DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 68 ~ * OŠ ni vriednosti ovako dobivene kore. Ali ipak izjavi se u toliko, da ima mogućnosti za vještačko guljenje kore. Pošto Nomaison dobije od povjerenstva neke naputke, dade se ponovo na rad i pridoda svomu kotlu zahtievane izmiene. Misleć, da je tim učinio novi korak u tom poslu, prijavi se šum. odsjeku, a ovaj odredi na novo povjerenstvo za izpitivanje njegovoga postupka. Ovaj put zadovolji se povjerenstvo rezultati i predloži poljo-privrednom družtvu, da dade njemu i Metru kolajnu u znak uvažavanja i priznavanje njihovoga važnoga rada. No posliednja rieč ne bješe još izrečena. Nomaison ne bijaše zadovoljan sa svojim djelom. I on ne prestade raditi na njegovom usa\ršavanju, vođeć ujedno i borbu i proti nevici i proti zloj volji nekojih strojbara i šum. trgovaca, koji odlučno odricaše djelatnost postupka i pobijaše valjanost kore. Medjutim stvar se svrši ipak tako, da je Nomaison ostao pobjedilac u raznih krajevih Francuzke. kao u Ardenu, Perigonu, Orleanu itd., kamo je već u veliko prodavao svoje sprave. Tim povodom umoli šum. odsjek god. 1876. kod poljoprivrednoga družtva, da razpiše nagradu od 1000 franaka za najbolji postupak pri guljenju kore izvan vremena soka. Natječaj bude razpisan i Nomaisona zapade nagrada. — S njim se je, natjecao neki umirovljeni nadzornik šuma, po imenu Wavreschin, koji je takodjer na dotjerivanju Metrovoga izuma radio. Sada da vidimo, na kojem je temelju Nomaison svoj postupak zasnovao i kakva mu je to sprava. Nomaison je uvidio, da odlupljivanje koie odvisi jedino od topline. Kada se do izvjestne temperature ugriju sokovi, što se nalaze u drvetu, razilaze se izmedju kt^re i drveta i usljed toga lupi se kora od cjeline, a tim se olahkoćava njeno guljenje. Kada je to Noma´son uvidio, naumi poslužiti se parom u stanju plina, kao prostim kaloričkim sredstvom, koje će biti odredjeno, da tjera sokove na kretanje. Eto to je osnova njegovoga sistema. No sada je trebalo izumiti spravu, pomoćju koje bi se dalo pokrenuti gibanje soka u drvetu a da se ne dostiže odviše visoki stupanj topline. Drvo bo se počima već pri toplini od 200´ raztvarati, a ovamo opet valja prieći 100" kao točku, |