DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 2 — Upravnik vratislavskoga glavnoga povjerenstva, predsjednik S eh eUwitz, predočio je u svom, austrijskoj vladi saobćenom mnienju presgodnimi besjedami potrebu, da se postave posebn i organi, ovako: „II razgodbe imadu — uvažujuć joj velike smjerove — unapredjivanje zemaljske kulture i narodnoga blagostanja — dva stanovišta: jedno p os ebničk o-pr avn o, drugo javno i državno . Ne radi se pri razgodbi, kao pri običnih parnicah, 0 imetku pojedinca, već se tuj meće na kocku sreća i nesreća cielih sela. Ne može država da ne mari za to, hoće li odgadjanjem izvedbe razgodaćega posla, po.što je već osnova nagodbe ustanovljena, sav onaj predjel osiromašiti, iztrošiti se i plođljivost mu se za mnogo godina uništiti; ne može da ne mari za to, hoće li koja ciela obćina plaćanjem prekomjernih troškova za razgodu ljuto postrađati. ne može da ne mari za to, hoće li osnovnom pologom veći dio učestnika za cielo i u velike na kvaru biti, dočim bi se drugi dio preko mjere okoristio, bilo da ta kriva razdioba polieže od neznanja bilo od pristranosti, mita i dr. Zaman bi se vlada u takovih slučajevih tim izpričavala, da su tobože učestnici sami krivi, budući niesu na svoje pravo pazili, ili sto su možda promašili rok i t. d. Druga je to stvar, kad se radi o zatoru pojedinaca ili o zatoru cielih obćina ili bar većega broja posjednika. Zakonodavstvo i vlada ne bi mogli podnositi prigovore javnosti, i morali bi ne obziruć se na pravno stanovište već samo s političnoga razloga odrješito pristraniti opisane nepodobštine. Razlikujemo upravljajuće (k jednu odlučujuće) i izvrSujuće organe. Prva su glavna ili zemaljska, a druga posebna ili mjestna povjerenstva. a) Grlavno ili zemaljsko povjerenstvo. I g. Veseli veli u svom spisu na str. 62., da je nuždno postaviti za taj posao posebne organe, te s toga neka kod politične zemaljske oblasti za razpravljanje svih posala te ruke ustroji poseban od odličnih vrstaka sastavljen (kraški) odjel. Još dalje posiže sjevero-njemačko zakonodavstvo, koje je svagdje već u prvi mah postavilo glavna povjerenstva, a ova su imala samostalno ne samo uporavljati provedbu, te postavljati mjestne organe, za tim upućivati ih i nadgledati, već i odlučivati o |