DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 52 — jedva 40godišnja hrastova šuma imati preko 35 normalnih hvati množine drva po jutru. Uz ove nade pune hrastove sastojine pruža se g. 1877. povoljnim uspjehom nasadjeno sjemenište, od kojega se je samo oko 3 jutra u nacrtu gojenja za g. 1879. za umjetno zagajivanje predložilo. Da k ovim svim liepim hrastovim sastojinam i zla strana ne uzmanjka, nadjoše učestnici izleta za ovim po pravilih šumskoga gospodarstva nasadjenim sjemeništem na daleko protežuću se 5—20godišnju hrastovu branjevinu, koja pako tog naziva ne zaslužuje; jer to je sama glogova grič izpremiešana gdje gdje s malo hrastova. Što će iz toga šumskoga diela biti, to ne zna pravo ni sam sadanji upravitelj gospodarstva. Za sada je to samo zaklonište vukova, pa i sbilja oni su tuj vrlo rado svoje sielo udarili. Putujuć tako, nađodje već i večer, kad smo se popeli na naša kola, koja su nas na cesti čekala, te odjurili u jedva četvrt sata odaljeni kralj, grad Belovar. U prYOJ gostioni belovarskoj odsjedosmo, te veselom večerom završismo taj po nas koristni i veseli dan. Prije podne 23. listopada posjetismo kralj, šumski ured i gospodarske urede obijuh imovnih obćina. Tom prigodom pokaza nam kr. šumarnik g. Edmunđ Wieth e veliki i vrlo dobro uzdržani komad rogova mahova jelena (Mooshirsch), koji je u tamošnjih državnih šumah nadjen, dokaz, da je naša liepa Hrvatska nedavno takodjer velike i plemenite divljaci imala, koje je napredujuća kultura izstisnula. Ponukani g. Sumarnikom Wietheom pođjosmo svi gospodinu kr, nadmjerniku P o p e 1 u, koji nam je s najvećom uslužnošću pokazao liepu svoju zbirku kosti predpotopnih životinja koje su nadjene stranom u tamošnjoj okolici prigodom izkapanja, stranom u Dravi. I ovdje nadjosmo ulomke jelenovih rogova, mamutovih kosti, kli i t. d. Da kratki boravak u Belovaru čim bolje upotriebe, uputiše se svi učestnici izleta na predlog g. nadšumara Mallin a u obližnju gradu Belovaru šumu Borik, koja pripada sv. gjurgjevačkoj imovnoj obćini. Ista zauzimlje 85 jutara, te je pretežno sastojina crnogorice u kojoj se izim omorike i jele takodjer i hrastovi raztreSeni nalaze. Starost biti će po prilici od 50 do 60 godina, a množina drva može se po prilici na 35 norm. hvati ocieniti. Godine 1877. nasadio se je mali komadić žirovinom, Postanak toga nasada datira se još iz vremena bivše vojničke |