DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 51     <-- 51 -->        PDF

- 51


ticbi liepo raztumačena bila. Gospodinu pako iznašatelju pošlo
za rukom odstraniti jošte nekoje manjkavosti u konstrukciji
sprave. Mi možemo pako opetovano uztvrditi, da se obećanoj
razpravi o toj spravi tim više radujemo, što će se dotle i praktična
njezina uporaba izkušati moći.


Našemu daljnjemu izletu posije podne priključi se sada
gospodja u Sv. Ivanu namještenog šumara Sklebara, te dospjesmo
tako posije ugodne polsatne vožnje u šumski dio Babnik
kraj Belovara. Sjeverni ugao ove šume sačinjava desetgodišnja
branjevina, koja je pred 4 godine šumskim požarom uništena
bila, nu sada se plotom ogradjena prilično dobro drži. Uz tu
branjevinu nalazi se po prilici 40godišnja hrastova sastojina,
30 po prilici normalnih hvati množine drva po jutru, vrlo dobra
porasta i pravilna završetka. Pozorni šumar zapazi ovdje umah
neobičnu okolnost. Dočim je naime ciela površina normalnoga
lika, bez kakvog osobitog prelaza, a hrastovi jakoga i dugoga
razvijenoga panja s dovoljnom jakosti nalazi se u sredini sastojine
1 jutro po prilici veliki prostor, na kojem su hrastovi,
premda isto tako stari kao i obližnji, neobično kržljava porasta
i vrlo slabi. Na 2 hvata visoko i ravno izrasli panj ima kukavni
kao kruška vienac, te tek posije mnogih zavoja i savijanja opazi
se vrhunac, gdje opet uzpravno raste. 0 tom neobičnom prizoru
povela se medju učestnici izleta živahna razprava, te su se
svakojaka nagadjanja kao mogući uzroci navadjala, dok se
napokon nije većinom priključilo mnienju, da su hrastove žile
morale izprva naići na neplodni sloj zemlje, ili neprobojni sloj
gline, te da je usljed toga zaostali porast postajao tek onda
pravilnim, kad su te zaprieke svladane bile.


Obližnja sastojina, do koje smo nadošli, bijaše po prilici
30godišnja hrastova šuma sa 0.3 pomješanih grabova i s množinom
drva od 20 po prilici normalnih hvati po jutru. Ovaj
šumski dio bijaše godine 1848. šumskim požarom uništen, a
godine 1850. pod motiku sadjenim žirom opet nasađjen. Uza
to ležeća 40godišnja oko 60 jutara velika čista hrastova sastojina
vrlo je liepa porasta, te ju je u toliko vriedno vidjeti, što
je postala sađjenjem pomoćju pluga, te se još danas upravo
ravni drvoredi razpoznavaju, davajuć tomu šumskomu dielu
lice kakvog perivoja. Završetak je ovdje podpun, pa tim i s prije
pomenutim izvrstnim porastom dade se tumačiti, što može ta