DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 78 — putu, a tim stari (pravi medjašni) put zaraste, te dade tako povoda smetnji. S toga razloga vrlo je nuždno, da se i gorsko bilo i šumski putevi humkom naznaee. I oštro označene naravske medje, kao rieke, jaruge i strmine valja na obijuh krajnih točkah (gdje njihovo svojstvo kao medja pocima i gdje se svršava) umjetnimi bilježi označiti kao n. p. kamenjem stupovi i t. d. Pošto zakon tako zvane naravne razdvoje: potoke, grabe, živice, ceste i t. d. kao zajedničko vlastničtvo obijuh medjaša smatra, to treba u slučaju, ako su i ti predmeti izključivo vlastničtvo šume posjednika, da se ta okolnost u graničnoj dokaznici (nacrtu ili opisu medja) izrično zabilježi, a medjašni znak napram medjašu namjesti. Prigodom kopanja jaraka baca se zemlja na stranu vlastnika grabe. Medja se može utvrditi i medjišti i razdvoji. Za naznačenje medjišta rabi se: kamenje, stupovi, hum ci ili drveta. Medjnici moraju tako razdaleko stajati, da se od jednoga do drugoga vidi i da medja izmed pojedinih drva medjnika ravnu crtu sačinjava. Kao razdvo j služe: grabe (šancevi), ceste, prosjeci, nasipi i živice. *, 1. Najprikladnije je kamenje , ako dobavljanje istoga nije odviše skupo. Nu samo pravilno otesani kamen vriedi kao medjnik, posto neuradjen kamen težko se kao medjnik razsaznade. 2. Medjašni stupov i prave se od hrastovine, a treba da budu debeli, otesani i sa vidljivimi znakovi obilježeni. Nadzemni dio drvenih stupova običava biti sjekirom ozliedjen, zato neka bude barem podzemni dio stupa duboko ukopan i križem zakotvan, da ga se tako nemože lahko izvući. Da se uzčuva podzemni dio stupa od trunuća, treba ga nad vatrom ugljeniti i drvnim katranom napojiti, i to dok je ugljen još ugrijan. Hoćemo li, da se medjnik dobro razpoznaje, valja, da se na okolo svakoga stupa humak od zemlje izkopa. Kad humak |
ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 79 — g vremenom busenom zaraste, bit će taj´ stup s humkom izvrstan medjašni znak u okolicah, gdje kamenja ne ima. 3. Zemljen huma k bez stupa ili kamena ne traje dugo, ierbo se lasno iztroši. Ili ga kola razgaze ili ga u šumi žireći krmci često razruju, a i onako se bez velikoga truda razbaciti dade. — 4. Stojeća drvet a kao medjnike upotrebiti, bijaše u stara vremena običaj. Nu njimi se ne da medjašna točka točno obilježiti, jerbo ne stoje uviek upravo na samoj medji, a medju drugim drvećem težko se razpoznadu. Izgube se pako i radi starosti i kradjom. Pošto se poslie nadoknaditi ne dadu, to prouzrokuju često svadju i pravdu. S toga u koliko nam je iole moguće, nemojmo drveće kao medjnik rabiti. Za ustanovljenje i obilježenje čitavoga medjašnoga tečaja, najprikladnije su grabe , izkopane od medjnika do međjnika. Ne samo, što one međju najrazgovetnije označe, već se ne dadu ni pomaknuti. Po svojstvu tla rabe se u ovu svrhu još i nasipi od kamenja, plotovi i živice. Što se mjeračine tiče, to ne će sjegurno u sadašnje vrieme, pošto je po c. kr. stabilnom katastru na temelju točne trigonometričke triangulacije svestrano već provedeno mjerenje šuma, nijedan šume posjednik na novo dati svoje šume geometrično premjeriti. U svrhu geometričnoga izmjerenja nutarnjih stalni h potankosti, podpuno je dostatan mjerački stol. Za izmjerenje nestalni h nutarnjosti, kao što je izlučenje nejednakosti sastojina (koje se tečajem obhodnje izjednačiti moraju), dostatna je dapače i šamska sjevernica. Na svaki način potrebito je, da se ovi nutarnji bilježi, kao ceste, potoci, sljemena, neplodne goljetine, mehkote, stari prosjeci, vigovi i različite sastojine prije mjerenja stalnimi medjašnimi stupovi obilježe. Kataster bo nije kod svoga mjerenja na ove nutarnjosti ni obzir uzeo, a to treba ne samo da se predoči podpuni položaj, već ponajglavnije, da se razdiele gospodarski nacrti u svrhu provedbe gospodarske osnove. Mjeriti takove nutarnjosti šume na polygonometričkitrigonometrički način pomoćju theodolita smatram za luksus, jerbo troškovi takove mjeračine ne stoje u pravom razmjerju |
ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 80 prama vriednosti šuma. Veća točnost, koja se ima theođolitom postignuti, gubi se opet prenašanjem pojedinib točaka u zemljovid (nacrt). Jedino za mjerenje vanjskoga objema šume, kao medje vlastničtva, o kojem se i opis granica (medjašna skrižaljka) sastaviti ima, odlikuje se mjerenje theodolitom i to ne samo većom toSnošću, već i tim, što se pojedini podatci (razmak i kut) neposredno iz upisnika u opis medja prenašati mogu. Nu s razloga, sto se kod stabilnoga katastra rub šume (kao medja vlastničtva) mjeri ponajviše iz znatne daljine sa dvie oštre gleđnice, izravna ta okolnost opet točnost theodolita. Ako je medja vlastničtva sa obadvie strane šumom zaraštena, te bi samo češćim namještanjem mjeračkoga stola pomoćju sjevernice izmjerena biti mogla, to tada tbeodolitu pripada prvenstvo. Sto se nadalje mjerenju sa stolom u nutarnjosti šuma prigovara, da se vlagom šumskoga zraka papir nabira, te sam izkusio, više dana zasebice u karpatskih planinah radeć na napetih pločab, da se samo za kišovita i vlažna vremena papir nabira. Opis granica ili medjašna skrižaljka uz medjašni nacrt najznamenitija je medjašna izprava, koja se radi lasnijega pregleda češće i u slici skrižaljke sastavlja. Opis granica mora izkazati: 1. Opisivanje položaja svakoga pojedinoga medjnika uz očitovanje: na čijem je zemljištu isti namješten, kao što i udaljenost istoga od bližih sigurnih točaka, bilježeć omjeru u nakrst ili ordinate (rednioe). , 2. Tečaj medjašne crte u suvodnom i osovnom smjeru. 3. Označaj kuta. 4. Udaljenost jednoga medjnika od drugoga. 4. Imenovanje medjaša i t. d. Svikoliki podatci treba da se odmah prigodom namještenja medjnika (kamena ili stupa) na licu mjesta izpitaju i u posebni upisnik ubilježe. Grdje su pojedini medjnici putem glednika na grafički način ustanovljeni, a razmak istih u šumi lancem ili mjerilom premjeren nije, to se je morala grafička mjeračina u tako velikom mjerilu provesti, da se duljine od 0"! hvata na mjerilu i kuti |