DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 38 suvišni mnogi putevi i njibovo uzdržavanje, koji su nuždni u šumah posjednikom razdieljenib, a tim se koristno šumsko zemljište uzmnaža. Napokon pružaju u racijonalnom gospodarstvu stojeći šumski skupi garanciju proti šteti od nevremena, proti rušenju zemlje, proti zamuljenju i mocvaranju i t. d., dočim u nepravilnoj obično pretjeranoj porabi stojeći šumski ekvivalenti, tomu a i goljeti s riedkom iznimkom i na ruku idu. Ove navedene koristi nađju se osobito u većoj mjeri kod imovno-obćinskib šuma, sastavljenih u veliko tielo. Previšnjim sankcioniranim zakonom od 15. lipnja 1873. u bivšoj vojnoj krajini iz segregacije c. kr. državnih šuma stvorene imovno-obćinske šume, pružaju svojim nutrnjim uređjenjem i na istom se temeIjećom upravom osobito pako posebnim odnošajem, u kojem stoje pojedini ovlaštenici (članovi) obzirom na svoje vlastničtvo i porabno pravo uživanja naprama cjelini imovne obćine, bez dvojbe najbolju garanciju za svoje nestegnuto uzdržavanje za svu budućnost, jerbo su tomu načelu svi ostali interesi podredjeni. 2. Pitanje . Bili se porazdieljivanje segregiranih obćinskih šuma s narodno-gospodarstvenoga a napose sa gumarskoga gledišta preporučalo ili ne? Kad je već §. 21. šumarskoga zakona u načelu proti razdiobi obćinskih šuma, te istu. iznimice dopušta samo u osobitih slucajevih, kad je takova razdioba od silne potrebe ili kad je od koristi, koja nije protivna sveobćo j brig i za uzdržavanje šuma, to uspjeh na temelju gore navedenoga iznimnoga slučaja provedenih šumskih dioba s malom iznimkom nije takov, da govori u prilog takovoj diobi, a kod provedene razdiobe iz segregacije postalih obćinskih šuma vrlo su riedko postignute koristi, za koje se je kod diobe nadalo- Osobito pokazuju u naših susjednih zemljah Tirolu, Koruškoj, Štajerskoj i Kranjskoj, iz segregacije postali razdieljeni šumski ekvivalenti skoro skrozimice žalostnu sliku devastacije i njezinih posljedica, tako da su kod diobe cienjene, većim dielom pako samo prividne koristi, ako su te i sbilja postignute, daleko nadkriljene s gubitkom) koji je od tuđa sliedio obzirom na narodno-gospodarstvene i šumarske interese. |