sckultz. Izkaz 0 uspjehu šumsko-gospodarstvene obhodnje druge banske imovne obćine u gospodarskoj g. 1878. ,,Obračun o u|}ravi imetka inia biti podp-on t. j . đa mora n svakom potrebnom i (razborito) željenom smjeru pomo<5ju brojka govoriti i odgovarati/´ (Wesse]j : j,Obračun dobivanja plodina.") Koli je potrebno, da se pomenuta izreka u podpuuom svojem obsegu za svake prošle gospodarstvene godine na uspjeti vlastitoga gospodarstva protegne, da se ne podade umišljenim nazorom o uharnosti upravljanih šuuia, đa se točnom uzpostavom financijalnO´gospodarstvenih momenta o „imati i dati´´ na čistac dodje, a da se svakojake rak-rane liece, protumačio sam u jednom od prijašnjih svezaka u sastavku o skrižaljkah čistoga iznosa. Nijedan šumski upravitelj, kojemu dobro njegovoga šumskoga posjednika na srcu leži, ne će propustiti, a đa si o postignutih rezultatih u gospodarstvu točan račun uzpostavom izkaza o uspjehu ne pribavi, te će svoju vlastitu djelatnost kao što i posao gospodarskih glavnica točno izpitavati, da može tako nedostatke izpraviti, te vidjeti, gdje je nužda da se naj^ prije pomaže. Kakov se je uspjeh pokazao prošle godine 1878. u gore pomenutoj imovnoj obćini, to ću u sliedećem pokazati, a ujedno eu i pripomenuti, koliko bi željeti bilo, da se iz drugih krajeva slični podatci u ovom listu sakupe, čim bi se vremenom dobio toli potrebni materijal za razsudjivanje uharnosti hrvatsko-slavonskih šuma. a moglo bi se većom sjegurnosti postaviti pravilo 0 računu za kamate, koje se imadu po pravdi i duši podstaviti kod kupovanja i prodavanja, ekspropriacija i drugih kojekakvih financijalnih operacija u šumskom gospodarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 118 ~ Za neku zemljištnu površinu od 22,65674 hektara, od kojih su 19,976*09 nasadjane zalihom drva od D,435´317 čvrstih metara, bijaše etat šestara^ za godinu sječe 1877/8. ovako ustanovljen: I. Grlavnaporaba. 276*31 hektara prostorine redovitih šestara s procjenjenim iz nosom drva od: T^ J- Drvo za graciju gonvo evi´sti metri 6,121 43,260 306.44 „ prostorine kao prištednja prijašnje godine sa zalihom drva od 3.568 53.787 II. Nuzgrednaporaba. 24L48 „ proklaštrenih šestara . . . 112 2.200 82420^žfctS^^ ukupno . . 11.801 99.247" Od ove ošestarene stavke došlo je sbilja u porabu: 1. Grlavna poraba. 164.71 hektara redovitih šestara sa . . -. 4.383 16.997 iz zahvata, poloma od vjetra, suhara 1.513* 910* II. Nuzgredna poraba. 152.25 „ proklaštrenih šestara . . . 106 2.099 69.44 „ johova poloma — 1.369 Šumski zločini . ... . . . 849 . 1^198 386.40 hektara ukupno sa . . 6.851 21.573 Uporabilo se s toga premalo za: I. u glavnoj porabi 418.04 hektara i zaliha drva od 3.799 80.140 II. u nuzgređnoj porabi 89.23 „ s pripadkom po prilici od . . 6 —.101 507.27 hektara ukupno T~T"^?799 807241" od toga radi šumskih zločina i johova poloma . . . 849 2.567 ostaje u obće manja poraba´ođ 2Mb ^77^4" ´ Ye6 izpravljen ođ procjenbenih pogriešaka. * Jest ona izvan pomenute uporabne prostome spadajiića množina, s kojim nrazom i oduzetkom nastaju toli vejike praznine u sastojini, da mora s njihovim uplivom nekadanji iznoa sječe odlnSni odlomak pretrpjeti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 119 - Ta manja poraba sastoji izkljucivo u množinah drva, koje se zastaju u odaljenik brdjanskili šumali radi pomanjkanja komunikacije, te njihov etat šestara ne da se za sada lakko odsjeći. Cieli udar dieli se po načinu predaje i to: I. Badava: a) na služnost ovlaštenim: Drvo ^a gradju gorivo Čvrsti prostorni metri 1. crkve i grčko svećenstvo 95 886 2. škole 170 3.102 3. obćinski uredi i javni obcinski objekti 2.163 1.916 4. pogorjelci . . .. . 105 81 5. vlastita potreba ....... . 2 171 6. različito 1 — 7. graničarske obitelji; a) badava .. . — 22.004 II. Uzšumskutaksu: h) strankam: p) uz umanjenu taksu . 286 240 1. prodano ...´........ 3,190 2.475 c) šumski tat odnesao *.... . 849 1.761 Ukupno ". . 6.851 327636 U reviriia ravnice savske prodali su se u šestarih lirastova debla putem dražba, uz pogodbu, da smije kupac deblo uključivo do 30 cm. ovršne debljine uporabiti, docim vršak i granje kao gorivo za na služnost ovlaštene ostaje. Potrebno je to radi mjestne nužde drva za ogrieVj da se zadovolji na služnost ovlaštenim obiteljim. Iz tih. prodaja postigli su se sliedeći rezultati: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 24 <-- 24 --> PDF |
120 OD 5= S < 2 <= CD S9 ^ B o 3^ 1 1 r a 9 St -2^ Pr:, Si- o . 9= r h-l i=^ -Cl H^ CD M 1 o CD ploština šestara co te a: Ol M i PT 03 o hrastova debla H^ Cl O" o to rf^ ´^^ cn Cn Oi Oi ^ >f^ O O S3 o o promjerne 1 CC i. cc P medje a prsnoj 1 S 1 ^ 1 L s H^ ^Cn cn -a to co o O O visini to a:< Proejenjena množina drva C5 Cn Ol oo l=r !>L) os ZO co 00 CO za gradju cc o p O Ot H^ M Cfi ^ p^ cr-O - ^ ^ CO O CO cc o o 1— ^s to co -M o O ^ O , , 1 P-P 02 to to to ^^^ ^^ 1—^ CD h-^ O )-_L 0 O o CD C" to t;j 00 ^p^ dužice co 03 Ci to o V i stegnute bO ^ Ci hi o 36/ 4/ t 1/ 05 OT 00 h-^ 05 OS h-» /i /6 /l4 B -a I>0 oo oo .^ IO> l4^ p to V-i. co oo CO šindra o CD V-i tf^ cn ZO OO p-d o< cr 02. <1 CD gradja 1 O t 1 1 1 p CT 00 to tNO H^ t-1 M kupovna ciena -I o g oo 1—» to M to M-to oo K^ CL CC 00 —1 o to o OD o o5 1^. 93 iT!. P . o< w 00 00 -a h^ -:i "´trn ^^ -^ -< ts o to ^ (XJ o. 05 i ´ g B 1 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 121 — U šumu bilo je utjerano na pašu; 5,319 komada konja i goveda 6,339 „ krmadi 131 „ ovaca i koza; po čem se vriednost šumske paše na 11.165 for. računa, t. j . prava faktična vriednost šumske takse za utjeranu marku, koju sjednačujem sa vriednosti šumske paše, jerbo se prava vriednost iste po jedinstvu ploština neda sjegurno ustanoviti, Čemu nam danas još 0 matematično sjegurnoj procjeni te porabe dovoljni podatci manjkaju, a da se ti postignu, moraju se na svakom mjestu s, pokusi dobiti. Obračun vriednosti paše po broju i vrsti utjerane marve i po jevtinoj ustanovljenoj cieni, uz koju se je za cielo vrieme paše za konja I for., za govedo 80 nov., za krmče 1 for., za ovcu i kozu 30 nov. u račun uzelo — štiti od praetium affectionis. Šumska žirovina, premda procjenjena za´ utjeranje od 18.842 komada, može se isto tako tek, pošto se upravo utjeranje sbude, u račun uzeti, pošto nije mogao jedan dio žirovine radi nastale poplave u poplavljenom dielu zeinlji.^ta, a drugi dio opet u bukovoj šumi.radi osobito izdašnoga dohodka u porabu doći, jerbo su male šumice imale sjeme davati, te su ih njikovi posjednici uporabljivali. Po tom unišlo je samo 2721 komad, a njihova žirovinska vriednost računa se na 6802 for. 50 novč. Napose moram spomenuti šumske zločine i kradje, koje u ovdješnjoj okolici omasnu ulogu igraju. Tečajem godine sbilo se takovih slučajeva : |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 26 <-- 26 --> PDF |
122 — Sastojeći u Oštećena kradji drva đ3 Naknadni ploha za lies i ^-^ o«^SS. n o iznosak U drvo hektara hroj cv. m. pr m. komada for. ne. 640 352 450 — — 2599 91 264 — — 1168 — 3013 51 Dubie, šumariji 0,2-25 78 4 — — — 62 104 78 983 327 818 — ~ 2185 52 146 — — 867 -2195 18 Petr. šumariji 7,936-77 22 — __ — 275 575 40 388 170 493 — — 1522 81 91 — — 423 — 1217 90 36 — -— 321 674 10 1 Rujev. šumariji 8,493 53 23 {razl ika) 11 — 177 16 1 Ukupno 22,056-74 2,597 849 1761 2458 658 14,366 27 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 27 <-- 27 --> PDF |
123 Od toga predalo seje 46 sudbenomu stolu, 1750 kotarskomu sudUj a ostalo političkim okružnim uredom na uredovanje; a do odsude došlo je od toga po sudbenom stolu 7, po kotarskom sudu 221, a po političnili oblastih 732, ostatak ostao je neriešen u stojećoj još iztragi. Pokaz lovnosti razdielio se je na 19 lovačkih revira i dao u zakup. Lovska zakupnina dobacuje na godinu 134 for, 83 nov., te odpada po tom na godinu po hektaru 0.69 nov. Troškovi iznašaju po hektaru i to: ravnateljstvo (zastupajuće tielo) . . 7 nove. uprava (šumski ured i šumari) . . 37-5 „ šumska zaštita 21.4 „ zemljarina i obciniski razporez . . 26.8 „ Ukupni troškovi po hektaru . 92*7 nove. Po tom iznaša cisti iznos za god. 1978: Conto dobitka i gubitka. Primitak Izdatak for. ne. for. uc. Prodano drvo Vrieđnogt drva izdanoga na služnost ovlaštenim20,925 25,427 78 — Zemljarina i obeiuski razporez Place šumskoga osoblja 6,092 11,227 Istim vriednost 11,165 40 Odšteta zastupstvu 1,607 „ poraba žira 6,802 50 Kulturni troškovi 909 Lov i ribarstvo zakupnina za šumske čistine ^ 193 648 73 49 Troškovi uprave Prepis Ka inventar 956 201 Kamenolom Poraba šiške 100 105 — 50 Dio ulivatiteljemznake sudbene za do806 Naknada šumskoga kvara 2,597 45 Različito 384 Kamati od uloženihvnica gla689 95 2-2,185 Različito 43 --Saldo na novi račun 46,513 Ukupno 68,698 80 L´kupno 68.698 Po tom ođpada na 1 hektar cisti iznos od produktivnoga zem- Ijišta po 22jl64-35 hektara — od for. 2.09 ili po Jutru od for. 1-20. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 124 Ukamačenje Čitavoga imetka iznosi pako Zaključni račun 81. prosinca 1878. Activa Krčevina zemljište i tlo s ležećom glavnicom Pomična ulozeua glavnica: Knjižnica for 4,177.139 94 ne. 70 48 Kolajući imetak Položi Dobitak saldo Passiva for. 5,487 4,204.870 ne. 73 Sprave i orudje 200 54 Instrumenti 5;jo 16 Pokućtvo 1,309 50 Kolajuoa glavnica: rio/ei II stedionif´i 15.028 95 Gotovina 1,550 25 Tražbine Ukupno 14,510 4,210 303 13 77 Opa/,ka. Kod passiva imala bi biti polag računa uvrštena vriednost glavnice nepomičnih tereta, nu buduć ti tereti odviše ovdje oil godišnjega pi-.ivoga uporabnoga dobitka na služnost ovlaštenih — to bi i njihova vriednost o-lavni^^e bila svake godine drugačija, a k tomu je ustanova dobitne mjere, po kojoj bi se imalo uglavničivat, još neriešeno pitanje. Račun pako postaje i´u tom pogledu prav, kad se u račun unese vriednost služnostne porabe, kao što se je to u contu dobitka i gubitka i zbilja učinilo. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 29 <-- 29 --> PDF |
. _ 12g _ . Čitavi imetak ukamaćen je bio godine 1878. sa l´l´^/^. Nastaje sada pitanje, da li se možemo zadovoljiti s tim iznosom šumske glavnice? Doduše taj kamatni postotak čini se u prvi mak premalen, te bi mogao veći biti, nu kad pomislimo, da veliki dio šumske skupnine nedopušta danas još intenzivnu uporabu sječnje i bolje unovčivanje, kad uzmemo u obzir vrieduost, koju pruža sjegurnost i pribvatljivost dobodka, te napokon i vriednost šuma, koju one u klimaticnom pogledu po svu okolicu imadu, to postaje tada to ukamacenje povoljnije. Možemo li se mi zadovoljiti s tim dodatkom^ koji je osim toga nešto sasvim neprocjeniva? A koli velik morao bi biti upravo taj po sebi maleni broj , kojim bi se mi kao ukamatnim faktorom zadovoljiti mogli? To je baš do sada još zapriekaj prieporna točka u šumarstvu, — neriešeni jošte problem! Kod te zadaće naći ćemo različitih mnienja, Pregledaimo ib jednom po redu, da vidimo rezultate. Wessel y (obračun dobivanja plodina) misli n. pr., da je ukamacivanje zemlje i tla u ugarskih, zemljak ođ 5*^/« jedno od vrlo povoljnih, ne navadja pako minimum, kojega je slobodno tražiti, naproti tomu maksimumu; napominje samo, da to ukamacivanje kod većih kompleksa za do l*Vo pada, a kod manjih i preko te postavljene brojke skače. Gdje pako da se sada traži međja izmedju velikoga i maloga? Kr. pruska instrukcija za proracunanje vriednost i od godine 1866. prepisuje naproti za odplaćivanje 3, za uglavnicivanje 57o Kr. pako saska naputa od 15. siecnja 1861. za oboje u obće 37(c Pressle r u racijonalnom šumskom gospodarstvu za državne sume 3Vaj ^^ družtvene i veće privatne šume 4, za manja spekulativna gospodarstva 4´4"/oj li-u pripominje, da se ovi postotci polag okolnosti za ´/^Vo povisiti i sniziti mogu. Osim toga dodao je takodjer Pressler kod XXVL glavne skupštine njemačkih gospodai-a i šumara n Beču, da dobitna mjera od 2V/o mogu udovoljavati, a prigodom skupštine češkoga šumarskoga diužtva u G-ratzenu (1874.) plaidira pače sa 27o za Cesku. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 126 — Barkkard t u svojoj šumskoj vriednosti temelji gospodarstvene kamate sa 37o računu primjereno. Kraft („Krit. Blatter", 49 svezak, 2. snopić) za privatne šume najviše 3, za državne šnme 2^´^^-\^. Bose („Beitrage zur Waldwerthberec]inung 1863) 2, najviše, 3%. Brau n (racijonalna šumska vriednost) 1865. jest kod šumskih računa samo za najmanju đobitnu mjeru, odgovarajuću upravo čistomu dohodku na veliko šumsko uzdržavanje uloženih glavnica. C. Hejerjes t za dobitnu mjeru, koja za V uložiti dadu. C. Heye r (Waldwerthbereclinung) napokon za gospodarstvenu dobitnu mjeru u srednjoj Njemačkoj, koja iznosi 2—3**/o. Kad promotrimo ovaj red različitib mnienja, poteklih od najuglednijih kapaciteta u šumskom uzdržavanju, to doista ne znamo, koju bismo dobitnu mjeru uzeli kao ustanovljenu. Za kojom brojkom dobitne mjere da posegne neuki u tom kaosu ustanova, kad dodje u priliku, da mora takovu upotriebiti? Da se tomu donekle doskoči, te da se na nekakovo približno središte svede, htio je Presler pod takozvanom šumskom dobitnom mjerom stvoriti veličinu, koja bi se po svoj prilici zakonom priznati morala, da se tim bar ponešto objektivna procjenba preduzeti može, koja bi imala štititi od kakvoga praetium affectionis; a on razumieva pod tim onaj postotak, kojega se moz^. razboritim načinom zahtievati od svakoga gospodarstva naproti drugim šumarstvu sličnim obrtom. S istim pravom može se onda i onaj umanjeni postotak ukamaćivanja od C. Heyer a računu podstaviti, naime onaj što ga za isto tako velike glavnice trajno uz sjegurnost novčani zavodi ili država pružaju. Oboje pako izlazi napokon trajno na jednako. Šumskomu gospodarstva sličan koji obrt može propasti zlom poslenom godinom ili nesretnim! špekulaoijami, a i novčani zavodi mogu to isto tako. Mi smo upravo o posliednjih u zadnje vrieme dosta primjera đoživili. I državu mogu slične nesgode zateći. Kako je tiekom vremena često snizivana valuta, promjenivana vriednost |
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 31 <-- 31 --> PDF |
, — 127 — glavnica uslied nametnuga boda, dobro nam je poznata, a ne mogn li se ovakove nesreće ponoviti? Pressler veli nadalje: ne može biti tako velika kao kod drugib obrta, nu ne treba da kod na pol dobroga gospodarstva izpod 8 opadne! Napokon je ipak oboje sam sobom stvoreni osnov, kojega se badava mora u šnmi tražiti. Skupine šuma, koje su, odaljene od sredstva komunikacije, za sada ne pristupne intenzivnoj uporabi etata, a ne dopuštaju bolje unovcivanje do najmanjega opada drva i druge nuzgredne koristi, ne će se moći silom uvrstiti u stanovitu brojku dobitne mjere, premda vriednost njihovih glavnica relativno raste. Da se ovdje veličina dobitne mjere ustanovi, koja bi mogla udovoljiti, moralo bi se sve one dohodarstvene faktore u raćun uzeti, kojim se nije moglo do danas niatematicni izraz odrediti. Ako se s toga, ne gledeć na povisivanje uporabne vriednosti proizvadjanja drva, što se je do sada dogadjalo, te će se i u buduće dogadjati, uzme u račun, da će vriednost drva naravskim načinom u istom odnošaju rasti i da to mora, kad vriednost novčana pada; ako se obazre nadalje na koristonosan upliv šuma na zdravlje čovječje i po tom cieloga pučanstva koje zemlje, potekli od stalnih klimatićnih odnošaja, obitavanja i namirivanja inih nuždnih potreboća; ako se uzme u racuUj kao što jo prije spomenuto, na mnogih mjestih još nemoguća uporaba etata sjecnje i druge porabe, to se neće moći razboritim načinom nikako zahtievati 2^/^-110 ili još možda više ukamaćiv´anje; a pošto je, kao što sam prije spomenuo, branio Pressler 2*^/Q-nu dobitnu mjeru za Cesku, to će se ova imovna obćina, obzirom na sve ono, moći zadovoljiti s ukamaćenjem od l´l^o? a to tim više, ako se uzme obzir na relativnu šumsku vriednost mnogih šumskih skupina i njihovoga upliva na ukamaćenje ovih šumskih glavnica. II Petrinji, mjeseca ožujka 1879. Pausa. nadšumar. |