DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 54 <-- 54 --> PDF |
226 Trieslovina i šumska nuzporaba. Današnji dan prešlo je žalibože u zao običaj, da se od svega starodrevnoga smijuc odvraćamo ^ kao da se ne bi sve ono, što su naši stari znali i radili, sa sadanjim duhom vremena sudaralo ; pače mi se danas stidimo i zagovarati stara izkustva, pređmmevajue, da dobro može biti samo sve ono, sto je novo. To je takođjer uzrokom, da se uvjek s najrazlicitijimi stvari i s najrazlicitijimi predmeti novi pokusi prave, a zaboravlja se posvema, da su isti bili već našim starim dovoljno poznati, nu da su baš upravo radi propuštanja starijih izkustva i s neobzira na starije knjige, koje se je gdje gdje u kutu sagnjiti pustilo, opet propali, da se napokon na novo kao nove ideje pomole. Kad se ne bismo stidili radi „naprednjackoga duha" stare požutjele knjige pročitati, to bismo se Šesto osvjedočili, da su mnogi od ovih novih, znanstveuo razjašnjenih, višegodišnjih rezultata iztraživanja uzprkos njihovoj neoboiivoj važnosti za obće dobro i obrtnost, našim starim već davno poznati bili. — Koliko se na pr. ne hvali i veliča izumitelj Lefaucher- pušaka! Pa zaista naši su već pradjedovi priredili slično oružje, samo praktičnije nego što mi, jer su njihova šibčišta (Patronenhülsen) bila od mjedi i višekrat se nabijati mogla, o cem se možemo u starinskih oružanah osvjedočiti. Ovo nehajstvo napram starim izkustvom i iznašašćem uvuklo se je u najraznije grane znanosti i prakse; pa i dan danas, gdje si,je šumarstvo njemu pripadajuće dostojno mjesto prilično steklo, te ga i nestrukovnjak dosta živahnim okom prati, gdje razna znanstvena pitanja i prepirke, koje u ovu struku zasiecaju, sveobću simpatiju nalaze, preostala je još uvjek žalos^tna uznositost, te se, kao što i nekada, tako i sada sve „staro" kao neuporabivo zabacuje. Od neko doba je na dnevnom redu pitanje o zaštiti šuma, koje je doživilo najžešćih prepiranja; ali i o raznih šumarskih porabah pojavljuju se svakovrstna mnienja, te nas iz poznate čežnje za novosti svaki dan iznenadjnju nove ideje, kod kojih se samo to previdi, da potiču od naših starih. Tako se na pr. čuje već duže vremena glasna tužba na nedostatnu množinu sredstva za strojbu, te se radi toga revno nastoji, kako bi se tomu tako zvanimi „suros-ati" doskočilo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 227 — (U ostalom čini mi se taj izraz za sve druge trieslenu kiselinu sadržavajuće tvaii kao n. pr. za šišku odviše presmislen.) Iz toga uzroka, kao što je dovoljno poznato, ustrojilo se po Njemačkoj´ i po Austriji na više mjesti pokušajnili štacija, odnosno strojbarija, da se na temelju uöinjenih opažanja valjanost raznik trieslovina konstatira. Dokle god pako strojbari šišku tako precienjuju, te samo u nuždi za drugimi trieslovinami posižu, malo će se posjednici šuma okoristiti izkustvij što su ik ove pokušajne štacije učinile. Mi imamo za sve to više nestajuće šiške dosta drugik sredstva za strojbu, da možemo i bez njik biti, te ih jevtinijimi tvari nadomieštivati. Najpoznatija sredstva za strojbu, koja se najviše upotrebljavaju, jesu do sada izim šiške: valonea (Quere. aegiL), hrastova i omorikova kora (u Ruskoj brezova kora i brezova smol), napokon ruj (Ukus). Kad pako šiške jednom ne dostaje a i valonee u izobilju ne ima, to su ne samo strojbari u velikoj neprilici, već i svatko od nas oćuti povišenu cienu kože. Prolistav knjige, koje o tom govore, naći ćemo pako, da se po prilici pred 80 godina nije tako probiralo, kao što danas, i da se je izvrstna koža priredjivala onimi tvarinami, na koje se danas i ne misli, premda je tolika spomenuta oskudica na trieslovini i premda je tako daleko napredovala kemija. Tako je na pr. bukva vrlo razprostranjeno šumsko stablo^ nu, ako u obće uzmemo, njezino izvrstno drvo malo se do sada za gradju upotrebljava, te se jedino za gorivo rabi. Njezinom korom, lišćem i tobolci može se polak Gleditsck a životinjska koža strojiti isto tako dobro, kao što i hrastovim trieslom. Burgsdorf pako veli, da samo toliko ne steže kao hrastova kora. Kora od johe (Alnus glutinosa), divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), crnoga gloga (Prunus spinosa) i metljika (Tamarix gallica) dobra je takodjer za strojbu kože. Beckmann veli, da se metljikina kora izvrstno u Italiji rabi za strojbu; Böhmer i ekonomicka enciklopedija kažu, da bi njemačka metljika (Tamaris germanica) još bolja i koristnija morala biti. Vrlo dosadna travurina u šumi jest na mnogih mjestih resulja (Erica vulgaris), pa upravo taj grmić da se može kod |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 56 <-- 56 --> PDF |
-^ 228 — priredjivanja kože izvrstno rabiti; a postupanje kod toga ovako se opisuje: Resulja mora se najprije u mjedenom kotlu kuhati, pa onda u mjedenib posudaK do temperature životinjske topline oMaditi, a tada mogu se kože u nutra staviti. Cim se češće ova lušija izlije a nova priredjena opet nalije, tim brže teče strojba i tim je bolja dobivena koža. Strojba s hrastovim trieslom da se s ovom metodom ni prispodobiti ne m.ože. Po Hermstädtom učinjenom izvadku bila je u takovoj lušiji teleća koža u 30, a govedja u 60 dana gotova, đocim se po Bautschu resulja može samo za priredjivanje podplatne kože rabiti. Po viestih iz „Gotta´sche Handelšzeitung" odpremljeno je g, 1765. u Irsku 71.826 resuljom napunjenih bacava za strojbu. A kad se je već u 18, stoljeću s gore spomenutimi tvari, kao sto pripovieđanja pokazuju, izvrstnu strojbn i dobru kožu proizvadjati moglo, zašto se to ne bi i danas? Raznovrstnija poraba trieslovine ne bi bila samo od sveobće, već i za strojbare od posebne koristi, jer pomanjkanje jedne ili druge trieslovine ne bi mienjalo niti priredjivanje niti upotrebljivanje kože. U interesu veleposjednika zemljišta odnosno posjednika šuma željeti bi bilo, da bi se raznim, u šumi se nalazećim, do sada nerabljenim trieslovinam važnost pribavila, a tim bi se gospodarom omogućilo, da mnoge do sada kao šumski korov označene šumske plodine učine znamenitimi plodinami neke do sada neslućene šumske nuzporabe (nuzgredne koristi). A. N. Schultz. Iztraživanje posljedaka postignutih prigodom pro- red|ivan]a mladih sastojina. Napisao nađsumar (TUStav Paus a u Petrinji. 1. Iztraživanje. 1. Mjesto. Lugarski srez br. 10. Utinje III.^ Veličina 63-^g bektara. Iztraživanje bijaše 9. srpnja 1878. 2. Opis mjesta. Predbrežje 416 m. nad morem. Treća neogena tvorba, zemlja zdravica, lajta-vapno; gornji naslog |