DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1879 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 106 — Popitkivanje za hrastovom korom postaje s toga svaki dan sve to veće, te su već s njom posebna tržišta u NjemaSkoj postala, medju kojimi je najznamenitije ono u Weselu na Eajni, Na bečkoj svjetskoj izložbi iztakla se je južna NjemaSka, gdje mlađe krastove sume toli liepo uspievaju i sjeverna Ceska, pa onda neki kožarski tvornicar g. Sebmiđt iz Kremsa i pisac ovoga sastavka; žalibože bijahu podatci onih prijašnih vrlo površni. Jedino iz spomenice posliednjih kao što iz sprava po piscu pridodanih, sastojećih od klupe za sbijanje kore, razrezaca kore i od valjka za šišku, posebnoga izuma, opaža se točni postupak s izkazi o iznosu, koji je bio takodjer u više strukovnih spisa i po c. kr. ministarstvu za poljodjelstvo u djelu po istom izdanom: „obrađjivanje zemlje na svjetskoj izložbi" pohvaljen. Polag g. Schmiđta daju njegove vlastite šume guljevace oko 25 for, po hektaru u godini, a polag piščevih pokusa proklaštrenja oko 14 tor. po hektaru u godini kao čisti iznos! To su, iznosi, koji zaista u prilog ovoj porabi govore, te uzbudjuju naduj da ce se s viš6 stana i nasliedovati. Razmotrimo li obale uz rieke, to vidimo, da se i tuj isto tako primitivno gospodari, od česa se dade zaključiti podpuno neznanje šumske tehnologije. Obalne pruge obično su više, cesto i mnogo hvati široke, a najviše starimi nagnjilimi vrbami i topolami nasadjene. Nu kod zemljištnih veleposjednika iznose takove obalne pruge često stotine rali, koje su skoro od nikakove koristi, jerbo se takovo drvo vrlo slabo unovčiti dade, nu porez mora se kao i za ostale zemljiitne komade plaćati. Nu to je još mala šteta, koja s takovim postupanjem nastaje; veća nastaje obično za vodenih poplava. Ako je vodom oplakana, dakle neposredna obala s takovim starim drvećem nasađjena, to se zemlja izpođ žila takovih stabala izpire, budući vođa na znatne zaprieke nailazi, dok napokon ista ne izgube uporišta, te se napokon po zakonu teže u vodu ne sruše. Srušeno takovo stablo prouzroči pako često sasvim drugo strujenje vode, koja onda poplavi veće ili manje komade kopna, te mnoga ral najIJ^ P^^g^ P^y^ ^^^ to propane. Takovi slučajevi dogadjaju se kod svih, a osobito kod rieka većega pada, te Često nevjerojatno rastu, kao što n. pr. Raab dokazuje, kod kojega se ništa za učvršćenje obale ne radi i koji po tom svake godine stotine rali proždire. |