DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 56     <-- 56 -->        PDF

-^ 228 —


priredjivanja kože izvrstno rabiti; a postupanje kod toga ovako
se opisuje:


Resulja mora se najprije u mjedenom kotlu kuhati, pa
onda u mjedenib posudaK do temperature životinjske topline
oMaditi, a tada mogu se kože u nutra staviti. Cim se češće
ova lušija izlije a nova priredjena opet nalije, tim brže teče
strojba i tim je bolja dobivena koža. Strojba s hrastovim trieslom
da se s ovom metodom ni prispodobiti ne m.ože.


Po Hermstädtom učinjenom izvadku bila je u takovoj lušiji
teleća koža u 30, a govedja u 60 dana gotova, đocim se
po Bautschu resulja može samo za priredjivanje podplatne kože
rabiti.


Po viestih iz „Gotta´sche Handelšzeitung" odpremljeno je
g, 1765. u Irsku 71.826 resuljom napunjenih bacava za strojbu.
A kad se je već u 18, stoljeću s gore spomenutimi tvari, kao
sto pripovieđanja pokazuju, izvrstnu strojbn i dobru kožu proizvadjati
moglo, zašto se to ne bi i danas?


Raznovrstnija poraba trieslovine ne bi bila samo od sveobće,
već i za strojbare od posebne koristi, jer pomanjkanje
jedne ili druge trieslovine ne bi mienjalo niti priredjivanje niti
upotrebljivanje kože.


U interesu veleposjednika zemljišta odnosno posjednika
šuma željeti bi bilo, da bi se raznim, u šumi se nalazećim, do
sada nerabljenim trieslovinam važnost pribavila, a tim bi se
gospodarom omogućilo, da mnoge do sada kao šumski korov
označene šumske plodine učine znamenitimi plodinami neke do
sada neslućene šumske nuzporabe (nuzgredne koristi).


A. N. Schultz.
Iztraživanje posljedaka postignutih prigodom pro-
red|ivan]a mladih sastojina.


Napisao nađsumar (TUStav Paus a u Petrinji.


1. Iztraživanje.
1. Mjesto. Lugarski srez br. 10. Utinje III.^ Veličina
63-^g bektara. Iztraživanje bijaše 9. srpnja 1878.
2. Opis mjesta. Predbrežje 416 m. nad morem. Treća
neogena tvorba, zemlja zdravica, lajta-vapno; gornji naslog


ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 57     <-- 57 -->        PDF

, -™ ´229 —


ilovast, pokriven frižkim lišćem i s dovoljnim slojem crnice.


I. razred vrednote tla.
3. Opis sastojine. Kesten pomješan sa krastom i grabom
popriecno 21-godišnja sastojina, dobra porasta i sklopa,
izrasli iz panja i izdanaka.
4. Postupanje. Suma nije bila još proredjena. U istoj
bijaše četvorna pokusna ploha od llOSQ met. pravokutnim
strojem izmjerena i koljem obilježena, pa onda proredjena. —
Sjecnju proredjena kolja obaviše tri težaka, i to svaki u 1 sat
15 žasova, ukupno dakle 3 sata 45 časova.
Za oklaštrenje trebalo je u svemu 5 sati. Snašanje kolja
sposobna za gradju 45 časova, ßazciepanje, snašanje i naslaganje
drva za ogriev ukupno 8 sati 15 časova. Cieli potrošak
vremena za proredjivanje iznosi 17 sati 55 časova, od česa je
trebalo:


3 sata 45 časova ili 20% za posiečeuje
5 „ — „ „ 27% „ oklaštrenje´


?? 7J 11
55 45 T} V 4% „ snašanje kolja za gradju
11 15 1") 49% j) razciepanje, snašanje i na-


V


slaganje drva za ogriev.
Kod toga radila su u svemu, kako je već spomenuto, tri
težaka. Dobiveni materijal iznosio je:
a) drva za gradju 11 komada 6—12 cm. debljine u sredini a
5 do 9.,j cm. duljine, u svemu 0"384 kbm.
b) drva za ogriev 8.5 prostornib metara . . . 2"186 ,,
Ukupno 2-519 kbm.
i to 157o drva za gradju, a 85V,j drva za ogriev. ,
Novčana procjena (polag cjenika za g. 1878.) za 1 tvrdi
metar kestenova drva for. 4.^^3 po tom
za 0*384 tvrdoga metra 1 for. 70 nov.
za 1 prostorni metar klipovja 30 n. po tom
za 3^2 prostornoga metra ... . 1 „ 05 „
Ukupno 2 for. 76 nov.


Čisti doliodak. Potrošak kod dobivanja ne uzimlje se
u obzir, jerbo šumsko-gospodarstveni ured neizrađjuje šiimske
proizvode u vlastitom podhvatu, vec ib prodaje na panju u sirovom,
s toga proteže se cjenik uključivo na sirovine.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 230
Po tom pražajn nam se sliedeći statički razmjeri:
a) progaljen množina za 1 kektar: S-^g kbm. drva za gradju


31.9 prostor,
ni et. 19.^^ „ „ _ „ .^g^´i^v
Ukupno 22.9^ tvrdih metara;
h) poradnja na dan jednoga težaka (u 9 sati radnje) 1*25 tvrdoga
metra; dotično 5 komada drva za gradju, a I.75 prostornoga
metra drva za ogriev;


c) čisti iznos
za hektar 25 for.
5, Izmjera množine drva. Ova se je obavila poslije
svršenoga proklaštrenja procjepavši I.3 m. u visini nad tlom i
razsjekavsi aritmetički srednje pokusno stablo u 2 primjerka.
Dotični posljedci bijahu sliedeći:


Ä. Broj debla i sbroj kružnih ploha.


Promjer Broj
. em. debla
5 \^
6 12
7 12
8 12
9 12
10 11
11 10
12 6
13 10
14 8
15 3
16 3
17 2
19 1
20 1
21 1
22 1
23 2
25 2
32 1
33 1
37 1
Ukupno 128,
Eač. promjer —


Sbroj kružnih ploha


jednoga debla


0.00196
0.00282
0.00385
0.00502
0.00636 :
0.00785
0.00950
0.01130
0.01327
0.01539
0.01767
0.02010
0.02269
0-02835
Ö.03141
0.03463
0.03801
0.04154
0.04908 ^
0.08042
0.08552
0.10752


~


~


svih debla
D-m.


0.03130
0,03384
0.04620
0.06024
0.07632
0.08675
0.09500
0.06780
0.13270
0.12312
0.05301
0.06030
0.04538


,
0.02835
0.03141
0.03463
0.03801
0.08308
0.09816
0.08042
0.08552
0.10752
1.49906


0.01171


Pripadajući promjer I2.25 cm.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 231
Na hektar ide dakle 1163 debla; prostor mjesta S.^Q m.;
sbroj kružnik ploha iznosi O-^^^j^g površnoga prostora.


B. Izmjera pokusnih stabala.

CD
"—s O
Promj er
1-3 121.
visina
0..
visina
cista
^ visina
debla
Visina
visina
do
vrlia
nkupna
visina
Kockasti sadržaj
debla
kbm.
Oblikovni
broj
M 1 cm., cm. m. m. m. i nepravi prari


1. 12 15.0 5 ,, 7.. 12.5 0.0701027 49 38
2. 12 14., 5.« 5.3, 10., 0-0707600 57 43


tJkupno


— . 10-0 12.S 23.., 0.1408627 106 81
— 5.3 6.4 11,, ; 0.0704313 53 40
promjer


C. Sadržaj množine drva.
Podstavivši aritmetički srednje pokusno deblo


1163 X 0-0704 = 81.g7 tvrdih metara.
Granje nije se moglo ovdje uračunati, jer se ono kod ovdješnjih
vladajućih odnosaja ne uporabljuje, već se u šumi
ostavlja.


Popriecni prirast godimice: S.g^ tvrda metra.
Prihod proredjivanja iznaša po tom oko 21 postotaka
sveukupne množine.
2, Iztraživanje.


1. Mjesto. Lugarski srez br. 7. Šumski prediel Petrinjski
lug L, veličina 86.655 hektara. — Iztraživanje bijaše 11.
srpnja 1878.
2. Opis mjesta . Ravnica (savska dolina) zemlja zdravica:
potopna ilovača. Gornji naslog: naplovljena glina, nešto
pjeskovita, frižka. I- razred vrednote tla.
3. Opis sastojine. Hrast pomjesan sa johom ; popriecno
40-godišnje dobe, dobra porasta i sklopa, podpunom sjetvom
(sadjenjem pod motiku) izrasao.


ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 232 —


4. Postupanje. Šuma je po prilici pred deset godina
ponešto proredjena. Iznosci pako ne mogu se sada radi toga
navesti, jer se je za onda proredjivanjem dobiveno drvo krajišnikom
badava za njihov trud kod proredjivanja davalo, a u
obće malo se je pazilo na pobilježenje ovakovih podataka.
U ovoj šumi bijaše 11. srpnja četvorna pokusna ploština
od 2500n m. (sadržaj 50 met. četvorne strane) pravokutnim
strojem izmjerena i okolčana, a polag naznake,umjereno proredjena.
U svemu bje doznačeno 45 komada, Sjecnja istih, po
četvorici radnika obavljena, zabtjevala je 1 sat i 5 časova,
ukupno dakle 4 sata 20 časova.


Za oklaštrenje trebalo je ukupno 2 sata 20 časova.


Eazciepanje (ovdje obično samo sjekirom kod drvlja, za
proredjivanje) iziskivalo je 3 sata 25 časova, s toga ukupno
13 sati 40 časova. Za snašanje klipovja i naslaganjä u prostorne
metre trebalo je ukupno 4 sata i 20 časova.


Cieli potrošak vremena za proredjivanje iznosi po tom 24
sata i 40 časova.
Potrošak vremena iznosio je dakle:


za sječenje 4 sata 20 časova = 17 ] i J
„ oklaštrenje 2 „ 20 „ = 10 f.^JS
„ razciepanje 13 „40 „ =^ 56 / oo o ^|
„ naslaganje 4 „ 20 „ = 17 )||^


Dobiveni materijal iznosio je po točnoj izmjeri:
a) drva za gradju 16 komada od 12 do 19 cm. srednje debljine,
i 6—10-4 m. duljine, u svemu . . . l.j^g, tvrd. m.
h) drva za ogriev 5 prostornih metara . . . S.oso u >7


Ukupno . 5.001 tvrd. m.
i to 38 postotaka drva za gradju a 62 postotka drva za ogriev.
Novčana procjena (polag cjenika od g. 1878.) za 1 tvrđi


metar hrastova drva za gradju for. B.-^^, s toga
za 1-32 tvrdoga metra . . . . . . . for. 10.cf4
za 1 prostorni metar klipovja 35 nove.
s toga za 5 prostornih metara ... . „ l.^^
Ukupno for. 12.69


Cist i iznos. Pošto se ovđ-je o vlastitom trošku nikakovi
šumski proizvodi ne dobivaju, to se po gornjem cjeniku na
panju unovče.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 61     <-- 61 -->        PDF

233


Po tom pružaju nam se slieđeći statistički razmjeri
a) progaljena množina za 1 hektar 180 komada 7.fi«. tvrd.


684
met. drva za gradju, 20 prostornih metara — —-aQn
met. drva za ogrjev. Ukupno = 2O.004 tvrd. met. proredjena
drva;


V) poradnja na dan jednoga 94 komada, odnosno 16 komada
= 5 komada drva za gradju a l.g prostornoga metra drva
za ogriev;


c) žisti iznos za hektar for. BO.^g


12.^nn tvrd.


5. Izmjera množine drva. Ova se je obavila poslije
svršenoga poklaštrenja: prociepavši l.^ m. u visinu nad tlom
i razsjekavši aritmetički srednje pokusno deblo u 4 primjerka.
Dotični posljedci bijahu slieđeći:
A. Broj debla i sbroj kružnih ploha.
Promjer Broj Sbroj kružnih ploha
em. debla jednoga debla svih debla
D-m-D-^11
2 0.009503 0.019006
12 4 0.011309 0.045236
13
U
4
12
0.0)8273
0.015393
0.053092
0.184716
15 9 0.017671 0.159039
16 16 0 020106 0.321696
17
18
19
10
0,022698
0.02544-6
0.431262
0.254460
19 18 0.028352 0.510336
20
21
16
19
0.031415
0.084635
0,502640
0.858065
22 11 0.038013 0.418143
23 10 0.041547 . 0.415470
. 24: 3 0.045238 0.135614
25 5 0.049087 0.245435
26
27
3
1
0.053092
0.057255
0.159276
0.057255
28 1 0.061575 0.061575
29 1 0.066052 0.066052
30
31
32
2
1
1
0.070685
0.075476
0.080424
0.141370
0.075476
0.080424


5.195638


Ukupno 168


~


— 0.030926



ßaÖ. promjer


Pri] Dadajuei promjer 19.s em.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 234 --
Na 1 hektar ide dakle 672 debla; prostor mjesta za komad
14.gg m. Sbroj kr^ižnik ploha debla iznosi O.00207S površnoga
prostora.


B. Izmjera pokusnih stabala.
C, Sadržaj msiozine drva«


Postavivši aritmetički srednje deblo 672 X O.2775 tvrd. m.


G-ranje nije se moglo ovdje uračunati, jer se ono kod ovdješnjih
yladajucih odiiošaja ne iiporabljujCj već se u šumi
ostavlja.


Popriecni prirast kroz godinu 4.^,^ tvrd. met.


Prihod proredjivanja iznosi po tom oko 9 postotaka sveukupne
množine. (Nastaviti će se.)


Razne viesti,


(Družtvene viesti.) Dmztvu pristupiše kao pravi članovi: gosp.
Josip Meckel, upravitelj šuma n Bisagu i gg. Josip Szeysz i Eduard Da-
Tiiells^ šuraari. Kao č-lan iitemeljltelj grad Senj, kao pređbrojnici e. k. lugari
Mile Kasumović, Dane Zubcić i Nikola Bilović. I2 družtva izstupio
svojevoljiio c, kr. yvmiHT Gustav Rledler.


Promaknu11 . Kr. šumar Eikavdo Lang za računarskoga nadSumara
n Bolovaru. ´ ^^