DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 60 — i bielim trnom, a navlastito okolišaj Grrobnickog polja obrašten je većim dielom sa hrastovinom. Dapače ima i čistih hrastovih satsojina, kao n. pr. šumski predielj „Slavulj", ležeći upravo nad vođom Eiečinu, zatim Glogova, nalazeća se u poreznoj obćini Cernik. S toga uzroka predlažem, da se pašnjaci postupno po 100 ili 200 rali počmu zabranjivati, t. j . marvi svaki pristup na 10—15 godina zabrani, Nn prije zagajenja imao bi se posjeći sav kržljavi naraštaj, te predao ili tamošnjemu stanovničtvu kao pripadajuće drvo za ogrjev ili prodao za paljenje vapna, što se u ovoj okolici u veliko tjera. Ovo posljednje pređpostavljam prvomu i to s toga uzroka, što bi se morao poduzetnik obvezati sve trnje i đračje posjeći i očistiti, na što bi bilo težko narod prisili. Prazna mjesta, kojih ima na jutru popriečno do tri, ali najveće ne obuhvaća prostor od 80 []]´ imala bi se obraditi i hrastom zasijati. Kada bi se u zagajenih predielih naraštaj u toliko podigao, da marva ne može dosizati vrhove; što je u 15 godini, a po mjestnih odnošajih i prije moguće, ovi bi se otvorili a novi zagajili. Vremenom bi se svi pašnjaci, nalazeći se u okolišu Grobničkoga polja pretvorili u hrastovu mješovitu šumu, naravno sa premašujućim hrastom. Tada bi se i gospodarenje moglo upriličiti na uzgoj nizke šume sa obhodnjom ođ 30 godina i uvesti gulenje hrastove kore, time da bi se nuzgredna vrst drveća upotriebila još jeseni pred sječom hrasta za paljenje kreča, doćim bi hrastovo drveće dojđućega proljeća dalo izdašni prihod, upotriebiv njegovu koru. Takav uzgoj i način gospodarenja je za tamošnji prediel tim važniji, što obstoje na Rieci dvie tvornice koža, a i narod sam razumije postupak gulenja kore, koj osobito ovih zadnjih godina živi u proljeće i ljeti većinom od prodavanja hrastove kore i ruja, koj se takodjer tamo nalazi u priličnoj množini. Da se ovo sve izvesti može, potrebno je, da bude pomoćno lugarsko osoblje dovoljno naobraženo, dakle pitomci kr. ratarnice u Križevcih. Polag tamošnjih okolnosti nebi smio jedan paziteljni kotar nadmašiti površinu ođ 400—500 jutara. U Trgovih, 5. prosinca 1878. Antun Ćelija, šumar. i z k a z prinosa za renoviranje Resselova spomenika u Ljubljani: Šumarnik Danhelovsky ... . for. 6.— c. kr. „ Svobođa „ 2.50 „ „ n Magjarević „ —-50 Soretić „ — .53 „ šum. nadzornik Vrbani VrbaniVrbanić ćć „ „„ 1. 1.1.— —— šumar Sandtner „ —.30 " " „ „ „ Tauber „ —.50 „ „ „ Urban ...... , „ —.50 Cernitzky . . . . . „ —.50 |