DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 47     <-- 47 -->        PDF

- 47 —
irr visosti prejasnomu knezu Maximilij anu Tliurn-Taxisu,
što se je njegovoj prejasnosti brzojavom u E,ezno (Regensburg)
dojavilo, čestitajuć mu ujedno k njegovomu visokomu imendanu-
Istim putem prispije sliedeći odgovor:


Prejasni knez Maximilija n zahvaljuje mnogo na čestitci.
Grof B 0 0 s.


Osim gore pomenutih zdravica bilo je još mnogo drugih,
Jioje su sve sa zasluženim povladjivanjem i s burnim Živio
popraćene.


Isto tako odgovorilo se s burnim Živio na brzojavni pozdrav
brodske imovne obćine po tamošnjem predstojniku i
činovnicih gospodarstvenoga ureda.


Tako se je redala zdravica za zdravicom, a kad se je
stalo pjevati rodoljubne pjesme, nastade sveobće veselje; dok
nije napokon g. mjestni poslovodja na razstanak opomenuo, a
gosp. družtveni predsjednik s nekoliko sgodnih rieči banket
zaključio.


Pod utiskom još rodoljubivih zdravica uputiše se sada svi
prisutni družtveni članrvi, kao što i veći dio od službe prostih
profesora šumarskoga zavoda u obližnju na puškomet od grada
odaljenu ratarnicu, gdje upravo s paše se vrativšu marvu razgledaše,
medju kojom su se osobito izticale liepe krave holandežke
pasmine. U posebnom predielu staje ležeća junađ odavala je
jasno nastojanje, da se parenjem raznih pasmina podigne domaće
stočarstvo. Takodjer u staji spravljeni kulinići imali bi se na
drugo koje sgodnije mjesto prenieti, jer ondješnji pod od opeka
neće se moći za dugo opirati rovanju kulinića. U dvorištu u
ogradi od žioka bilo je više žriebadi, đočim je starija od 2
do 3 godine ždriebad bila u posebnoj staji smještena. Tik uz
staje u sušah, žitnjacih i spremnicah nalazi se mlatilo, svake


vrsti žela, strojeva za sijanje i u obće množina gospodarstvenih
strojeva novije i starije konstrukcije. Iz suša zaputiše se družtveni
članovi vodjeni uvjek g. ravnateljem Vichodilom u razsadnik,
botanički vrt i kroz školsku šumu u zavodski vinograd,
^to se napose školske šume tiče, to nam se ista čini premalena;
jer 200 jutara šume, u kojoj se osim toga sa tri metode
Uzgajanja gospodari (naime gojenje krupno-, srednjo- i sitno
§once) nije dovoljno za uglednu gospodarsku skupninu. Pitomci
^ide doduše u toj školskoj šumi praktičnu porabu najpoznatijih