DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 9 III. redovita glavna skupština hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva. (Držana 20. listopada i slieđećih dana u slob. kr. gradu Križevcu u Hrvatsljoj.) U II. redovitoj glavnoj skupštini, držanoj 10. listopada pr. g. u Sisku, bje zaključeno, da se buduća glavna skupština sliedeće godine sastane u hrvatskom, na Krasu ležećem gradu Kraljevici. Nu međju tim nastala okupacija Bosne, pa onda od državnoga šumarskoga družtva u Beču za god. 1879. projektirana zajednička kraška skupština bje uzrokom, što su se od naših družtvenih članova đo 6. kolovoza 1878. samo šestorica prijavila za ove godine odredjeno skupište Kraljevicu i za u isto doba predninievanu krašku skupštinu. To je ponukalo upravljajući odbor hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, da je za 22. rujna 1878. sazvao vanrednu glavnu skupštinu u Zagreb, koja je takodjer obzirom na pomenute okolnosti jednoglasno zaključila, da se III. redovita glavna skupština mjesto u Kraljevici u Sisku, eventualno u Belovaru drži, te bude s toga izabran mjestnim poslovođjom ravnatelj kr. šumarskoga i ratarskoga učilišta u Križevcu, gospodin Vlastimil Vichodil, a zamjenikom mu kr. županijski nadšumar gosp. Jakov Furlan. Uzprkos svoj revnosti i uskoravanju mjestnoga poslovodje nije bilo moguće odrediti rok za obdržavanje skupštine prije od 20. listopada i slieđećih dana, što je obzirom na naSe mjestne klimatione odnoSaje prilično već kasno bilo. Oba prije pome. nuta gospodina uz sudjelovanje više Križevcu obližnjih šumara sastaviše sliedeći program: Poziv i program za IH. redovitu glavuu sknpštijiD lirv.-slav. šnm. družtva, koja će se dne 20., 21. i 22. listopada 1878. u Križevcu obđržavati. Dne 20. listopada u 11 sati prije podne dolazak u Križevac, u gostioni „k Zrinjskomu" pozdrav po gospodinu mjestnomu poslovodji; u jedan sat zajednički ručak. Popodne pregledavanje kr. gospodarsko-šumarskoga učilišta. Dne 21. listopada izlet družtvenih učestnika u pobliže ležeće šume kralj, šumskoga ureda u Belovaru, u šume križevačke eventualno gjurgjevaoke imovne obćine; povratak učest 1* |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 10 <-- 10 --> PDF |
^ 10 _ nika s izleta u Križevac eventualno uvratak u Belovar. Na večer družtveno pogovaranje. Dne 22. listopada razprava sliedećili predmeta; 1. Strukovne razprave: 1. Koju nam korist pružaju uzglobljene šume (obćinske šume i sume imovnih obćina) napram razdieljenim šumam glede šumske uprave? 2. Da li je dioba segregiranih obćinskih šuma sa narodno- gospodarstvenog a napose pako sa šumarskog stanovišta u Hrvatskoj probitačna ili ne? Izvjestitelj: gospodin nadšumar Bogoslav Hajek. Nuzizvjestitelj : gospodin VirgilMalin. ^ II. Administrativne razprave: 1. Izvještaj 0 dielovanju družtva tečajem godine 1878. 2. Pregledavanje družtvenih računa. 3. Izpitanje zaključnog računa od 187*´. i proračun za 1879. 4. Izbor članova za popunjenje upravljajućeg odbora. 5. Predloži, koje učestnici slobodno stavljati mogu. Poslie podne banket na razstanku. Na večer dne 22. ili pako u jutro 23. listopada odlazak učestnika skupštine kući. Eadi obalenja vozarine na željeznicah i parobrodih obratio se je ova-j upravljajući odbor na dotične zavode posebnom molbom, te će 0 posljedku p. n. gg. članovi i učestnici skupštine u domaćih javnih glasilih još pravodobno obaviešteni biti. Priležeća izkaznica neka se na zahtjev dotičnim činovnikom obćila pokaže. U Zagrebu, dne 6. listopada 1878. Za upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva: Predsjednik; ´ Tajnik: Mijo Vrbanić, Vojtjeh Sandtner, 0. kt. nadzornik krajiškili šuma. c. kr. šumar, Prem je taj program za naše šumare veoma zanimiv bio, to je moralo ipak mnogo njih već unapried svoju odsutnost od skupštine izpričati, i to radi silnih službenih posala s naputnicami na drva, koje su baš u najboljem tieku bile. Toga radi nije bilo žalibože ni misliti na mnogobrojan posjet, pa i samo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_ 11 nebo, kanda nezadovoljno kasnim obdržavanjem naše družtvene skupštine, lievalo je prije 20. listopada kao iz kabla, a Sava i Drava razlieše se po svojem običaju. Nađođje 20. listopad, tmasti oblaci razpršise se po širokom nebu, a sunašce granu opet jednom nagovieStajuć liep jesenski dan, pa u toj nadi odlučio se je zaista mnogi šumar i u zadnjem času na put u Križevac. Ova odluka nije ostala nenagradjena; jer na križevačkom kolodveru očekivaše družtvene članove mjestni poslovodja g. Vlastimil Vichodil i profesori kr. šumarskoga i ratarskoga učilišta. Izrukovavši se s pomenutimi srdačno, od putiše se svi zajeduo na pripravljenih kolih u grad Križevac, te odsjedoše u svratištu „k Zrinjskomu", gdje već prije iz oko lice križevačke nadošli šumari nove pridošle drugove najsrdač nije i upravo po šumarski pozdraviše. Predpodne prodje u ugod nom strukovnom i prijateljskom razgovoru, a o podne sastadoše se drugovi i prijatelji šumarske struke za veselim stolom, te se pozabaviše tako najugodnije do 3 sata poslie podne. Od mnogo brojnih tom prigodom izrečenih zdravica, vrieđno je spomenuti onu našoj domovini Hrvatskoj, rodoljubivomu gradu Križevcu, koji nas je onako gostoljubivim načinom primio, našoj liepoj šumarskoj struci i t. d. Jedino iz želje, da se kratki još pre ostali časovi drugim još duševnim i koristnim načinom sprovedu, podigne se sada liepo đružtvo, te pođje, vodjeno g. mjestnim poslovodjom, da razgleda snažni i nade puni domaći šumarski zavod. Svim, koji su ovaj zavod prvi krat ugledali, dopade se osobito u njem vladajući red i čistoća. U ravnateljskoj sobi nalazeća se zavodna knjižnica mogla se je samo u kratko pregledati, nu sva najnovija šumarska i gospodarstvena djela, koja se u istoj nalaze, dokazivahu nam, da njom upravlja vješta zaista ruka g. profesora Hlave. Iz ravnateljeve sobe uputiše se sva gospođa u anatomičkofiziologički kabinet, a predstojnik istoga, g. prof. Ubi preuze umah ulogu vješta Cicerona. Iz ove veoma liepo uredjene sbirke vriedno je osobito da se spomenu: Primjeri pojavljenja bolesti kod marvinske pošasti. Umjetno izvedena imitacija svih mogućih uda različitih domaćih životinja, spotvoreni živinski organi života i dihanja, srce, pluća, mozag, mišice, grkljan, lubanja uši i oči. Više kostura domaćih životinja, primjerci u sadri konjskih nogu zajedno s pođkovom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 - Nadalje rieđka sbirka različitih starih začetaka teleta, više dvoživaca u bocah sa žestom. Osobitu pozornost pobudjuje takodjer sbirka najrazličitije priredjenih podkova iz svih zemalja koli za konje, toli i za goveđa. Napokon nalazi se tuj liepa sbirka liepo izradjenih fotografija raznih životinjskih pasmina i njihovih mješovitih parenja. U kratko, oko nestrukovnjaka, a osobito pako svakoga strukovnjaka toliko nadje tu zanimiva, da se lahko pojmiti može, što su se svi posjetitelji veoma težko razstali s tom sbirkom. Vrieme bijaše žalibože prekratko , a da se sve ljepote i zanimivosti ove sbirke dovoljno i točno pregledaju, te je mnogi od nas zaista u sebi odlučio bio, da će kod bližnje prilike istu sbirku još jednom i točnije pregledati. Gr. prof. Ubi znao je svojim zanimivim predavanjem i obširnim tumačenjem kratak boravak u njegovom kabinetu veoma ugodnim stvoriti, te mi ne možemo s manjega, a da mu na ovom mjestu još jednom našu zahvalnost ne izrazimo. Po redu bude sada pregledan matematičko-tehnički kabinet, po kojem nas je vodio njegov predstojnik g. prof. Kružić. II oenologičko-pomologičkom kabinetu pozdravi nas predstojnik istoga g. prof. Kontak, u naravoslovno-historičkom predstojnik istoga g. prof. Potočnjak, u kemičkom laboratoriju i gospodarstvenom kabinetu predstojnik istoga g. prof. Vavra, dočim nas je po šumarskoj sbirci predvodio predstojnik istoga odjela g. prof. Hlava. Moj bi se izvještaj predaleko otegnuo, kad bi se upustio u točno opisivanje svega, što sam vidio, a k tomu nisam mogao točno pregledati bogate sbirke u toli kratko vrieme, pa ako sam s toga u slieđećem sastavku svih najznamenitijih sabranih predmeta mnogi liepi komad mimoišao, to će mi se mpći blagohotno oprostiti. . Unilazeć u šumsku sbirku, paslo nam se oko na liepo poredanih po ziđu odsjecih različitih naših domaćih i kod nas udomljenih vrsti drveća, a uza nje nizale se pomoćju sprave za ugladu od istoga drveća priređjeue drvene stvari. Način proizvađjanja uvidio se iz nedaleko ležećih modela različitih strojeva. Iz tehnologije vidjesmo tuj primjerke sprava za ugljarenje, dobivanje smole; osobitu pozornost pobudio je posebni priređjeni stroj za vezanje osušene trieslovine. Ođ šumske sprave |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 13 niie bilo tuj samo svakojakih svrdla za biljke, željeznih lopata i t d. već i mali plug za sijanje, dočim je lov bio zastupan po različitih načinih lovljenja, medju kojimi i košara za jastreba s hielim golubom. Cieli utisak ove, po šumarski zavod toli važne sbirke bijaše nekako manjkav; jer kad pomislimo, koliki su svršeni šumarski pitomci zavod ostavili, to se moramo i nehotice čuditi, zašto se šumarska sbirka naprama ostalim tako siromašna pokazuje. Kad bi se samo deseti dio nekadanjih šumarskih pitomaca zanimao za zavod, na kojem je svoje prvo šumarsko izobraženje dobio, to bi on morao u svojoj praksi 100 krat priliku naći, da obogati kojim dragocienim komadom šumarsku sbirku u Križevcih. Manjkavost šumarske sbirke na hrvatskom zemaljskom šumarskom učilištu ne laska puno domaćim šumarom, a još manje nekadanjim pitomcem te škole. Pogledajmo sbirke inih šumarskih učilišta po Austriji, pa ćemo se zaista postiditi, da šumom najbogatija krunovina Hrvatska posjeduje tako — sbilja se mora reći — siromašnu i neznatnu sbirku. U novije doba govori se mnogo o rodoljublju i koječem drugom; mi šumari možemo ga najbolje očitovati tim, ako budemo nastojali sbirku hrvatsko g šumarskog učilišta takovim načinom pomnožati, da se ne budemo morali žacati, kad ju budemo sa sbirkami inih šumarskih zavoda prispodab- Ijali. U prvom redu moraju se iz svojega nerada trznuti svršeni pitomci i sa zahvalnom uspomenom na nauk u zavodu do biveni brinuti se za svoje mladje drugove tim načinom, što budu pomoćna zavodna učila pomnožavali. Nadalje moralo bi ravnateljstvo šumarskog učilišta razaslati poziv javno na sve hrvatske šumare, u kojem bi se isti pozivali, da upotrebe cesto im pruzivšu se sgodu za obogaćenje šumske sbirke, te da se tako s malim trudom učine zaslužnim! za domaću zelenu struku. Upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva rado će taj poziv ravnateljstva u svojem družtvenom glasilu, čim većma bude moguće, razširiti. Možda je već moja čedna opomena mojim drugovom i pitomcem križevačkog zavoda dovoljna, da potakne iste na izdašan rad u pomenutom smislu, a u tom slučaju biti ce moj uspjeh i opet na čast hrvatskim šumarom. Ja mislim, đa ću mnogim mojim strukovnim drugovom ugoditi, ako mojemu izvještaju o našoj III. glavnoj skupštini . ^^^-m 1 kratak opis o našem domaćem križevačkom šumarskom 1 gospodarskom učilištu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 14 — . . , Učilište ovo ustrojeno je g. 1860., a preustrojeno g. 1877.; zavod je zemaljski, koj je podčinjen kralj, dalm.-hrv.-slav. zemaljskoj vladi u Zagrebu, te sastoji od višega i nižega odjela. Zadaća je višemu odjelu, da teoretički i praktički naobrazi mladiće u struci gospodarskoj i šumarskoj tako, da uzmognu gospodariti na imanjih, ili će uzimati dobra u zakup ili pako obnašati službu kod uprave imanja; šumari pako obavljati će službu kod države, vlastele ili obćina. Nižemu odjelu ili ratarnici je zadaća, da se u njoj odgoje i naobraze mladići osobito seljačkoga stališa za valjane seoske gospodare ili za nadvornike kod vlastele. ^) Viši odjel. Na višem odjelu traje nauk za slušatelje gospodarstva ili šumarstva 3 godine, za obe struke pako 5 godina. Tko želi biti primljen na viši odjel, mora dokazati, 1) da je navršio 15 godina dobe svoje; 2) da je dobrim uspjebom svršio IV. razred gimnazije ili realke. U pomanjkanju toga moraju se slušatelji, dobivši dozvolu kr. zemaljske vlade, podvrći prijamnomu izpitu. Redoviti slušatelji slušati će sve predmete, a vanredni koje si sami izaberu; ovim potonjim treba toliko predznanja, da mogu razumjeti odnosno predavanje predmeta. Dotičnici imadu se prijaviti ravnatelju zavoda, pa naznačiti roditelje ili skrbnike, njibovo zanimanje i boravište i pridonesti krstni list i školsku svjedočbu od zadnjega poljeća. Školska godina poćima 1, listopadom, pa je razdieljena na 2 poljeća. Slušatelji višega odjela redoviti i vanredni plaćaju 20 st. naukovine za svaku godinu u 2 polugodišnja obroka unapred. Vrli i siromašni redoviti slušatelji mogu biti od naukovine oprošteni. Predmeti predavanja kao i naukovna osnova opisana je u školkom izviešću zavoda. Sredstva obuke teoretičke i praktičke jesu: 1. Zavodske sbirke i to: prirodoslovni, fizikalni, matematičko- tehnički, gospadarski i šumarski, fiziologioko-anatomički, pivničarski i pomologičko-oenologički kabinet. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 - Osim toga imade zavod kemički laboratorij sa lučbenotehnologičkim kabinetom. 2. Knjižnica^ 3. Zavodsko dobro, na koje spada: kućni prostor i dvorište . . . ^ 1.89 vrt i sadilnjaci „ 7.92 voćnjak i šljivik „ 7,76 oranice . . „ 65.00 livade . . . „ 60.37 pašnjaci „ 5.86 vinograd „ 1.72 krupnogorica „ 99.47 sitnogorica „ 15.71 neplodno (putevi, šikarje itd.) „ 4.57 ´SkupirT"^,;"27(X28 Stoka svake vrsti, sbirka ratila, orudja i raznih strojeva, kolarnica, kovačnica, sirarnica itd. 4. Poučna putovanja na gospodarstva privatnih posjednika. -B) Ra tami c a. Ratarski učenici dobivaju u ratarnici uz stan i hranu podpunu obskrbu. Nauk traje tri godine. Osim strukovnoga podučavanja u školi upotrebljavaju se ratari kod svih gospodarskih radnja. Polag potrebe otvorit će se i posebni tečaji za vrtlarstvo, vinarstvo, ladanjsko živinarstvo i za lugare. Predmeti i nauko vn a osnova proglasuju se u školskom izviešću. Ratari uzdržavaju se ili o trošku obćina na temelju posebnih zaklada uz godišnji prinos od 120 st. ili o trošku krajiškoga erara od 170 st., ili o trošku zemaljskom ili privatnika. Za izpražnjena mjesta ratarskih stipendija razpisuje se pnje izmaka svake školske godine natječaj. Da se tko priuii u ratarnicu, treba da je navršio 16. godinu života, da je zdrav, kriepak, -ćudoredan, i da je dobrim uspjehom svršio pučku školu. S toga valja doprinesti: krstni list, školsku svjedočbu, izvadak iz gruntovnice, liečnioku svjedočbu i privo- Ijenje roditelja ili skrbnika. Školska godina počimlje 1. listopada. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 16 — 0 jednogodišnjoj dobrovoljnoj službi slušatelja višega odjela u e. kr. vojsci valjaju postojeći propisi. Nastavni jezik na višem i nižem odjelu je hrvatski. Iz ovoga vidi se, da je šumarsko i gospodarstveno učilište u Križevcu dovoljno svimi mogućimi pomoćnimi učili providjeno, te da će svi oni slušatelji, koji su svoje naukovno vrieme dovoljno upotriebiti znali, a izstupom iz zavoda svoje nauke ne zaključili, postati u svakoj struci, bilo u šumarskoj ili gospodarstvenoj zbilja vještaci. Nadajmo se, da će se s nedavno obavljenom reorganizacijom, kao što i s pomnožanim brojem učiteljskih sila, naš zemaljski zavod moći uzporedit ostalim sličnim zavodom Austrougarske. S takovom željom ostavismo pod večernji sumrak, izrazivši zahvalu prije još jednom svoj gospodi profesorom na njihovoj uslužnosti, s kojom su nam ljepote svojega zavoda kazivali. U svratištu „k Zrinjskomu" sastade se opet na večer cjelokupno družtvo, da se ugodnim načinom porazgovori, pretresujuć, što je danas vidilo. U jutro 21. listopada uputiše se napokon družtveni predsjednik s mjestnim poslovodjom i družtvenim tajnikom gospodi kr. vel. županu i načelniku, da ih na skupštinu, koja je bila u 9 sati urečena, najučtivije pozovu. Prije 9 sati napuni se već gradska viećnica, koju je slavno zastupstvo grada Križevca hrv.-slav. šumarskomu družtvu za obdržavanje skupštine najprijaznije ustupilo bilo, slušatelji šumarskoga i gospodarstvenoga učilišta, dočim su družtveni članovi na priredjene stolice posjedali. Prisutni pako bijahu sliedeći: U ime upravljajućeg odbora; predsjednik g. Mijo Vrbanić, 0. kr. nadzornik šuma. Družtveni tajnik: c. kr. šumar Vojtjeh Sandtner. Odbornik: g. ravnatelj šum. učilišta Vlastimil Vichodil, ujedno kao mjestni poslovodja. Kao zamjenik mjestnog poslovodje: kr. županijski nadšumar g. Jakov Furlan. Kao perovodja i ujedno izvjestitelj: g. nađšumar Virgil Malin; kao referent: g. nađšumar Bogoslav Hajek. Nadalje pravi članovi. G. kr. županijski nađšumar Bouček iz Rieke (Primorje). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 17 Gr. nadšumar Mijo RadoKŠević iz Vinkovaca (Slavonija), kr. šumarnik Edmund Wiethe, šumar Hotovi " Lakser, , šumarZobundjia, Šklebar, n ^, „ Ceboci, županijski šumar Demetrović iz Jaske. Profesori kr. šumarskoga zavoda: Gr. dr. Koroškenji, „ Dragutin Hlava, „ profesor Ubi, „ „ Vavra, ^ „ „ Potočnjak, „ „ Prugoveeki, „ „ Trumer, „ „ Kontak, „ „ Kružić, „ pristav Heimrle i napokon više od 40 slušatelja križevačkoga zavoda. Kao gost i ujedno kao zastupnik novinstva bijaše, kao što i prijašnje tako i ove godine, urednik trgovačkoga, lista za šumske proizvode iz Siska g. Fanto. Točno u 9 sati unidje u gradsku viećnicu kr. veliki župan velem. g. Lazar Davi do vio praćen g. načelnikom Eerdom Bubanovićem. Pošto su oba pomenuta gospodina ustajanjem sa sjedala pozdravljena bila, otvori mjestiii poslovodja i ravnatelj kr. samarskoga učilišta u Križevcu, g. Vlastimil Vicliodil, skupštinu slieđećimi rieči: Štovana skupštino! Videć Vas toli mnogobrojno sakupljene, ne mogu ino, a da ne izrazim nad tim svoje veselje; ujedno pako osobita mi je čast kao mjestnomu poslovođji, pozdraviti sve sakupljene članove hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva. Sto se tiče napose današnje naše skupštine, to moram osobito iztaknuti, da je naša skupština uzprkos kasnoj go 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 18 <-- 18 --> PDF |
-- 18 ~ dišnjoj dobi i uzprkos nepovoljnomu vremenu ipak veoma dobro posjećena. Ja vidim medju Vami članova iz svih krajeva naše domovine; ne samo šumare iz Hrvatske već i iz Slavonije i vojne krajine, pače i iz dalekoga primorja dodjoše drugovi, ne bi li svojim mnienjem i znanjem doprinesli našemu šumarskomu družtvu za dobrobit naše zelene struke, za dobrobit naroda i zemlje. Vesela srca otvaram s toga III. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, te ujedno čast mi je zamoliti g. družtvenoga predsjednika Vrbanića , da izvoli predsieđati i rukovoditi našu skupštinu. Osvjedočen sam, da ne će naše nastojanje oko napredka liepe zelene struke u našoj domovini uz takovo rukovodjenje bezuzpješno biti. Ja Vas s toga još jednom pozdravljam sa najsrdačnijim: Zivili! ´ Družtveni predsjednik g. Vrbani ć progovori sliedeće; Moj a gospodo! Grostoljubivost slob. kr. grada Križevc a prinuka me, da vas u njegovih zidinah najsrdačnije pozdravim; pošto sada III. redovitu glavnu skupštinu hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva otvaram, molim g. perovodju nadšumara Virgila Mallina , da pročita predani mu izvještaj upravljajućega odbora o družtvenom radu g. 1878. Izvještaj o radu upravljajućega odbora hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva godine 1878. Visokoštovana skupštino! Pošto je razlog, zašto se naša ovogodišnja glavna skupština mjesto u Kraljevici u Križevcih obđržaje skoro svim poznat, to ne obaziruć se na to, započimamo odmah naš specijalni izvještaj s očitovanjem o stanju naših družtvenih članova. Stanje družtvenih članova. Polag imenika, što ga pri ruci imamo, brojilo je hrvatskoslavonsko šumarsko družtvo koncem godine 1877.: 2 začastna člana, 34 pođupirajućih članova, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — 259 pravih članova, 116 predbrojnika. Od ovih izstupiše svojevoljno gg. pravi članovi: Julij Sapper c. kr. um. šumarnik; Eduard Malbohan, c. kr. nadšumar- Eugen Dobias, c. kr. šumar; Gustav Eiedler, Robert Schwarzenfelđ, Gejza Horvat, Franjo Pfeifer, Robert Eischbach, Nikola Jasika, c. kr. šum. vježbenici; c. kr. povjerenik za procjenu šuma van der Hoop, posjednik Mirko Cernek, lugar Petar Stankovio, Franjo Pribanić, šumarski akcesista i Turković. Po §. 10. družtvenih pravila bjehu izbrisani pravi članovi, šumari: Dušan Ceboci, Josip Polaschek, Ivan Gluckselig, Ante Maržan, Lavoslav Fichtner, Eugen Karafiat, Julij Bissel, pa onda lugari Marko Kordić, Gjoko Prelić, Stjepan Zubović, Aksentija Banovčanin, Petar Milohnoja, Dragutin Nikić; napokon podupirajući članovi gg. Mijo Jagodić, Vjekoslav Blažić, Josip Ciotti, Adolf Jung, B. Mauthner, Košta Mirković, K. Plavšić^ Jovo Raić, Engelbert Tomerlin, Josip Tomac i Krunoslav Andrašević. Umrieše od pravih članova nadšumat Josip Pokornj i lugar Franjo Pavelić. Družtvu na novo pristupiše kao podupirajući članovi: II. banska imovna obćina sa godišnjih for. 10 Križevačka „ „ ii u » 5 Zemaljski glavni grad Zagreb sa godišnjih ... . „ 10 Grad Križevac sa godišnjih „ 9 n Osiek „ „ „ 6 „ Karlovac „ „ .... . ´. ... „ 6 „ Senj kao utemeljitelj sa godišnjih „ 20 Zastupnik rudničke družbe u Trgovih, gosp. Eduard MuUej sa , „ 7 Kao pravi članovi gg. nadšumari: Rudolf Križek iz Gline 1 Franjo Cervižek iz Nochoda u Češkoj; šumari; gg. Aleksa Schulz, Josip Meckel, Josip Szejsz, Eduard Danielić, Dragutin Czihak, c. kr. šum. vježbenik. August Eužička, protustavnik Jovo Cučković i upravitelj ruda Lavoslav Kuttler. Kao predbrojnici: g. nađšumar Ante Urban; lugari: Adam I´aie, Mile Kasumović, Dane Zubčić i Nikola Bilović. Družtvo je po tom brojilo: m. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 20 — začastnih članova 2, podupirućih članova 29, pravih članova 243 i predbrojnika 111. U proračunu za godinu 1877. bje preliminirano: za redovite primitke for. 1761.48 za izdatke . . . . „ 1474-— Polag priležećega konačnoga računa unišlo je faktično -^^r. 1694.65 a izdalo se je „ 1430.53 Preostaje po tom ostatak u gotovu . for. 264.12 Prama godišnjemu proračunu pokazuje se dakle tim, da je manje unišlo za for. 66.83 Pošto je pako više Članova družtvu pristupilo, nego .što se je to izprva u proračunu uzelo bilo, to se zaostatak tim znatnije pokazuje, a to su najavljeni ali neuplaćeni podupirajući prinosi for. 60.— u zaostatcih pravih družtvenih članova ... . „ 161.— od predbrojnika . „ 22.50 Ukupno ."fo"^~243:50 Za ove pokazane zaostatke opominjao je upravljajući odbor opetovano, nu na te opomene nije se nikada ni odgovorilo; dužnikom poslane pouzetne karte nisu bile od adresata ni primljene, već natrag vraćene, a izstup iz šumarskoga družtva nije bio niti ustmeno niti pismeno najavljen. Takodjer predbrojnici ne priznavaju svoje zaostatke, te ih tako tumače, da su se oni htjeli samo na pol godine predbrojiti; pošto se pako ova okolnost nije nigdje predvidila, t. j , nije izrekla, da li se može dopustiti polugodišnja predbrojka na družtveni list ili ne, to će se i ova svota morati smatrati kao neiztjeriva, tim. više, kad pomenute tražbine većim dielom glase na imena lugara, koji su dielom odpušteni, dielom umirovljeni. U obće uzeto, može se svota u točki 1. i 3. kao sasvim, a svota u točki 2. kao većim dielom neiztjeriva označiti i tako , da se od svih ovih za g. 1877. izkazanih tražbiu a najviš e 57 for. a. vr. kao pasiva za g. 1878. prenesti može. Svakako će imati štovana skupština konačno odlučiti o dalnjem postupku s ovimi zaostatci. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 21 — Godišnji proračun za 1878. naznačuje primitak sa fr. 2115, izdatak sa fr. 1870. Ovaj preliminirani primitak umanjuje se doduše izstupom i brisanjem 11 podupirajućih, a 27 pravili Članova, pa i napuštenjem nekoliko predprojnika na drnžtveni list, nu. taj manjak je više nego li izjednačen pristupom k đružtvu novih podupirajućih i pravih članova, te bi primitak za 1878. mogao znamenito narasti, pošto je nastojanju društvenoga tajnika pošlo za rukom nagovoriti više tuzemskih i inozemskih tvrdka, čiji se proizvodi i tvornice na polju šumarskoga gospodarstva rabe, da upotriebe stupce đružtvenoga glasila u svojem i u naših družtvenih članova interesu za uvrštenje, t. j . oglasivanje svojih tvrdka i fabrikata. Uz korist, koju u prvom redu naši đružtveni pripadnici uživaju, da se naime upoznavaju s veoma so- liđnimi i vrstnimi trgovačkimi i tvorničai´skimi tvrdkami, ima i šumarsko družtvo znatnu korist nenadanog dobitka, jer za uvrstbine g. 1878. unišla svota iznosi 264 for. 81 nov. a. vr., te se ovaj primitak neće valjda ni buduće godine umanjiti. Grod. 1877. u drnžtvenoj blagajni preostalih 264 for. 12 nov., kao što i nenadano veći primitak tekuće godine, ponukali su upravljajući odbor, da ovaj novčani višak djelomice koristonosno u zagrebačku šteđionu uloži, a djelomice za utemeljenje šumarske đružtvene knjižnice posveti, te su u tu svrhu od đružtvenoga tajnika i sliedeća šumarska djela nabavljena: 1. Kubiktafel od Danhelovskja. 2. Einfluss der Walder auf die Strommverhaltnisse der Schweiz. 3. Das forstliche Versuchswesen. 4. "Waldbestandestafeln od Feistesmantela. 5. Waldwegbau od Stotzera. 6. Waldverderber od Hatgeburg-Judeicha. 7. Die mikroskopischen Feinde des Waldes od Willkomma. 8. Forstbenutzung od Gajera. ´ 9. Waldbau od Gajera. 10. Lehrbuch der Staatsforstwissenschaft od dra. Alberta. 11. Der Forstwart od Heutschela. 12. Kubiktafela od kranjskoga gumarskoga družtva. 13. Forstschutz od prof. Hessa. / 14. Die Walder Bohmens od Hevera. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 22 <-- 22 --> PDF |
22 15. Krankheiten der Holzgewachse od dra. Hartiga. 16. Die Douglasficbte und andere Nadelholzer Nordamerikas in Bezug auf ibren forstlicben Anbau in Europa od dra. Bootba. 17. Die Taxation des Mittelwaldes od nadiumara Josipa Weise-a. 18. Anleitung zur Anfertigung forstlicher Terrainkarten od šumarskoga asistenta Cruga. 19. Leitfaden zur Durcbfiihrung von Commassationen und Regelung gemeinsamer Nutzungsrecbte od c, kr. šum. katastr, procienitelja Schindlera. 20. Napokon 100 družtvenih svezaka češkoga šumarskoga družtva pocamši od njegovoga utemeljenja pa do ove godine, koje je češko šumarsko družtvo našemu družtvu uz neznatnu cienu od 10 for. a. vr. prepustilo. Badava priposlane su družtvu slieđeće knjige: Vereinsorgan des osterr. Reichs-Forstvereines, >^; „ bohm. Forstvereines. ´ g , „ niederbsterr. Forstvereines. ^ „ ungar. Forstvereines. g; „ krainiscb-kiistenland. Forstvereines. Nadalje godišnje izvješće šumarske škole u Eulenburgu i kr. šumarskoga zavoda u Križevcih, te napokon šumarski listovi „Haj" i „Waldhutte". Knjižnica hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva broji po tom do sada 166 svezaka i knjiga. U smislu zaključka glavne skupštine u Sisku bjehu za sjednice upravljajnćega odbora posebne prostorije najmljene. Ove đružtvene prostorije uredile su se niže spomenutim pokućtvom i to: 1 stol na krila za 1 stojaći pisaonik .9 . J, 1 stavac za knjige ,J 5 1 ormar .... 7 „ 9 stolica .... 27 „ 1 stojeći klinčenjak za 5 „ Svota aa . . for. 65 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 23 ~ Polag zaključka blagajničkoga dnevnika iznosi svota u blagajni današnjim danom 325 fr. 88 novč., pošto bi se do godišnjeg zaključka samo razmjerno neznatna svota od po prilici 400 for. izdati mogla, a zaostatci pako za god. 1878. polag priležećega izkaza zaostataka 1602 for. 69 nov. iznose, to bi se prava družtvena imovina koncem t. g. sa 1528 for. 57 novč. označila. Družtveni računi. « Za izpitanje prćdležećib godišnjih konačnih računa za g. 1877. kao što i proračuna za god. 1879. neka izvoli štovana skupština odbor od 3 družtvena člana izabrati. Ovo povoljno stanje družtvene blagajne odnosno imovinskoga izkaza nuka upravljajući odbor, da predloži štovanoj skupštini, da bi ova dosađanju predbrojnu cienu na družtveni list, u smislu 0 tom već u prvoj redovitoj glavnoj skupštini prihvaćenoga zaključka, primjerno snizila i to za prave članove, koji družtveni list u oba jezika dobivaju od 4 for. na 3 for., za one koji ga samo u jednom jeziku dobivaju od 2 for. na 1 for. 50 nov. Za predbrojnike i to za šumarske činovnike u mjesto 5 for. sa 4 for., za šumske zaštitne organe u mjesto 3 for. sa 2 for. U godišnjem proračunu za 1879., koji će medjutim štovanoj skupštini na odobrenje predložen biti, uzete su u račun već ove polakšice, pa ipak pokazuje se preliminirani godišnji primitak na 2300 for., izdatak naproti od 1748 for., te preostaje po tom još uvjek višak od 561 for. a. vr. Družtveni list. Sto se tiče družtvenoga lista, koji se po upravljajućem odboru uredjuje, to su se naši družtveni članovi osvjedočili, da smo mi u njem ako ne kakove senzacionalne članke, a ono ipak sastavke donasali, koji skrozimice iz pera naših domaćih šumara potiču, te mnogu liepu i praktičnu poduku sadržavaju, kakvu mi upravo u sadanjih šumarsko-gospodarstvenih okolnostih najviše trebamo ; isti bo se osnivaju na izkustvih višegodišnje prakse u hrvatsko-slavonskih šumah. U kolike to vriednost našemu glasila podiže, prepuštamo cienjenoj razsudbi naših družtvenih članova. Najrevniji suradnici našega družtvenoga ^^lasila bijahu sliedeća gospoda: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 24 — c. kr. šumarnik i začastni član Tomić, c. kr. šumarnik Danhelovskj, c. kr. nadSumar Zikmunđovsky, c. kr. nadšumar Pausa, c. kr. nadšumar Rađoševio, c. kr. šumar i družtveni tajnik Sandtner, kr. šumar German. kr. profesor Hlava. Kad nam je već ovo malo suradnika moglo toliko liepa i nova saabciti, koli bogat sadržajem mogao bi tek naš šumarski list biti, kad bi nas i ostali družtveni članovi istim načinom podpomagali bili! Koliko blago izkustva imali bi tuj pri ruci, a kako izvrstan, zanimiv i bogat sadržajem bio bi naš družtveni list. Mi molimo s toga još jednom naše družtvene članove, da naš list ne samo materijalno već i moralno onako podupiru, kako bi jedino isti mogao ojačati i ugledan postati. O radu odbora. Prelazeć specijalnu radinost upravljaj u ćega odbora, usudjujemo se najprije saobćiti, da je upravljajući odbor tečajem godine 1877. sedam, godine 1878. pako do danas šest redovitih sjednica držao. U ovih sjednica bijahu uz obične tekuće stvari još sliedeći važni zaključci stvoreni. 1. Priredjivanje manjih šumarskih putujućih sastanaka u šumah okolice zagrebačke, pozivajuć i u blizini stanujuće družtvene članove. 2. Udioničtvovanje šu.marskoga družtva na parižkoj svjetskoj izložbi. (Ovaj pako zaključak nije se mogao radi kratkoće vremena izvesti.) 3. Podizanje šumarskih sjemenih kontrolnih postaja. 4. Utemeljenje družtvene knjižnice, 5. Nacrti šumskih sbirka. 6. Razpisanje natječaja za sastavljanje djela u hrvatskom jezika i uspjelih strukovnih razprava uz stanovitu cienu ili honorar. 7. Uglavljenje sveobće skupštine o Krasu svih tim šumskim pitanjem zanimajućih se šumarskih družtva, 8. Izraziti mnienje u sporazumku s družtvenimi povjerenici 0 nedostatcih šumarskoga zakona od godine 1852. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 25 <-- 25 --> PDF |
25 9. Izraziti strukovnjacko mnienje kr. hrvatsko-slavonskoj zemaljskoj vladi o uvadjanju uzgoja „gule nj a hrastove kore." 10. Isto o utemeljenju posebnoga, za hrvatske odnošaje primjerenoga djela o šumoznanstvu. 11. Zatraženje za državnu subvenciju koli od kr. hrvatske zemaljske vlade, toli i od c. kr. glavnog zapovjedništva radi nasadjenja rastionika i cjepilnjaka, iz kojih bi se badava davale uzgojene biljke siromašnim obćinam i šumskim posjednikom u zemlji, a osobito na Krasu za ošumljenje, nadalje za ntemcljenje hrvatske šumarske knjige, šumarske terminologije i t. d. 12. Nabavljenje društvenih diploma i karta za članove. 13. Poziv na sve hrvatske gradove, da pristupe šumarskomu družtvu. 14. Posredovanje za dobavu dobra klicava u Hrvatskoj i Slavoniji dobivena šumskoga sjemenja uz čim jevtiniju cienu. 15. Prirediti sakupljanje novaca za obnovu Resselova spomenika u Ljubljani (pokojni c. k. nadšumar i izumitelj vijka na brodu.) 16. Nasaditi pokusalište za aklimatiziranje stranih šumskih stabala. 17. Izđavnnje hrvatskoga šumarskoga koledara. Većina ovih zaključaka već se je djelomice izvela, dočim će se nekoji tek tiekom vremena ostvariti moći. Napokon mislimo, da ne smijemo zamucati štovanoj skupštini, da je držanje družtvenih članova naprama družtvu dosada veoma pasivno bilo; osobito vriedi to glede uplaćivanja družtvenih prinosa. Po §. 7 družtvenih pravila imaju se godišnji prinoai u prvom godišnjem četvrtu svake godine uplatiti, nu ovoj dužnosti zadovolji jedva deseti dio družtvenih članova. Posljedica tomu jest neredovito izhadjanje šumarskoga lista, kao što i kasno izvadjanje po upravljajućem odboru u interesu družtva prihvaćenih zaključaka. Bilo bi s toga veoma nuždno, da se dosadanji običaj, naime direktno pošiljanje družtvenih prinosa upravljajućem odboru u Zagreb u toliko promjeni, da se sakupljanje prinosa na družtvene povjerenike ili ovlaštenike (upravitelje šumskih ureda) prenese, koji bi se tada imali brinuti za pravodobno sabiranje i pripošiljanje. Naravski, da ovo ^riedi samo za onu gospodu družtvene članove, koji neprestano |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 26 " obće s družtvenimi povjerenici ili opunovlaštenici. Ili bi mogla štovana skupština zaključiti, da se družtveni prinosi i predbrojke, kao Sto to biva kod inih šumarskih đružtva uvjek početkom svake godine poštanskim pouzećem dizati mogu. Koji ovo pouzeće ne primi, imao bi se bezodvlačno iz imenika družtvenih članova brisati. Takodjer molimo štovanu skupštinu, da izvoli po svojih silah promicati osnovu šumarske sbirke, koje je upravljajući odbor družtvenomu tajniku povjerio, te da poši- Ijanjem predmeta iz obsega vlastitog djelokruga istu tako umnože, da bude ne samo u zemlji znamenita, već da i postane bogatom izložbom domaćih šumskih proizvoda. U interesu našega domaćega šumarstva bilo bi vriedno nadalje spomenuti, da bi naši gospodari svoje zalihe dobra šumskoga sjemenja stranom umanjili (unovčili), a stranom s drugim sjemenjem zamieniti nastojali. Kao Sto nam je svima poznato u Hrvatskoj i Slavoniji jest potreba šumskoga sjemenja veoma različita, te se mi moramo, da istoj doskočimo ili na tudje tvrdke obratiti ili mučno dati sakupljati množinu, dočim bi mogli u istoj zemlji potrebito sjeme ne samo znatno jevtinije već i od najizvrstnije vrsti dobivati, a uza to bi imali tu korist, što bi posjedovali od našega domaćega šumskoga drveća sakupljeno sjeme, koje bi za oSumljivanje bez dvojbe probitačnije ^ bilo. Hoćemo li mi štogod uspješna u tom smjeru za naše članove uraditi, to nam se mora još za dobe najaviti dotična potreba, kao što i slučajna zaliha razpoloživa šumskoga sjemenja, trospodin družtveni tajnik, c. kr. šumar A. Sandtne r kod c. kr. glavnoga zapovjeđničtva ne samo da će preuzeti na se posredovanje u uzajamnom izmienjivanju zazličitog šumskog sjemenja, već će takodjer i unovčivati veće zalihe sjemenja. Nam na sjevern ležeće susjedne pokrajine dobivaju svake godine na 100, pače na 1000 mjerova sjemenja dielom od većih trgovina sjemenja, a dielom upravo od ugarskih ravnateljstva dobara, te plaćaju ZO to znamenitu svotu. Zašto ne bi hrvatsko-slavonskomu šum. družtvu moguće bilo obratiti pozornost ovih trgovina sjemenja i susjednih (gospodara) šumogoja na naše sjeme, kad se i onako Hrvatska i Slavonija hrastovim Eldoradom austrijske monarkije nazivlje ? Kao što štovana skupština iz izvješća n obćenitih ocrtih sadržanog uvidja, uradio je podpisani upravljajući odbor, premda |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 — ima nikakovih plaćenih službovnika, sve moguće, što se je moglo samo od plaćenih činovnika u ovako kratko doba zahtievati. Prepuštajuć sav naš drržtvu posvećeni rad cienjenoj razsudbi štovane skupštine, zaključujemo naše ovogodišnje izvješće sa trokratnim Ž i vil i na svu p. n. gg. šumare i prijatelje šumarstva kao takodjer i na ostalu gg. učestnike naše skupštine. Upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskoga đružtva. Predsjednik: Tajnik: Vrbanić. Sandtner. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 28 — o zaostalih đružtvenih prinosih iz družtvene godine 1877. i 1878., i o faktičnom družtvenom imetku. Zaostatci za Uknpno Označenje dužnika 0 p a z k a 1878. 1878. for. nv. for. nv. for. nv. Prijavljeni ali neuplaćeni pođporni prinosi podu60 208 268 ´ . -^ Tražbine ođ pravih članova 161 1100 1261 ´ Dužni prinosi za pređ22 56 278 300 BO Pristojbe za uvrstbine utjerati ec se djelomice Za uvrstbine 159 69 159 69 tek koncem godine. Okupno 243 50 1746 69 1989 19 Od ovoga moglo bi biti ne . 186 50 200 386 50 57 1563 .31 1612 69 Polag blagajničkog dnevnika ima u blagajni- 326 88 Po tom ukupna driižtvena 1928 57 U Zagrebu, dne 19. listopada 1878. Upravljajući odbor hrv.-slav. šum. družtva. Sandtner, tajnik. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 — Pošto bje g. nadšuraar Mallin izvještaj pročitao, zametne "se kratka razprava, kako da se utjeraju zacstatci za g. 1877. i 1878., te bude napokon zaključeno, da se svi dužnici još jed nom opomenu, pa ako ne bude ni to koristilo, da se u smislu 8 10. družtvenih pravila iz imenika članova brišu. Ostalo točke glavnoga izvještaja budu na znanje primljene, a đružtvenomu tajniku c. kr. šumaru Vojtjehu Sandtner u bude za njegovo uspješno djelovanje oko promaka družtvenoga jednoglasno votirana zahvalnica. Predsjednik: Prelazimo sada na 2. i 3. točku programa: „izpitivanje družtvenih računa, godišnjega zaključnoga računa za 1877. i godišnj ega proračun a za 1879." Ja se usudjujem predložiti, da se taj posao povjeri odboru od trojice članova, te predlažem za to gg. kr. šumarnika ´Wietlie-a, nadSumara Radoševića i šumara Laksera , koji će nas u svoje vrieme o tom izvjestiti. (Prima se jednoglasno.) Predsjednik : Moja gospodo ! Četvrta točka našega programa glasi: „naknadni izbori u upr a vlj aj ući odbor." Nu prije nego što se to obavi, usudjujem se pročitati pismo 0. kr. šumarnika Hugona Grunda, u kojem se isti na podpredsjeđničtvu hrv.-slav. šum. đružtva zahvaljuje. Nadšumar Mallin - Ja mislim da ću sveobću želju izraziti, ako g. predsjednika zamolim, neka bi on svojim uplivom g. Grunda sklonuo. da opet primi podpredsjedničtvo. (Sveobće odobravanje.) Predsjednik zahvali se na to u ime odsutnoga g. podpredsjednika na ponovno istomu izkazanom povjerenju, nu javi ujedno razloge, koji su c. kr. šumarnika g. Grunda prisilili, da se je na pođpređsjedničkoj časti zahvalio, te bude po tom zahvala podpređsjednika sa sažaljenjem do znanja primljena. Družtveni predsjednik: Moja gospodo ! Nami je sada birati bivšemu g. predsjedniku dostojnoga zsmjenika, a ja mislim da ću izpuniti svoju dužnost, ako predložim slavnoj skupštini kao takovoga kr. šumarnika i šum. izvjestitelja kod visokoga kr. zemaljskoga financijalnoga ravnateljstva u Zagrebu, gosp. Antuna Soretića. Burnim Živio bude g. Soreti ć izabran podpredsjednikom, a g. družtveni predsjednik bude zamoljen, da istomu gospodinu to dojavi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 30 — Družtveni predsjednik: Moja gospodo! Dojavljeni Vam već razlozi zahtjevaju, da se umjesto g. c. kr. šumarnika Grrunda u upravljajući odbor zamjenik izabere. Mjestni poslovodja Vichodil : Ja predlažem, da se isti g. sumarnik zamoli, da tako dugo još članom upravljajućega odbora ostane, dok ne bude iz Zagreba, kao što on očekuje, premješten, a u tom slučaju da se upravljajući odbor opunovlasti, da primi kao novoga člana upravljajućega odbora službenoga nasljednika g. šumarnika Gruda. (Prima se jednoglasno.) Družtveni predsjednik: Moja gospodo! Polag programa dolaze sada eventualni predloži pojedinih družtvenih članova na razpravu, te po redu prijavljenja ima rieč mjestni poslovodja i ravnatelj šum. zavoda g. Vlastimil Vichodil. Vichodil : Moja gospodo! Usudjujem se upozoriti Vas na onu točku posebnoga izvještaja, u kojoj se predlaže, da se pređplata na družtveni list snizi. Ja do duše ne znam, kako je s primitci za list, nu toliko mi je poznato, da je ciena, koju plaćamo odviše visoka. Mislim s toga, da će trebati sasvim drugačije s našim družtvenim glasilom postupati. Grospodo! Kad smo izdavanje družtvenoga lista zaključili bili, kumovao sam ja tako rekuć tomu podhvatu. U koliko se siećam, spadaju našemu družtvu mnogi šumari, koji su hrvatskomu jeziku slabo ili vrlo malo vješti, te nisu mogli razumjeti hrvatski strukovni list. To je i bio uzrok, što se je zaključilo bilo izdavanje družtvenoga glasila u njemačkom i hrvatskom jeziku. Tim se je htjela pružiti dotičnim šumarom prilika, đa se u hrvatskom jeziku podučavaju i usavršavaju, a tim bi mogli mi onda kasnije družtveni list samo u hrvatskom jeziku izdavati. Već eto treću godinu trpimo znatne troškove dvostrukoga tiskanja. S toga uzroka ne samo, da postaje list skuplji, već i zadaje uredničtvu truda i rada, kojega mi ne možemo naplatiti. Naši njemački šumari, kojim i onako dobro stoji čim prije naučiti hrvatski jezik, biti će zaista s nami sporazumni, ako obustavimo njemačko izdavanje našega lista, snizimo hrvatskomu listu razmjern o cienu, a uvrstimo prištednju u proračun za drugi koji zajednički, koristni i patriotični podhvat. Ja se usudjujem s toga predložiti, neka bi štovana skupštine zaključila, da se buduće godine družtveni list jedino u hrvatskom jeziku izdaje a predbrojbena ciena snizi. (Višestrani Živio!) |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 31 — Družtveni tajnik Sandtner : Štovana skupštino! U koliko god se ja s predlogom g. predgovornika slažem, u toliko smatram i svojom dužnošću upozoriti skupštinu, da su članovi našega družtva mnogi šumarski činovnici, koji nisu hrvatskomu jeziku još toliko vješti, da bi mogli razumjeti u hrvatskom jeziku izdavane družtvene svezke. Moram pako jošte spomenuti, da su upravo ovi šumarski činovnici izkljutivo suradnici našega družtvenoga glasila. Moglo bi se s toga dogoditi, da bi mogli dvostruki gubitak imati, naime njemačke predbrojnike i suradnike našega lista. Osim toga ne će biti joS dugo vremena dotiskano za svakoga šumara znamenito djelo o zagajivanju Krasa u našem listu, pa s toga ne bi bilo umjestno napustiti umah njemački dio đružtvenoga glasila; ja predlažem s toga, da se za godinu 1879. družtveni svezci još u oba jezika izdavaju. Kr. profesor Hlava: Ja mislim da bi i proti pravilom bilo, kad bi njemački dio napustili. Šumar Zobundjia veli, da ja istoga mnienja kao što i družtveni tajnik, te hoće, da se njemačke svezke zadrže. Mjestni poslovođja Vichodil: Ja tvrdim, da ne bi bilo proti pravilom, kad bi njemačke drnžtvene svezke napustili, a da je već i I. glavna skupština g. 1876. izdavanja njemačkoga diela samo za 2—3 godine ustanovila. Družtveni predsjednik: Štovana skupštino! Ja sam osvjedočen, da ne će nastupiti bojazni g. đružtvenoga tajnika jer svaki činovnik, koji u Hrvatskoj služi i ovdje si svoj kruh stiče, nastoji već u vlastitom interesu, da nauči hrvatski, te znade dobro, da mu je to jedino moguće, obćeć s inteligentnim! Hrvati ili čitaj uć i učeć marljivo hrvatske knjige i strukovna djela; s toga naručiti će takodjer i oni družtveni članovi naš hrvatski list, koji hrvaštini nisu posvema vješti. Isto tako ne će ta gospoda prestati podupirati naše družtvo, kao što i do sada, jer nije moguće ni pomisliti, da bi jedan šumar takove sićušne misli gojiti mogao. A ako naše družtvo i izgubi tim načinom kojega člana, to nam ne budi tada za istim ni malo žao. Šumar Zobundjia: Ja pitam, šta će biti, ako nam strani listovi i susjedna družtva nebudu hjela primati u zamjenu naš list? Mjestni poslovođja Vichodil : Prištediv na tisku, moći ćemo naručiti one strukovne listove, koje ne budemo mogli u zamjeuu dobiti, ne obteretiv tim ni malo godišnjega proračuna |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 32 — Nadsumar Mallin : Po mojem mnienju "bilo bi najbolje, kad bi mi to upravljajućemu odboru prepustili, da u tom nuždno odredi, te da rok opredieli, kad ima tečajem g. 1879. prestati izdavanje njemačkoga diela. (Višestrano odobravanje.) Predsjednik: Ima li tko možda pripomenuti što god predlogu g. nadšumara Mallina. Pošto se nitko za rieo neprijavlja, zaključujem razpravu o tom predmetu, te podjeljujem po redu prijavljenja g. mjestnomu poslovođji Vichodilu rieč za novi predlog. Mjestni pošlovodja Vichodil : Sveobći napredak i napredak znanja može samo tada i drugim koristan biti, kad ne ostane na jednom mjestu ograničen, već kad stupi u savez s onimi faktori, koji mogu tu znanstvenu stečevinu dalje razširiti i podupirati. S toga ne samo, da smo upućeni već je i naša duždnost, da stupimo u savez s inimi družtvi, kojim je svrha jednaka našoj, koji kao što i mi, nastoje oko napredka šumarske znanosti. U prvom redu su tuj šumarska družtva susjednih zemalja, s kojimi mi moramo u čim nži i tiesniji savez stupiti, ako hoćemo da budu i nam od koristi njihove stečevine i izkustva. Nije s toga dovoljno, ako si mi dotična družtvena glasila nabavljamo, ili ista za naš list zamjenjujemo, već mi moramo i osobno biti zastupani pri strukovnih razpravah susjednih šumarskih družtva. Pošto pako ne možemo biti svi tamo glavom zastupani, to se usudjujem predložiti, da bi hrvatskoslavonsko šumarsko družtvo poslalo svake godiue na družtvene troškove po jednoga zastupnika na glavnu skupštinu onoga austrijskoga šumarskoga družtva, čiji bi program po šumarske interese najzanimiviji bio. Mi smo u zadnje doba imali piiliku osvjedočiti se o koristi takovoga zastupnika, kadno je naš zemljak i drug g. nadšumar Mallin parižku izložbu posjetio bio, kao zastupnik hrvatskih šumarskih krugova. Koliko smo li epa i koristna po tom od njega čuli, pa ako i svega toga ne bi bilo, to ipak imamo uvjek medju sobom šumara, koji može reći: „ja sam vidio Francuzku i njezine šumske proizvode." Ja mislim, da ćete svi, gospođo na to pristati, da se za buduću godinu odredi družtveni odaslanik za koje su.sjeđno družtvo, a u tu svrhu molim, da se votira iznos od 100 for. (Sveobće odobravanje.) |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 33 — Nadšumar Mallin: Ja se usudjujem poduprieti predlog g. predgovornika, i samo ga u toliko nadopu.njujem, da se upravIjajućemu odboru prepusti birati valjanu osobu za družtvenoga odaslanika, nu da o tom svom izboru obližnju glavnu skirpštinu izviesti. Predsjednik; Ako je tko u cem protivan ovim obim predlogom, neka se izvoli za rieč prijaviti. (Stanka.) Pošto je skupština ove predloge jednoglasno primila, to molim odbor za pregledanje računa, da izvoli taj novi izdatak od 100 Lor. uvrstiti u godišnji proračun za 1879. Mjestni poslovodja Vichodi l uze opet nadalje govoriti: Moja gospodo! Ako promotrimo rad hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva godine 1878., to se u nanii mora probuditi neko čuvstvo zadovoljstva. Naše mlado družtvo ne pokazuje samo, da je podpunoma sposobno, da žive, već je razmjerno prema svojim sredstvim tako rekuć čudovišta radilo. Koliko se ne bi rad našega družtva i-azširio, kad ne bi mi bili jedino na naša malena sredstva ograničeni? Ja sam osvjedočen, da je, kao što meni tako i svakomu pojedinomu družtvenomu članu na srcu uspievanje i napredak našega domaćega družtva, te mislim, da ću Vam svim ugoditi, ako se usudim predložiti, neka bi se hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo obratilo na visoku zemaljsku vladu za kakovu subvenciju. Kao što nam je svim dobro poznato, svaka je vlada dužna podupirati sve one podhvate, kojim je svrha podignuti domaće narodno gospodarstvo. S toga mislim, da mi sami moramo najprije upozoriti vladu na naše mlado družtvo, da se može isto, poduprto po vladi do onoga stupnja savršenosti popeti, na kojem su već ina družtva na korist zemlje i naroda. I naše družtvo spada medju ona družtva, kojim je svrha patriotiona i obće koristna, pa s toga mislim, da je i naše družtvo kao što i gospodarsko družtvo zavrieđilo državnu podporu, tim više, što smo iz izvještaja našega uprav Ijajućega odbora uvidili, da se nismo u našem očekivanju prevarili, da može i naše mlado družtvo pokazati djela, s kojimi možemo mi stupiti pred našu visoku vladu i reći joj: „to smo mi sve sami uradili, a sada nam treba državne podpore, da možemo naš rad nastaviti i usavršiti na korist naše liepe domovine Hrvatske!" — Ne ću se dalje upuštati u tumačenje razloga, koji nas upravo sile, da tražimo subvt-nciju, nu mislim, 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 34 — da moram ipak u toliko spomenuti, da možemo i mi, bar s istim pravom, kao što i ina družtva tu pripomoć zaktievati, da može tako i naše šumarsko družtvo na daleko djelovati na polju domaćega šumarstva. Ja molim s toga, da štovana skupština moj predlog poprimi. (Burni Živio!) Predsjednik : Ja molim štovanu skupštinu, da odluci koja bi gospodaupravljajućega odbora imala tu deputaciju sačinjavati? Kr. šumarnik Wietlie: Ja predlažem gospođu: družtvenoga predsjednika, c. kr. šum. nadzornika Vrbanica ; podpredsjednika, kr. šumarnika S o r e t i ć a i kr. ravnatelja šumarskoga učilišta Vichodila . (Jednoglasni Živio!) Družtveni tajnik Sandtner : Štovana skupštino! Prem mi je poznato, da se kani buduće godine u zajednici s državnim šumarskim družtvom prirediti kraška skupština, to ipak mislim, da bi nuždno bilo, da se u slučaju, ako bi državno šumarsko družtvo buđ s kojega razloga zapriečeno bilo prisustvovati naumljenoj kraškoj skupštini, već sada odredi, gdje se ima držati buduće godine naša glavna skupština. Nadšumar Mallin : Ja predlažem, da se kraška skupština našega družtva svakako g. 1879. obdrži. Mjesto skupišta ima odrediti državno šumarsko družtvo, jerbo smo mi istomu povjerili rukovodjenje zajedničke kraške skupštine. Ako pako državno šumarsko družtvo ne bi kraške skupštine obdržavalo, to neka tada naš upravljajući odbor sgodno mjesto za skupište odabere, te družtvene članove o tom na dobu obaviesti. Predsjednik: Moja gospodo! Tko je za taj predlog, neka izvoli ustati. Svi ustaju. Družtveni tajnik Sandtner : Ako se hrvatsko-slavonsko družtvo kao jedno od najmladjih družtva i ne bude moglo u onakvoj mjeri s kraškim pitanjem baviti, to bi ipak svrsi shodno bilo, da i naše družtvo svoje vlastite izvjestitelje odabere; te molim s toga g. predsjednika, da o tom govor zapodjene. Mjestni poslovodja Vichodil : Molim rieč. Po mojem mnienju ne možemo puno izabirati; naši ivjestitelji mogu samo oni družtveni članovi biti, koji iz vlastitoga izkustva Kras poznaju. Ja predlažem s toga g. kr. županijskoga nadšumara Boučeka iz Rieke i g. kr. profesora Hlavu. (Sveobće.odobravanje.) Nadšumar Radošević : Moja gospodo! Kraško pitanje jest za nas šumare od eminentne važnosti, te mi nije s toga ni |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 35 na kraj uma protiviti se zajedničkoj kraškoj skupštini. Nu ja bih se usudio samo tu opazku staviti, da bi brvatsko-slavonsko šumarsko družtvo imalo jednom i u Slavoniji svoju glavnu skupštinu obdržavati, a u tom slučaju mogao bili Vam ja, go spodo, i u napried obećati, da ćete biti najprijaznije dočekani od zastupstva brodske imovne obćine. Družtveni predsjednik: Hrvatsko - slavonsko šumarsko družtvo naumilo je već od davna obdržavati glavnu skupštinu u Slavoniji, te prima s toga opazku g. nadšumara Eadoševića do ugodnoga znanja. Mjestni poslovodja Vichodil : Kao što smo iz izvješća našega upravijajućega odbora saznali, malo je suradnika našemu listu. Razlog tomu imao bi se tražiti s jedne strane u tom, što su naši šumari u svojih dalekih okružjih i odviše poslom obuzeti, a da bi im vremena preostajalo pisati strukovne članke, s druge pako strane, što se takovi članci nisu kod nas do sada nagradjivali, kao što to čine drugi strukovni listovi, te tim šumare na literarni rad potiču. Usudjujem se s toga predložiti, neka bi štovana skupština izvolila dozvoliti našim družtvenim đohodkom primjerenu, ako za sada i malu svotu za nagradu suradnikom našega lista. Možda će to potaknuti mladje naše sile na koristan i duševan rad, koji ne bi samo njim već i družtvu koristio. Moguće, da ćemo s vremenom moći opredieliti redoviti honorar piscem, nu za sada moramo se ograničiti najviše na svotu od 100 for. godišnjih, s kojom bi upravljajući odbor razpolagao i po svom razsudjenju onim suradnikom razdielio, koji bi kakovu nagradu za svoje članke zahtievali. Šumar Demetrović ; Ja sam htio iz vlastite inicijative izsušiti u mojem kotaru više 100 jutara šume, podvržene savskim poplavam, te sam zamolio podžupaniju kao političku oblast da bi mi u tom na ruku išla. Podžupanija pako nije se na moju niolbu ni osvrtala, već mi je pače moju nakanu, koja bi bila cielomu kotaru dobro došla, a ne bi narod ni novčića stojala, jošte ozlojedila. Ja molim s toga štovanu skupštinu, da se za tu stvar zauzme, te da shodnim načinom kod visoke vlade uznastoji, da se podžupaniji naloži, da bi mi ista pri mojem mučnom podhvatu na ruku išla. Družtveni predsjednik: Ja upozornjem gospodina govornika, da to ne može biti predmetom današnje naše raz |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 prave. Kad bi hrvatsko - slavonsko šumarsko đružtvo u toj čisto osobnoj stvari posredovati imalo, to bi moglo biti tada jedino administrativnim putem. Ja molim s toga g. šumara, da se izvoli svojom molbom pismeno na upravljajući odbor obratiti. Šumar Ceboci. Ja se usudjujem štovanoj skupštini sliedeće činjenice saobćiti. Po postojećih zakonskih odredbah imadu svi šumski posjednici podnesti zemaljskoj vladi na potvrdu primjereni nact gojenja odnosno sjedenja o svojih šumah. Naši šumski veleposjednici i rade to bez prigovora. Liepi gospodarstveni nacrt sastavi se na papiru, te se pošalje zemaljskoj oblasti. Ova ga dade po svojem šumarskom izvjestitelju za zelenim stolom izpitati, te ga vrati natrag bez ikakve kontrole o istinitosti pismenih podataka i ne dokazav, da li se taj nacrt gojenja sa faktionimi šumskimi ođnošaji u bitnosti slaže, potvrđiv ga za đalnju porabu a po tom i pažnju. Šumski posjednik dobiv jednom potvrdjeni nacrt gojenja, baci ga umah ad acta, te se malo brine, da li njegovo dalnje vodjenje šestara odgovara naci´tu gojenja ili ne, pače on često i protivno radi, nego što mu nacrt gojenja nalaže. Visoka pako zemaljska vlada misli, da je svoju izvršila, ako je nacrt sječnje potvrdila. Ja se usudjujem dakle zapitati zašto da zahtieva visoka zemaljska vlada podnesak gospodarstvenoga nacrta, kad posije na to ne ide, da se po istom točno gospodari? Zašto je kod visoke vlade šumski izvjestitelj, kad on uvjek samo za zelenim stolom sjedi? Ja predlažem s toga, da hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo i u tom smislu shodne korake preduzme. Vichodil : Prem su navodi g. predgovornika važni, to ipak mislim, da šumarsko družtvo ne može na temelju ove ustmene prijave nijednim načinom visoku zemaljsku vladu uznemirivati. Gospodin šumar morao bi stvar potanje razložiti i i imena osoba navesti, koje su povjerljivost vladinu zlorabile. A nije napokon ni nuždno, da se za to šumarsko družtvo zaazimlje, jer to prijaviti može svatko, a vlada ne će takove prijave zaisto u koš baciti. Družtveni predsjednik: Ima li još tkogođ od gospode družtvenih članova kakov predlog? Pošto se više nitko za rieč ne prijavljuje, to zaključujem debatu o slobodnih predložili, te prelazim na razpravu u našem |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 37 — programu naznačenih strukovnih pitanja. TJsudjujem se s toga zamoliti izvjestitelja g. nadšumara Hajeka, da sa svojim izvještajem zapocme. Nadšumar Hajek: Moja gospodo! Pošto nisam hrvatskomu jeziku podpunoma vješt, biti ću tako slobodan, te ću govoriti njemačkim jezikom, a molim Vas, da me za to izpricate. Moje predavanje razpada se u dva glavna diela, koji jedan u drugoga zasiecaju. Ja pocimam govoriti o prvom pitanju, koje glasi: Kakovu korist pružaju sdružene šume (obćinske i imovnoobćinske) naprama razđieljenim obzirom na šumsku upravu. Korist sdruženih šuma u obće, napose pako korist šuma složenih u tu svrhu, da budu zajednički upravljane (obćinske, zadružne i imovno-obćinake šume) toliko se je u novije doba svestrano izpitivala i priznala, da ne mogu ni pomisliti, da u postavljenom pitanju novo stanovište zauzmem. Sa šumarskog gledišta pružaju složene šume primjerene veličine u obće sliedeću korist: One dopuštaju i olakšavaju na racijonalnom temelju stojeću korist; One dopuštaju i olakšavaju na racijonalnom temelju stojeće šumsko gospodarstvo, one omogućuju svrsi shodnu razdjelbu i vršenje šumske zaštite, te umanjuju s toga u naravskom oduošaju troškove za istu. One omogućuju namještaj posebnih vještih gospodarskih upravitelja, te pribavljaju tim garanciju za racijonalno gospodarstvo, kao što i za potrajnu porabu, one omogućuju i pospiešuju valjano vodjenje sječnje (naravski pomlad i branjevinu), one stvaraju nuzgrednu korist, kao što pašu, žirovinu i lov, čega svega ne može u malih šumskih sastavih biti, ili jedino na trošak prirasta. Složene šume pribavljaju veći primitak, jerbo je prirast mnogo veći kod racijonalnoga gospodarenja, nego što kod obične neuredne sječnje ili kod razdieljenih u odredjenom gojenju stojećih šumskih ekvivalenta, a pravodobni pom´ad obično se kod razdieljenih šumskih ekvivalenta zanemari. Napokou postaju |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 38 suvišni mnogi putevi i njibovo uzdržavanje, koji su nuždni u šumah posjednikom razdieljenib, a tim se koristno šumsko zemljište uzmnaža. Napokon pružaju u racijonalnom gospodarstvu stojeći šumski skupi garanciju proti šteti od nevremena, proti rušenju zemlje, proti zamuljenju i mocvaranju i t. d., dočim u nepravilnoj obično pretjeranoj porabi stojeći šumski ekvivalenti, tomu a i goljeti s riedkom iznimkom i na ruku idu. Ove navedene koristi nađju se osobito u većoj mjeri kod imovno-obćinskib šuma, sastavljenih u veliko tielo. Previšnjim sankcioniranim zakonom od 15. lipnja 1873. u bivšoj vojnoj krajini iz segregacije c. kr. državnih šuma stvorene imovno-obćinske šume, pružaju svojim nutrnjim uređjenjem i na istom se temeIjećom upravom osobito pako posebnim odnošajem, u kojem stoje pojedini ovlaštenici (članovi) obzirom na svoje vlastničtvo i porabno pravo uživanja naprama cjelini imovne obćine, bez dvojbe najbolju garanciju za svoje nestegnuto uzdržavanje za svu budućnost, jerbo su tomu načelu svi ostali interesi podredjeni. 2. Pitanje . Bili se porazdieljivanje segregiranih obćinskih šuma s narodno-gospodarstvenoga a napose sa gumarskoga gledišta preporučalo ili ne? Kad je već §. 21. šumarskoga zakona u načelu proti razdiobi obćinskih šuma, te istu. iznimice dopušta samo u osobitih slucajevih, kad je takova razdioba od silne potrebe ili kad je od koristi, koja nije protivna sveobćo j brig i za uzdržavanje šuma, to uspjeh na temelju gore navedenoga iznimnoga slučaja provedenih šumskih dioba s malom iznimkom nije takov, da govori u prilog takovoj diobi, a kod provedene razdiobe iz segregacije postalih obćinskih šuma vrlo su riedko postignute koristi, za koje se je kod diobe nadalo- Osobito pokazuju u naših susjednih zemljah Tirolu, Koruškoj, Štajerskoj i Kranjskoj, iz segregacije postali razdieljeni šumski ekvivalenti skoro skrozimice žalostnu sliku devastacije i njezinih posljedica, tako da su kod diobe cienjene, većim dielom pako samo prividne koristi, ako su te i sbilja postignute, daleko nadkriljene s gubitkom) koji je od tuđa sliedio obzirom na narodno-gospodarstvene i šumarske interese. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 39 — Ako se iztražuju uzroci žalostnoga stanja razdieljenili šuinskili ekvivalenta, to se nadje, da isti leže ne samo u istoj provedenoj razdiobi, već osobito u nestašici interesa za uzdržavanje n izdašnom stanju takovih šumskih ekvivalenta od njihovih posjednika, napose pako u nestašici zakonskih odredba obzirom na nadzor oblasti, jerbo postojeći zakoni mogu doduše počinjenu devastaciju kazniti, nu daleko su nedostatni, da istu uklone. Tako se dogodi, da je koja devastacija šume ili kakov pogrešni šumski čin, za kojim ista sliedi, već sasvim počinjen ili do velikoga stupnja uznapredovao, prije nego što su se oblastne mjere poprimilo. Nu ne samo razdieljeni šumski ekvivalenti, već i ihanji obeinski šumski posjedi nalaze se pos7ema u slabom stanju, koje je nastalo većim dielom za dobe njihovoga postanka, t. j . u periodi od započete segregacije do namještenja vještih gospodarskih upravitelja i do uređjeiija uprave. Uzroci tomu postali su većim dielom sami u postupku s odkupom. Na služnost ovlaštenim pripadnu kao obćinska šuma obično u blizini mjesta ležeće mnogostručnimi tereti služnosti razredjene i slabo obraštene šume i pašnjaci posije dugotrajnoga postupka i skupih parnica, a dok su iste trajale, plienile su se šume s jedne i s druge strane. Izlučene ploštine većim dielom su u razmjeru prema postojalomu pravu služnosti skupo izmjerene. Fošto je iztekla riešitba, predadu se dotične ođkupne šume obćinam bez definitivnoga gospodarstvenoga nacrta i bez ikakve dalnje ustanove budućih prava porabe i užitka. Ovlašteni zahtievaju i dobivaju sada iz obćinske šume točno iste koristi, koje im je prijašnja služnostna šuma pružala bez obzira na stanje odkupne šume i njezine mnogo manje veličine, i bez obzira, da osim toga već kvantitativno i kvalitativno obrab- Ijena odkupna šuma u brzo propasti mora. Namještenjem vještih šumsicih upravitelja pa i nuždnoga šumskoga zaštitnoga osoblja obično se ne žuri, a prečesto se dogodi, da su se obćinskoj šumi, prije nego što su ovi organi namješteni i u službu uvedeni i prije nego što su se oblastne mjere obzirom na buduću upravu poprimile, nanesle već neizliečive štete. Ne idu li tada oblasti namještenomu šumaru sa svimi sredstvi na ruku, i ne ima li isti dosta enerzije i samozataje, to ne stane obćinske šume pod njegovim! rukami. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 - Daleko nepovoljniji postaje ođnošaj kod služnostnim odkupom postalili individualno razđieljenili šumskih ekvivalenta, gdje se malomu posjedniku prepušta pravo gospodarenja, nadzora i postupanja sa dobivenim šumskim ekvivalantom. Ne samo, da je u tako razđieljenib šumskih ekvivalentih racijonalno šumsko gospodarstvo skoro nemoguće, a šumska služba i pomladjivanje osobito težko, već i sam mali posjednik ne pruža nimalo jamstva za uzdržanje šume u izdašnom stanju, te ako gdje gdje takov posjednik često šumu poput vrtla goji, to je samo riedki slučaj. Obično postupa mali posjednik svojom šumom kao s glavnicom, za kojom može u nuždi posegnuti. Zla godina, pa šuma je propala; gdje je jučer gusta krupnogorica stajala, ondje je danas pusti pašnjak. U vrlo rieđkom slučaju odvaži se mali posjednik na to, da opet zagaji šumu, jerbo se boji troškova, misleć, da će i i onako korist od tuda vuci tek njegovi potomci. Na temelju izrečenoga, naime na temelju u odgovoru na prvo pitanje navedene koristi složenih šuma i dalje navedenih nestašica i gubitaka, koji iz razdiobe segregacijom nastalih šuma postaju, izlazi odgovor na drugo pitanje: Porazdieljivanje segregiranih obćinskih šuma ne preporuča se s narodno-gospodarstvenoga i napose sa šumarskoga gledišta. Nadšumar Mallin: Ja hoću, da nado vežem navodom mojega predgovornika još samo nekoliko kratkih opazka. Mi svi, a osobito šumari u provincijalnoj Hrvatskoj, znamo najbolje, koliko nam truda i napora zadaje gospodarenje s takovimi razkomađanimi šumskimi parcelami. Mi znamo pripoviedati o tegotnoj šumarskoj službi takovih slučajeva, o kojih šumar u drugoj kojoj okolici i ne sanja. Isto tako nam je poznato, da su urbarne obćine kod segregacije dobile najgori dio šuma, dočim su gospoštije bolji dio za se zadržale. Usljed toga ne mogu obćine niti govoriti o kakvom iznosu njim pripalih šuma, niti im je moguće dobivati od istih kakovu korist. Sto više, one nemogu ni plaćati šumsko zaštitno osoblje, te jednom rječi, sve govori prije za sdruženje, nego li za dalnju kakovu diobu. Za korist sdrvrženih šuma govore najjasnije posebnim zakonom postale imovne obćine. Ja se usudjujem predložiti « toga slieđeću rezoluciju za razpravljanje i za predstavku |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 41 — zemaljskoj vladi, pređlažuć ujedno, neka bi hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo nastojalo, da bi se na istu rezoluciju i u hrvatskom saboru prigodom pretresivanja novogo šumarskoga zakona dovoljno obazrielo. Na temelju razprave na dnevnom redu stojećega strukovnoga pitanja: _ ^ , . - i 1. Koju nam korist pružaju uzglobljene sume (obcmske i šume imovnih obćina) napram razđieljenim šumam glede šumske uprave?" 2. Da li je dioba segregiranib obćinskih šuma sa narodno - gospodarstvenoga, a napose pako sa šumarskoga stanovišta u Hrvatskoj probitačna ili ne?" — predlaže izvjestitelj nadšumar Virgi l Malli n uz obrazloženje slavnoj skupštini sliedeće: . . Rezolucije. Pošto je dojakošnjim izkustvom dokazano, da je već sama razdjelba segregacijom postavših obćinskih šuma, na pojedine urbarske obćine u pogledu uvedenja racijonalnoga šumskoga gospodarstva za osiguranje potrajnoga užitka, rukovodjenja uprave i nadzora a naročito uzgoja, najveća zapreka te uzrok nazadovanju nrbarskih obćinskih šuma; naproti tome zajednica obćinskih, naime imovinskih šuma sa stanovišta bud strukovno- upravnoga, bud narodno - gospodarstvenoga vidjena za upravu praktična, po narodno gospodarstvo, zajamčujući budući obstanak i potrajni užitak šuma probitačna, — umoljava se visoka kr. zemaljska vlada: I. „Da osobitom naredbom zakonom dopuštenu mogućnost razdjelbe urbarskih obćinskih šuma na selišta ili u zajednici stojećih naročito imovinskih na političke ili porezne obćine, samo na sbilja opravdanu nepristranim! vještaci dokazanu nuždu stegne. — Za zajedničko uredjenje i rukovodjenje uprave i šumskoga gospodarstva i obrane šuma neka visoka kralj, zemaljska vlada svojim uplivom na urbarske obćine đjeljuje, da više njih bud u upravno-gospodarstvenenu, bud u bar šumsko-čuvarsku zajednicu ujedini uz razmjerni doprinos po ključu uživanja iz odnosne urbarske u zajednici stojeće šume, koja i nadalje ostaje podpuno vlastničtvo dotične urbarske obćine," |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 42 <-- 42 --> PDF |
.„.-. —42 Porađ dokazane vidljive istinitosti, što su urbarske obćine većim đielom izcrpljene šumske dielove primile, a ovi dielovi za prelazne dobe, a i nakon predaje dulje vremena bez strukovno- upravnoga nadzora stojeći, još većma upropašćeni bijahu," što je skrajno vrieme, da se na temelju gospodarstvenih osnova započme pretvorba ovih šumskih površina u potrebi obćine odgovarajući uzgoj, a zapušteni izsječeni dielovi umjetnim načinom zasiju, umoljava se visoka kralj. zem. vlada: II. d) Za konačno provođenje segregacije, a medjutim za postavljenje strukovnoga upravitelja za šume, koje u provedbi segregacije stoje do vremena, dok se nakon predaje segregirani djelovi obstojećoj upravi podvrgnu. b) Pozivom na rezolucije skupštine hrvatsko-slavonskoga šum. đružtva obdržavane dne 10. listopada 1878. u Sisku imade se najprije, gdje to već učinjeno nije, šuma od obrašćene površine, doznačene za užitak paševine, odciepiti." c) Od prihoda iz prodaje drveta u odnosnih urbarskih šumah umah odgovarajuća svota u postotcih za pošumljenje, ili nabavu sjemenja izlučiti, te obćinari na šumske radnje putem ovrhe pritegnuti, ako takove dobrovoljno u opredieljenom roku obavljali ne bi." Priznavajuć pače, da je ne bi bilo, uztražili bi vrhovnu kontrolu države nad obćinskimi šumami kao javnom pučkom dobru, koja ju punim pravom ide, ali na žao nam se daje, što moramo ovdje očitovati, da se ta kontrola, koju političke oblasti na ime visoke kralj, zemaljske vlade vrše, u extremih giblje. Dočim su političke oblasti osobito I. molbe u nekih podžupanijah naprama šumarstvu sasma bezbrižne, naročito što se šumskih posala tiče, da se poslovi prikupljanja i sijanja sjemenja, gradjenja .sječina i zabrana pravodobn o izvedu, šumske štete u dobi razpravljaju i utjeraju, šumskim činovnikom i šumskom osoblju plaća redovito izplaćuje, opažamo drugdje naime kod imovnih obćina, da državna kontrola u osobi vladinog povjerenika zasjeca pače dominira šumsko gospodarstvo i upravu. Tako se n. pr. ne mogu odborske sjednice, koje su čisto gospodarstvene naravi, po predsjedniku bez dogovora i privole vladinoga povjerenika sazvati, a još manje držati, (u krajini |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 43 se samo 8 dana prije vladinomu povjereniku najavi. Op. ured.) akoprem se zaključci ne izvadjuju, dok po njemu odobreni zapisnik ne stigne. Dogodi se, da je vladin povjerenik više dana odsutan, zaostaju prešne naravi predmeti. Nije dosta, što je uprava otegoćena, što svaki podnesak imovne obćine kroz vladinoga povjerenika na vladuide, koji i opet duže vremena odsutnošeu riešenje otegoćuje, nego on može svojim izvješćem sa pristranoga gledišta i osujetiti strukovnu nakanu šumske uprave. Dogoditi se može, da vladin povjerenik u osobi velikoga župana iz prevelike revnosti i sućuti napram narodu, koji u što većoj paševinskoj prostoriji gleda uvjet blagostanja, saslušavši želje puka, obećaje, da će se u. zagajenje ili u zakup u svrku pošum- Ijenja stavljene sječine ili šumske čistine otvoriti, akoprem odnosna obćina do 6000 rali otvorene šume i paše imati može, naproti tomu niti 2000 blaga, a znademo, da je baš nerazmjerno veliki pašinski prostor uzrok padanju blaga. To isto valja u pogledu drvosječina, koje su od odnosnih sela udaljene, nemanje što se pripadnost drva žiteljem u medje šumskoga prihoda (etat) stegnuti mora. Ovakove vrsti tužbe pođnašaju se vladinomu povjereniku po žiteljstvu, te se šumski ured pozivlje na odgovornost i obrazložena izvješća, dočim se isti kod žiteljstva omrazuje, a ne obazire se na to, da su žitelji bliže sela ležeće šume za prelazne dobe izsjekli, te da se baš u okolišu potrošnih mjesta šume najvećom brižljivosti gojiti moraju, i da šumska uprava ponajprije nastojati imade, da privede šume u normalno stanje, koje jedino potrajni užitak osigurava, ne osvrćući se na to, da je ključem dielbe šuma na polovicu vriednosti pučanstvo uzkraćeno, da se broj kuća dielbom sve to više umnožava, te da se narod na štednju opomenuti imade. Dogoditi se može, da vladin povjerenik u svojstvu velikoga župana dopustiti može, da obćinsko vieće na predlog kojega poduzetnika zaključi, da SI IZ imovinskih šuma samovlastno doznači drvo za skupo ej eni kakovi most ma na kojem kanalu u slučaju, da taj kanal počastno ime velikoga župana nosi. (Ovakov slučaj nije u krajini moguć. Op, ur.) Dogoditi se može, da vladin povjerenik, da može đomininirati upravljajućim odborom i tim imovnom obćinom, nastoji, fla same obćinske načelnike u upravljajući odbor dooije. Ovakov slučaj mogao bi biti uspješan po imovinsku obćinu, da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 44 nije separatističnih težnja i mjestnih interesa, koje bi i vladin povjerenik, ako ne očito bar potajno i odobravati mogao. Pošto svaka stvar ima i svoju sjenastu stranu, dužni smo sve moguće slučaje u obzir uzeti, kada govorimo o zajednici šumskoj, naročito o imovnoj obćini, nad kojom vlada vrhovnu kontrolu imade. Krasan ovaj zavod imovne obćine od prevelike važnosti za narodno gospodarstvo i gradjansku samostalnost hrvatskoga naroda ne ima osim osnovnog zakona od 15. lipnja 1878. druge ustanove, kojom bi se uredio djelokrug zastupstva, dužnosti uprave, vrhovni nadzor, rukovodjenje blagajne, razpoloženje sa gotovim prihodom u novcu, disciplinarni postupnik napram činovičtvu i šumskom osoblju i t. đ. Tim je neizbježivo, da šumski ured, kolebajući izmedju pravljajućega odbora s jedne, vlade i vladinog povjerenika s druge strane, ako hoće da udovolji strukovnim zahtjevom, mora da dođje u nepovoljne kolisije. Tomu svemu nije se čuditi, ne imajući šumarstvo kod vlade pored jednoga strukovnoga izvjestitelja u svojstvu tajnika, koji je kao takov više na zeleni stol, nego na zelenu šumu prikopčan, nikoga, koji bi ga zagovarati i potrebito ravnovesje uđesiti i uzdržati mogao. (Kod krajiške uprave postoji posebni referat za imovne obćine. — Op. ur.) Vraćajući se na ob&e, imadem još pridodati što svi ovdje na žalost izkusismo, da područno nam šumsko čuvarsko osoblje ne uživa u slojevih pučanstva ono štovanje, koje ga kao javnu stražu, hoće li da svojoj težkoj dužnosti udovolji, punim pravom ide. Uzroci tomu jesu: a) slaba plaća i obskrba šumskoga osoblja; 6) odvisnost šumskoga osoblja od obćinskih ureda i obćinara; c) spora razprava šumskih šteta i postupak kod iste, što se ne uzima obzir na otežćujuće okolnosti, kada je, u koje vrieme, da li više puta okrivljenik obtužen, da li je lu gara opsovao, pače ga pred razpravljajućim činovnikom nekažnjen psuje; d) što se postupnici šumskih ureda na razpravu pozvati ne moraju, te je time predmet posve u rukuh razpravljajućega Činovnika, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 45 — e) a kod sudova, ako lugar svjedoka ne imade, zabacuje se njegova prijava, akoprem je zaprisegnut lugar, doČim se obtuženik, ako ne priznaje, nevinim proglasuje. Na temelju predhodnoga ovoga razlaganja uslobodjujem se predložiti si. skupštini sliedeću resoluciju, da ju sa ostalimi visokoj kr. zem. vladi dostavi. III. a) Da visoka kr. zem. vlada u sporazumljenju sa c. kr. vojnim zapovjedničtvom kao upravom krajine, skup.štinu delegata svih imovnih obćina sazove u svrhu konačnoga uredjenja zavoda imovnih obćina na temelju zakona od 3. lipnja 1873. Ova skupština imala bi i o zajedničkoj osnovnoj glavnici viećati i svoj predlog staviti, kako da se ova po razmjernomu doprinosu svih imovnih obćina osnuje u svrhu, da se iz kamata njezinih plaće i mirovine čioovničtva i Šumskoga osoblja podmiriti mogu, koje bi se tada iz jedne u drugu imovnu obćinu premješćivati moglo, nadalje neka bi obe vlade U sporozumljenju imovnim obćinam naznačile, na koji način da se investicionalne zaklade imovnih obćina sigurno i plodonosno ulažu i u koje svrhe u prvom redu upotrebe. 6) Da se stvori poseban odsjek kod kr. zem. vlade za imovne i urbarske obćine. c) Na temelju izraženih tegoba, shodna glede razprave šumskih šteta po smislu šumskoga zakona odredi, te padši ugled šumskoga osoblja uzpostavi, kako to javnu stražu ide, a osobiti obzir na utjerivanje dosudjenih šumskih odšteta uzme. U Križevcih, dana 21. listopada 1878. Virgil Mallin m. p. Županijski šumar Demetrović . Ja izjavljujem, da sam s mojim predgovornikom podpunoma istoga mnienja, te hoću da samo k prvoj točki njegovoga govora dodadem, da ja upravo ^ mojem kotaru urbarnih obćina imadem, a njihov posjed obuhvaća jedva 20—30 jutara. Te pako obćine ne samo, da svoje šumske zaštitne organe vrlo neredovito plaćaju, već da su kao takovi namještene osobe, koje ni malo njim postavljenim zahtjevom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 46 — ne odgovaraj´u. A to ne može skoro drugačije ni biti, jer nekoji od tih lugara dobivaju godišnju plaću od 5 for., slovom pet forinti a. vr. Plaća obćinskomu šumaru doduše je zakonom propisana, nu obstoji samo na papiru. U istinu mora šumar često više godina čekati, dok bude izplaćen. Takove okolnosti ne mogu obstati, a svaki od mojih drugova može pojmiti, kako marljivo i veselo obavlja obćinski šumar svoju službu uz takove okolnosti. Ja molim s toga, da i u tom smislu posreduje hrv.slav. šumarsko družtvo. Ravnatelj šumarskoga učilišta Vichodil: Ja sam višekrat proputovao Posavinom i Podravinom, te se osvjedočio, da ima seoskih gospodara, čiji ukupni posjed iznosi jedva 4—5 jutara zemljišta, a uza to imade marve 35—40 glava. Ja molim, da se konstatira, koliko upravo zemljišta dolazi na jednu glavu i da li nije živarenje te marve nalično mučenju živine? E,azumieva se po sebi, da se uzdržavanje tolike stoke dade jedino tumačiti porabom šumske paše. U ostalom ja sam istoga mnienja s g. nadšumaram Malinom, te preporučam, da se jednoglasno primi pred nami ležeća resolucija. (Višekratni Živio.) Družtveni predsjednik: Ima li još tko kakovu primjetbu ili prigovor? — Ja proglašujem ovim, da je resolucija jednoglasno primljena. Družtveni predsjednik: Pošto smo naš program izcrpili, te već nitko rieč ne zahtieva, zaključujem našu III. redovitu glavnu skupštinu sa srdačnim šumarskim pozdravom svim našim družtvenim članovom, i sa željom, da se opet veselo do godine vidimo na hrvatskom Krasu. Ujedno usudjujem se ovim javno izraziti našu najsrdačniju zahvalnost g. vladinomu povjereniku i velikomu županu presvjetlomu gospodinu Lazaru Davidović u na trudu i pozornosti, kojom je naše razprave pratio, kao što i poglavitomu gospodinu načelniku Ferdi Buban ovi ću na njegovoj, družtvu našemu izkazanoj predusret- Ijivosti. (Burni Zivili!) Pošto je sjednica zaključena bila, upute se svi članovi u svratiste „k Zrinjskomu", gdje je polag programa vrlo veseli banket priredjen bio. Od mnogobrojnih, tom prigodom izrečenih zdravica, vriedno je spomenuti onu g. nadšumara Mallin a našoj domovini Hrvatskoj, a g. družtvenoga predsjednika pokrovitelju hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva, njegovoj |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 47 — irr visosti prejasnomu knezu Maximilij anu Tliurn-Taxisu, što se je njegovoj prejasnosti brzojavom u E,ezno (Regensburg) dojavilo, čestitajuć mu ujedno k njegovomu visokomu imendanu- Istim putem prispije sliedeći odgovor: Prejasni knez Maximilija n zahvaljuje mnogo na čestitci. Grof B 0 0 s. Osim gore pomenutih zdravica bilo je još mnogo drugih, Jioje su sve sa zasluženim povladjivanjem i s burnim Živio popraćene. Isto tako odgovorilo se s burnim Živio na brzojavni pozdrav brodske imovne obćine po tamošnjem predstojniku i činovnicih gospodarstvenoga ureda. Tako se je redala zdravica za zdravicom, a kad se je stalo pjevati rodoljubne pjesme, nastade sveobće veselje; dok nije napokon g. mjestni poslovodja na razstanak opomenuo, a gosp. družtveni predsjednik s nekoliko sgodnih rieči banket zaključio. Pod utiskom još rodoljubivih zdravica uputiše se sada svi prisutni družtveni članrvi, kao što i veći dio od službe prostih profesora šumarskoga zavoda u obližnju na puškomet od grada odaljenu ratarnicu, gdje upravo s paše se vrativšu marvu razgledaše, medju kojom su se osobito izticale liepe krave holandežke pasmine. U posebnom predielu staje ležeća junađ odavala je jasno nastojanje, da se parenjem raznih pasmina podigne domaće stočarstvo. Takodjer u staji spravljeni kulinići imali bi se na drugo koje sgodnije mjesto prenieti, jer ondješnji pod od opeka neće se moći za dugo opirati rovanju kulinića. U dvorištu u ogradi od žioka bilo je više žriebadi, đočim je starija od 2 do 3 godine ždriebad bila u posebnoj staji smještena. Tik uz staje u sušah, žitnjacih i spremnicah nalazi se mlatilo, svake vrsti žela, strojeva za sijanje i u obće množina gospodarstvenih strojeva novije i starije konstrukcije. Iz suša zaputiše se družtveni članovi vodjeni uvjek g. ravnateljem Vichodilom u razsadnik, botanički vrt i kroz školsku šumu u zavodski vinograd, ^to se napose školske šume tiče, to nam se ista čini premalena; jer 200 jutara šume, u kojoj se osim toga sa tri metode Uzgajanja gospodari (naime gojenje krupno-, srednjo- i sitno §once) nije dovoljno za uglednu gospodarsku skupninu. Pitomci ^ide doduše u toj školskoj šumi praktičnu porabu najpoznatijih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 48 <-- 48 --> PDF |
metoda uzgajanja, ali ne učinak tih različitih načina uzgajanja na samo gospodarstvo, te u obće ne mogu si stvoriti pravoga pojma 0 posebnom jedinstvu i postupku gospodarstvenom. —. Školska šuma morala bi najmanje 10 puta onolika biti, da bi svojoj svrsi odgovarala, te bi imala biti upravo kao samostalan revir od posebnoga šume upravitelja upravljana, dočim bi se pitomci imali baviti svimi poslovi oko uzdržavanja šume, a djelomice i tjeranjem gospodarstva s ovim revirom. Tim načinom bilo bi im moguće sliediti uspjeh svojih praktičnih radnja, prispodabljati iznose Sestara sa svojimi procjenami, izkušati vriednost različitih metoda procjene, te u obće na najlakši način upoznati se sa samostalnim tjeranjem gospodarstvenoga jedinstva, shvativ buduću svoju zadaću kao upravitelji gospodarstva. U obće sadanja školska šuma pokazuje takovu njegu, kakva se upravo može očekivati od šume. opredieljene za školske svrhe Prošav po duljini kroz cielu školsku Sumu, dospješe učestnici tog izleta u zavodski vinograd. U liepo ležećem vinogradskom Ijetniku završiše ovaj veseli i pun užitka dan u najugodnijoj zabavi s prijateljskom večerom, koju im je bio profesor Trummer priredio. Tek kasno u noć razstađoše se pojedini druztveni članovi, da mogu kratkim snom okriepljeni, drugi dan 22. listopada izletiti kroz šume križevačke i sv. gjurgjevačke imovne obćine do Belovara. Izlet. Isto tako kao što i đya prijašnja dana obećavao je 22. listopada, da će za izlet biti veoma povoljan i ugodan dan. U svratištu „k Zrinjskomu" sakupljeni učestnici izleta, budu prije odlazka od mjestnoga poslovodje g. ravnatelja Vichodila najsrdačnijim načinom pozdravljeni, te se popnu na 6 kola, naručenih od križevačke imovne obćine. Još jednom spustiše gromoviti šumarski pozdrav i živio gostoljubivomu gradu Križevcu, g. mjestnomu poslovodji, kao što i gg. profesorom kr. šumarskoga i gospodarskoga učilišta, te odjuriše pod vodstvom kr. šumarnika g. Edmunda Wiethe a put obližnjeg križevačkoj imovnoj obćini pripadajućega šumskoga dieia Borje i Topolje. Nadšumar i upravitelj gospodarskoga ureda, g. Bogoslav Hajek, preuze sada dužnosti čičeronove. — Primjereno strmom prama sjeveru nizbrdicom vodio je put kroz prilično gustu, oko |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 49 — 120 iutara veliku sastojinu borova i hrastova. Razmjerno pomiešano može biti 0.5 hrastova i 0´5 borova. Na čvrstoj glinastoj i pješčenastoj zemlji uspieva bor vrlo liepo, te će do mala i hrast nadkriliti; dokaz, da i domovina hrasta (Hrvatska) može uz stanovite okolnosti i crnogorici malo mjestance ustupiti. Jedva prispjesmo mi učestnici izleta na visinu, koja sačinjava prvi dio kod grada Križevca pocimajućega niza brežuljaka, eto nas već u 100—120-godišnjoj krupnogorici nazvanoj Barici, sastojećoj od 0-2 hrastova a 0.8 bukava sa 50 po prilici normalnih hvati množine drva po jutru; premda djelomice prekinut, može se završetak u obće povoljnim smatrati; ova po prilici 100 jvitara prostrana visoka sastojina, čini se kao da nije uz najpovoljnije uvjete porasta izrasla bukva, a djelomice i hrast jest ponajviše kratkoga debla, a izvanredno granat; naproti susjedni šestari (Podleštak) pružajuo se prama jugozapadu uspievaju vrlo liepo. U šestarih godine 1872. i 1873. naravskim pomladjenjem izrasli omladak nije onako pravilno razvitoga panja, kao što oni umjetno zagajeni šestaii od godine 1874., 1875. i 1876., nu ipak njihov završetak može se uvjek podpunim označiti, čemu ne malo đoprinašaju gusto nanesene breze. Iz toga uzroka mogu one vriediti kao kratkotrajna smjesa, pa ako se i smatraju one kod nas u Hrvatskoj dosadnim šiimskim korovom, to ovdje ipak zadovoljavaju svojoj svrsi, izpunjujuć naime praznine. Grodine 1877. postavljeni šestari nisu još posvema očišćeni, a ostavljeni zaostatci hrastova imadu izpaniti neposijanu još možda prazninu. Na šestarskom prostoru nalaze se u liepom redu posijane listvenice, omorike i crni bori, koji imadu nadoknaditi u svoje vrieme nestašicu u bukovih šumah križevacke imovne obćine. Od ovud dodjosmo u liepo proklaštrenu, oko 400 jutara prostranu 15—20 godišnju mladu sastojinu (Joznak) od 0.5 hrastova i 0.5 graba. Ako ćemo po umnom i upravo po šumarski provedenom proklaštrenju suditi cjelokupno gospodarstvo, to si može križevačka imovna obćina sbilja čestitati na svojih šumarskih činovnicihšumarskom zaštitnom osoblju. Vriedno je jošte ovdje spomenuti, da je neki Izraelićanin prigodom ovog proklaštrenja pokušao guliti izsječene hrastove, te se je bio obvezao po nalogu šumskoga osoblja cielu sastojinu pročistiti, a za to mti se je prepustila oguljena kora. Nu pošto se je skoro izključivo mekano 4 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 86--, drvlje i grab izvaditi mogao, a samo gdje gdje po koje hrastovo stabalce, prevari se Židov u svojem računu, te okrenu pete. Sa svim tim pako jedva je još do 80 jutara od ciele šume nepročišćeno, tako, da će još tečajem buduće godine proklaštrenje čitave šumske ploštine ođ 400 jutara dogotovljeno biti. Zapadno od Joznaka opazismo naravskim pođmlađom god. 1873. postalu mlađu sastojinu od 0.5 graba, 0.2 bora, 0.1 breze i 0´2 hrasta, sa umjetno u šumu nabacanimi kestenji. Gdjekoje praznine morale su se godine 1877. izpraviti. Posije kratke vožnje donesoše nas kola u šumski dio Liešće, liepu tu 60—70 godišnju grabovu sastojinu u ravnoj dolini, s množinom drva od 35 po prilici normalnih hvati po jutru. Rieđki nalazeći se zaostali kratkoga panja hrastovi (kržljavci) posjeći će se posije proklaštrenja tako, da će gra,b kao jedina sastojina ostati. Grabi, koji su ovdje veoma jaki, biti će vrlo prikladni za drvo za gradju, te su ovdje ođ rieđke vriednosti. Nedaleko ođ tuđ nadjosmo zanimivu uspomenu iz burne dobe (1848), naime 150 po prilici godina staru grabovu sastojinu (Strana), koja je nasilnom navalom neprijatelja posvema svojega vienca lišena, t. j . kao da joj je glava odsječena. Guste ovrsne mladice nadomjestile su davno već taj gubitak, tako đa se danas množina drva te dosta riedko pročišćene sastojine računa na 35 po prilici normalnih hvati po jutru, dočim je prirast kakvoće i vriednosti sasvim propao. U obližnjem mjestu Sv. Ivanu čekao nas je u tamošnjoj gostioni po nadšumaru Hajeku , kao zastupniku križevačke obćine priredjeni objed, koji nije samo naš gladni želudac zadovoljio, već i svjedokom bio poznate od davna hrvatske gostoljubivosti, s kojom nas je križevačka imovna obćina na svojem zemljištu pozdravila, a u tom smislu pozdravio nas je srdačnim govorom g. nadšumar Hajek, na što mu mi isto tako s iskrenim pozdravom na obe poznate imovne obćine odgovorismo. Vrlo ugodan i zanimiv postao je naš boravak u Sv. Ivanu predavanjem g. nadšumara Rađošević a iz Vinkovca o nekom po njem iznadjenom instrumentu, što ga on cieniteljem ploda nazivlje. Ta sprava služi za procjenu žirovine i šiške. Pošto je g. RadoSević obećao, da će istu spravu pobliže u našem listu opisati, to ju ne ćemo dalje opisivati, a ođ srca želimo, da bi se ista i u praksi onako valjanom izkazala, kao što je to teore |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 51 ticbi liepo raztumačena bila. Gospodinu pako iznašatelju pošlo za rukom odstraniti jošte nekoje manjkavosti u konstrukciji sprave. Mi možemo pako opetovano uztvrditi, da se obećanoj razpravi o toj spravi tim više radujemo, što će se dotle i praktična njezina uporaba izkušati moći. Našemu daljnjemu izletu posije podne priključi se sada gospodja u Sv. Ivanu namještenog šumara Sklebara, te dospjesmo tako posije ugodne polsatne vožnje u šumski dio Babnik kraj Belovara. Sjeverni ugao ove šume sačinjava desetgodišnja branjevina, koja je pred 4 godine šumskim požarom uništena bila, nu sada se plotom ogradjena prilično dobro drži. Uz tu branjevinu nalazi se po prilici 40godišnja hrastova sastojina, 30 po prilici normalnih hvati množine drva po jutru, vrlo dobra porasta i pravilna završetka. Pozorni šumar zapazi ovdje umah neobičnu okolnost. Dočim je naime ciela površina normalnoga lika, bez kakvog osobitog prelaza, a hrastovi jakoga i dugoga razvijenoga panja s dovoljnom jakosti nalazi se u sredini sastojine 1 jutro po prilici veliki prostor, na kojem su hrastovi, premda isto tako stari kao i obližnji, neobično kržljava porasta i vrlo slabi. Na 2 hvata visoko i ravno izrasli panj ima kukavni kao kruška vienac, te tek posije mnogih zavoja i savijanja opazi se vrhunac, gdje opet uzpravno raste. 0 tom neobičnom prizoru povela se medju učestnici izleta živahna razprava, te su se svakojaka nagadjanja kao mogući uzroci navadjala, dok se napokon nije većinom priključilo mnienju, da su hrastove žile morale izprva naići na neplodni sloj zemlje, ili neprobojni sloj gline, te da je usljed toga zaostali porast postajao tek onda pravilnim, kad su te zaprieke svladane bile. Obližnja sastojina, do koje smo nadošli, bijaše po prilici 30godišnja hrastova šuma sa 0.3 pomješanih grabova i s množinom drva od 20 po prilici normalnih hvati po jutru. Ovaj šumski dio bijaše godine 1848. šumskim požarom uništen, a godine 1850. pod motiku sadjenim žirom opet nasađjen. Uza to ležeća 40godišnja oko 60 jutara velika čista hrastova sastojina vrlo je liepa porasta, te ju je u toliko vriedno vidjeti, što je postala sađjenjem pomoćju pluga, te se još danas upravo ravni drvoredi razpoznavaju, davajuć tomu šumskomu dielu lice kakvog perivoja. Završetak je ovdje podpun, pa tim i s prije pomenutim izvrstnim porastom dade se tumačiti, što može ta |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 52 — jedva 40godišnja hrastova šuma imati preko 35 normalnih hvati množine drva po jutru. Uz ove nade pune hrastove sastojine pruža se g. 1877. povoljnim uspjehom nasadjeno sjemenište, od kojega se je samo oko 3 jutra u nacrtu gojenja za g. 1879. za umjetno zagajivanje predložilo. Da k ovim svim liepim hrastovim sastojinam i zla strana ne uzmanjka, nadjoše učestnici izleta za ovim po pravilih šumskoga gospodarstva nasadjenim sjemeništem na daleko protežuću se 5—20godišnju hrastovu branjevinu, koja pako tog naziva ne zaslužuje; jer to je sama glogova grič izpremiešana gdje gdje s malo hrastova. Što će iz toga šumskoga diela biti, to ne zna pravo ni sam sadanji upravitelj gospodarstva. Za sada je to samo zaklonište vukova, pa i sbilja oni su tuj vrlo rado svoje sielo udarili. Putujuć tako, nađodje već i večer, kad smo se popeli na naša kola, koja su nas na cesti čekala, te odjurili u jedva četvrt sata odaljeni kralj, grad Belovar. U prYOJ gostioni belovarskoj odsjedosmo, te veselom večerom završismo taj po nas koristni i veseli dan. Prije podne 23. listopada posjetismo kralj, šumski ured i gospodarske urede obijuh imovnih obćina. Tom prigodom pokaza nam kr. šumarnik g. Edmunđ Wieth e veliki i vrlo dobro uzdržani komad rogova mahova jelena (Mooshirsch), koji je u tamošnjih državnih šumah nadjen, dokaz, da je naša liepa Hrvatska nedavno takodjer velike i plemenite divljaci imala, koje je napredujuća kultura izstisnula. Ponukani g. Sumarnikom Wietheom pođjosmo svi gospodinu kr, nadmjerniku P o p e 1 u, koji nam je s najvećom uslužnošću pokazao liepu svoju zbirku kosti predpotopnih životinja koje su nadjene stranom u tamošnjoj okolici prigodom izkapanja, stranom u Dravi. I ovdje nadjosmo ulomke jelenovih rogova, mamutovih kosti, kli i t. d. Da kratki boravak u Belovaru čim bolje upotriebe, uputiše se svi učestnici izleta na predlog g. nadšumara Mallin a u obližnju gradu Belovaru šumu Borik, koja pripada sv. gjurgjevačkoj imovnoj obćini. Ista zauzimlje 85 jutara, te je pretežno sastojina crnogorice u kojoj se izim omorike i jele takodjer i hrastovi raztreSeni nalaze. Starost biti će po prilici od 50 do 60 godina, a množina drva može se po prilici na 35 norm. hvati ocieniti. Godine 1877. nasadio se je mali komadić žirovinom, Postanak toga nasada datira se još iz vremena bivše vojničke |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 53 -traiine, a bijaše to pokus tadanjega vojnoga zapovjednika vi Belovaru, ue bi li se i crnogorica dala u Hrvatskoj koristno gojiti, pielomice htjelo se je tim doskočiti nestašici u ovoj okolici na drvu za gradju. U oboe može se pokus, da se crnogorica u nižih predielih naše domovine udomi, kod Belovara kao uspjeli smatrati; jer šuma Borik pođpuno je normalna izgleda, te ne trpi ništa od pogibeljnoga pritiska sniega. Vladajući odnošaji prirasta vrlo su dobri, ako i ne nepravilni, tako, da nas ovaj za rukom pošli pokus može uvjeriti, da će crnogorica, koja se sada u Hrvatskoj samo po gorah nalazi, razširiti svoj obseg, te se i u doline pružiti. Moguće je pače, da će ona gdje gdje i kralja šume, hrast naime iztisnuti i s njim se natjecati. Mogućnost ta leži u velikoj cieni drva za gradju od crnogorice, u brzom njezinom rastu i po tom u kraćoj dobi obhodnje, čim se brojka iznosa šuma crnogoričinih onoj naših šuma hrastovih približuje. Našim revnim šumskim gospodarom pruža se tim novo izdašno polje radinosti, nu jedino bili bi željeti, da bi isto pokušali i s inom do sada manje poznatom crnogoricom, n. pr. s onim k nami u novije vrieme donesenim šumskim drvećem kao: Velingtonia gigantea, Douglas-omorikom itd., koje radi ogromnoga svojega prirasta i izvrstne prikladnosti za tehničke svrhe svu naSu pažnju i pomno proučavanje zaslužuje. Izrazujuć ovu želju, mislimo, da možemo izreći i nadu, da ne će naši hrvatski šumari u svojoj revnosti i težnji za usavršenjem popustiti, te da će naše domaće šumarstvo na onaj stupanj podignuti, što bi ga ono radi bogatih svojih šuma zauzimati moralo. S ovim kratkim izletom u šumu Borik zaključila se je ovogodišnja ekskurzija hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva- Gostoljubivost pako sv. gjurgjevačke imovne obćine, izražena po njezinom prvom činovniku, nadšumaru g. Mallin u omogućila je uČestnikom izleta posije bogate gostbe i povratak na badava ponudjenih kolih do željezničke postaje Gradac, od kud su pojedini učestnici izleta k svojoj kući odputovali. Završujuć svoj izvještaj o družtvenom izletu, mislim, da fflogu uztvrditi, da će se svi družtveni članovi, koji su ovogodišnju glavnu skudštinu posjetili i izletu prisustvovali, uvjek rado siećati ne samo gostoljubivoga dočeka grada Križevca, veo 1 toli obilnoga od križevačke i sv. gjurgjevačke imovne obcine gostoljubivoga podvorenja, te da se je svaki od nas vratio |
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 54 — kući s osvjedočenjem, da liepa budućnost čeka ono mjesto, gdje takoTO rođoljubje vlada i gdje se tolike simpatije za domaći napredak izjavljuju, kao što su se to hrvatsko-slavonskomu šumarskomu družtvu, te da je tuj zaista kulturni napredak. Po našem upravljajućem odboru u ime hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva javno izrečena bvala nije još zaista nikada bila iz veselijega srca, te mi ne možemo s toga s manjega, a da zaključujuć izvještaj naše III. redovite glavne skupštine ne kliknemo srdačni: Zivili svi oni, koji su našemu družtvu nakloni ili koji ga, ma bilo čim, u njegovom napredku podupiru! Zivili! a do godine, ako bog da, sretno i veselo na hrvatskom Krasu! Vojtjeh Sandtner, izvjestitelj i đružtveiii tajnik. Hazne viesti. (Družtvene viesti.) Družtvu pristupise kao pravi 61anovi: gg. c. kr. šumarnik Kajko Eiehter; c. kr. šumari: Brouček, Brousil i Harrer; e. kr. lugari: Alimpić, Bogetić, Bartulic, Bosaneid, Bertić, Bošnjakovi^, Divid, Damjanovid, Domad, Glavoševid, Galla, Kopid Kneževid, Klađarid, Sudid, Looš, Markovac, Miskrid, Markovid, Peakid, Pavlovid, Stoišid, Subotin, Sekulid, Tomašević, Unukio, Vraničić, Vukasinovid, Vukovid, Vlaović, Veljko i Vasid; nadalje gg. kr. žup. nađšumar Ottokar Bouček iz Rieke, g. Franjo KesterSauek, kralj. asistent na šumarskom zavodu u Križevcu; trgovačka tvrđka šum. sjem. Eifler i drug u Bedu; gg. šumari: Josip Malner, Franjo Kleiner, Miroslav Miittermuller; pomoćni šumari: Franjo Bonl i Josip Ož- bolt; pristav šumarskih ureda: Ivan Ficbj; šumarski vježbenik Lovro Plescliko; lugari: Stjepan Janeš , Franjo Copp; šum. čuvari: Ante Volf, Matija Žagar, Franjo Zagar, Blaž Lipovac, Vinko Turk, Ivo Kraljevac, Stipo Kraljevac, Tomo Ljuboevid, Ivo Jagar, Petar Kocian, Petar Kerlid, Ivo Babić, Joso Vašara, Ivo Ivaštinović, Ivo Prođanovid, Mojo Todorevid, Vinko Brovet, Grga Žagar, Franjo Ožbolt i asistent šum. ureda Toma Civid. Kao podupirajudi član: slavno poglavarstvo slob. kralj, grad Petrinje i nađšumar Luka Tomljenovid. Svojevoljno izstupio iz družtva: kr. šumar Ivan Hell, c. kr. šumar Tauber: o. kr. lugari: Stievid, Kovačević i Stevid. Ne navev uzroka i ne uajaviv svoj izstup iz družtva vratige priposlani im 4. svezak đružtvenoga glasila sliededa gg.: šumar DausoL, šum. pristav Hoyer, Lasid i Tlusty iz Lekenika i šumar Sieber iz Eohida. (Osobne promjene.) Imenovani : nadšumarom i upraviteljem ureda kod ogulinske imovne obdine šumar Dragutin C z i h a k , protustavnikom |