DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1879 str. 1     <-- 1 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST.


Br. 3. U Zagrebu dne 1. travnja 1879. God. III.


Guljenje kore pomoćju pregrijane pare.


(Po franeiizkom napisao P. Barišie.)


U ovom listu bilo je već govora o važnosti šuma guljevača,
i zato mi nije od potrebe, da ponavljam ovdje ono, što
nas pobudjuje na rad, da se ova grana šumske privrede i u
našoj otačbini razširi.


Medjutim neka mi je ipak dozvoljeno obratiti pažnju poštovanih
čitalaca na neku okolnost, koja se takodjer ima smatrati
kao pobuda za osnivanje šume guljevače, no koja — uzgred
neka je rečeno — ne potiče odtuda, odkuda dolaze one,
koje su već izložene. Osim „liepe dobiti", koju šume guljevače
obećavaju, možemo mi u našoj zemlji osnivanjem guljevača u
nekoliko povećati dobit i iz naših krupnogorica.


Mi vidimo da je šumska privreda postala neblagodarna
radnja, Vlastnici šuma ne dobivaju od njih ni iz daleka onaj
interes, koji bi u povoljnijih okolnostih od njih dobivati mogli.
Njim se ne naplaćaju ni troškovi^ koji su oko proizvodnje utrošeni.
Pa što je uzrok tomu zlu? Ja u kratko kažem: suvišna
proizvodnja.


Uzmimo samo ovo na um. Gr. Matković ne nadje u svojoj
„Spomenici za svjetsku izložbu,g. 1873.", da se iz naše otačbine
na godinu jedva deset milijuna kub. stopa tehničkih drva u
inozemstvo izvozi, a moglo bi se, veli, bez štete za trajnu domaću
potrebu i sto milijuna izvoziti.


Ako je tomu tako, je li probitačno podržavati i nadalje
visoke obhodnje i pomoćju razložnoga tumarenja, proti kojemu
ne smijemo biti, proizvoditi još veće mase tehničkih drva?


Razložno šumarenje uz visoke obhodnje povodi sobom još
veće gromade tehničkih drva. Kuda s njimi ? Da će danas sutra
nastupiti povoljnije okolnosti, da će inozemstvo više potraživati


5