DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 208 — jevih i ostali katastralni poslovi obaviti, po cem bi se u korist državne blagajne prištedili veliki katastralni troškovi; bilo da se ili posve iznovice sastavlja, ili ako je katastar već gotov, da se prerađjnje zemljištnik. Organom obavljajućim razgodbu mogu se i imadu, dok traje razgodba, povjeiiti oni mnogi uredovni poslovij što ih treba obaviti po šumskom zakonu. Kao što već predocismo, njihov je zadatak stavljajue glavni položni nacrt izlučiti zemlje, koje se u napredak imadu po šumskom zakonu smatrati šumom, isto tako treba im povjeriti đozvolievanje krčenja i razdiobe obćinskih šuma, za tiem izluebu branjenica, ustanovbu osobitih propisa za te branjenice i dr. Tom će se povjerbom lasno provesti naredbe, što ih je prema njihovoj podpunoj vrednoći ocienio g. Veseli, dočim bi ta provedba uz druge okolnosti vrlo tegotna i draga bila. Uz razgodaći posao povjerava se istim organom u zemljah, gdje ima posebni zakon o vodnom pravu i provedba toga zakona o vodnom pravu, u koliko se tiču predmeta razgodbe; povjerava im se dapače sbog njihove osobite praktične vještine često i obava važnijih posala, koji se tiču izvedbe vodnih gradnj a i dr. Kako već gore spomenusmo, ižkazaše razgodnici u Hesen-Kaselu od god. 1868. do g. 1872. 729.402 metra duljine i 360 hektara površine vodnih gradjevina, što su ih za razgodaćega posla udesili. Na Krasu spada nastojanje oko toga, da se ublaži oskudic a vod e međju najvažnije mjere zaplodjivanja Krasa, kao što je to g. Veseli pripomenuo, ßazprav- Ijanje o zidanju eatrnja po selih, opredjelba zemljišta te osnivanje vodovod a i druge takove udesbe spadaju medju najvažnije poslove razgodaćega postupka. (Dalje sliedi.) Druga banska imovna občina i njezini čisti dohodci, (Sa šumarskog gledišta razložio nadšumar Gust. Pausa.) Premda imovne obćine već više godina obstoje i premda je njihova važnost u šumarskom pogledu nepobitna, to se ipak tako malo čuje o njihovom obstojanju^ da si oni, koji nisu s ovimi institucijami pobliže poznati ^ jedva mogu stvoriti pravi pojam takovoga dobra. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. - 209 —, Prvi pako korak u tom bio bi učinjen, i to opisom gradiške imovne obćine, gdje nam bivši upravitelj ureda, gosp, nadšumar Zikmundovsky, u svojem ölanku br. 3. ovoga lista od 1. srpnja 1877. pruža pogled iza kulisa, i to zaista zanimivi pogled; jer ja držim, da ondje podneseni podatci moraju svakoga šumara zanimati. Ja se pako usudjujem kao nastavak opisati ovdješnju bansku imovnu obćinu, u nadi, da ćemo takodjer 0 bivstvovanju ostalih imovnih obćina naskoro bud kakov znak života dobiti. Dne 13. srpnja 1874. poeela je predaja odnosno primanje od krajiškoga erara pukovnijskoj obćini odstupljenih šumskih služnosti. Na temelju diobene presude c. kr. centralnoga povjerenstva za izlucenje šumskih služnosti u Zagrebu od 22. siečnja 1874. bude dopitano, pošto bje oddieljeno 508 jutara 1024 hvata u procienjenoj vriednosti od 44.023 for., obćini Novi Sisak— druge banske imovne obćine — 39.370 jut. 194 hv. šumskoga posjeda u procienjenoj vriednosti od for. 4,176.989.70, a taj šumski posjed leži raztrešen na prostoru od 25 7% Q milja, Od ovoga šumskoga posjeda bijaše: obraštenih . . . . .. . . 36.071.2Q težatnih čistina . . . 2.436.41 neproduktivnih ..... . 862.50 S toga ukupno 39.370.i-j jutara ili 22.656.(58 hektara, od kojih 6795 hektara leži na zemljištu savskim poplavam izvrženom, ostali pako posjed na brežuljcih i u brdinah. Glavni dio gorja spada trećoj tvorbi i sastoji od eocenoga pješčenjaka i konglomerata, kao što i od lajta-vapna. Južnozapadni dio gorja spada pako ugljenoj tvorbi i sastoji od rudovita škriljavca, nu nalazi se takodjer i nekoliko slojeva afanitskoga zelenjak-verfner škriljevca, zmijevca i dolomita iz treće tvorbe; docim iz kredne tvorbe dolazi kredasti lapor sa inoceramensko i neocom, aptyhensko kredasto-lapornim škriljevcem. Ravnica spada dielom diluviju a većim dielom aluviju (savska dolina) te ima duboko crno glinasto tlo. Najveći vršci u gorju leže nad morem ovako visoko; „Priseka" 615 met. „Kokirna´´ 568 „ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 210 -^ „LjuMna pošta" 579 met. „Kopcić" 482 „ „ Dikavac". 585 „ Po razredili vriednosti mogu se ove šume ovako poredati: 12% u Ivi 26% „ Hgi " ; " ^ 62% J5 nići razred vriednosti zemlje. Smjesni razmjer sastoji od: 20% ciste hrastove šume 17% „ bukove „ 22% bukve s krastom pomješane 10% bukva s kestenom 14% bukva s kestenom i brastom 17% krast, briest, jasen i bukva pomješani. Na temelju članka 21. zakona od 16. lipnja 1878. o imovnik obćinah morao se je upravni nacrt čim prije sastaviti i zastupstvu pođastrieti. Ja se latih toga posla, te svršik mjeseca ozuika 1875. izradak, koji se po svuda temelji na procjenbi preduzetoj po šumarskom eraru prigodom dielenja i na sastojepišu šume. Drugo bansko okružje razpada se stranom u ravnicu tako zvanu savsku dolinu, stranom u brežje, a najvećom stranom u gorje, te su se morale šume imovne obćine obzirom na pretežniju vrst drveća i na sastojinu šume razdieliti u više načina uzgoja i to: hrastova krupnogorica u 120 godišnju obkođnju bukova „ „ 100 „ „ sitnogorica „3 0 „ „ Obzirom na položaj šume i radi mjestnih ođnošaja morale su se ove u čim više uzgojnih razreda razdieliti^ a sječnja morala se je na 6im vise mjestih započeti, da si mogu na služnost ovlašćeni nužđno drvo pribaviti; po tom bude 25 okružja odnosno šumskih zaštitnih kotara prikupljeno u:, 9 uzgojih razreda kao hrastova krupnogorica 12 jy „ „ bukova „ 4 „ „ „ hrastova sitnogorica 1 « « „ kestenova |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 211 — NaSin uzgoja hrastove krupnogorioe u 120-godi8njoj oh hodnji obuhvaća: ošumljenih ploština 5501.^2 hekt. sa zalihom drva od 830.4:05 kbm,, šumskih čistina llSB.gg „ nepro duktivnih 455. ^o ?? Ukupno 7092-5^ hekt. sa zalihom drva od 830.405 khm. sa sliedećim razmjerom dobnoga razreda: 1—20 godišnji 496,2s hektara 21-40 , 1B21.,3 „ 41-60 „ 574.,, „ 61-80 „ 234.,, „ lOÖi više „ 2674.52 „ Razmjeri dohodka za prvu dvadesetgodišnju periodu računaju se na 1102 hektara sximskih sječinah i 187.386 solidnih metara drvne množine. Način uzgoja bukove krupnogorioe u stogodišnjoj obhodnji obuhvaća: pošumljenih ploština 13.289.jjj hekt. sa 2:alihom drva od 2,403.811 solidnih m., šumskih čistina 266.ß5 hekt., neproduktivnih 165.3 a hektara^ uku.pno 13.721.,g hektara sa zalihom drva od 2,403.811 solidnih metara i sa sliedećim razmjerom dobnoga razreda: .1—20 godišnji 2045.„ li ekt 21-40 „ 374.,, n 41-^60 „ ^ 624.,, 11 61—80 „ 392,g, 11 81 i više „ 9851.,, 11 Razmjeri dohodka za prvu dvadesetgodišnju periodu računaju se na 2919.48 ketara šumskih sječinah i 610.689 tvrdih metara drvne množine. Napokon način uzgoja sitnogorice u 30 godišnjoj obhodnji obuhvaća: pošumljenih ploština 1734.04 hektara sa zalihom drva od 201.101 solid, m., šumskih čistina 58.g3 hektara, neproduktivnih 48.9ß hektara, ukupno 1841-83 hektara sa zalihom drva od 201.101 solidnih metara i sa sliedećim razmjerom, dobnoga 1_10 godišnji ISB-äj hektara 11-20 „ 191.95 21~B0 „ 1383.58 „ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 212 — Razmjeri dohodka za prvu desetgodišnju periodu računaju se na 539.0 2 hektara šumskik sjecina i 82.466 solidnih metara drvne množine. Iz ovih 26 uzgojnih razreda, ako se piiračuna i posredna korist, dobije se godišnji etat u prvoj desetgodišnjoj periodi od 52.103 solidnih metara. Ovom etatu naproti valja zadovoljiti slieđićim služnostim pravoužitnika. Kao što se može iz priležece skrižaljke (str. 113.) uviditi, udovoljuje etat u dubickoj šumariji ovlaštenju na drvo za ogriev samo za trećinu, docim u obih drugih šumarijah goriva i u preobilju ima. Docim se u dubickoj šumariji svekoliko drvo za ogriev ovlaštenikom izdade, to se redovito veći dio u petxinjskoj, a skoro sve pravo na služnost u rujevačkoj šumariji od ovlaštenika i ne uporabljuje. Na služnost ovlašteni goranin odriče se radje pripadajućega mu drva za ogriev, koje mu se badava izručuje, i umjesto da bi pošao u jedva sat odaljenu sjeeinu, da si drva priredi, izlaže se radje pogibelji, da bude siekuc na okrajku šume ili nedaleko od tuda nekoliko srednjih stabala, na zločinu uhvaćen. Sravnjujuć godišnji etat porabilo se je faktično, i to u gospodarstvenoj godini: Glavni Nuz 1874/5 ...... . 27.144 ´ ´ 3142 soliđuih. m. 1875/6 ......... 17,015 2836 „ „ 1876/7 ......-. . 17.310 3026 „ „ 3-godišnji užitak . . . 61.469 9004 solidnih m. „ etat . . . . 149.001 17084 ^ „ s toga premalo porabljeno 87.532 8080 solidnih m. ukupno pako premalo . 95.612 solidnih metara. Ova ciela prišteđnja leži u naöinu uzgoja krupnogorice, koja samo u gorskih šumarijah dolazi, iz kojih za sada riedko koji na služnost ovlašteni izvaža, jerbo nedostatna sredstva za snašanje pa onda zli puti i ceste odbijaju ljude, da se ne okoriste siecnjom. Kako se hrastove šume u savskoj dolini unovouju, poka zuje slieđeća skrižaljka (str. 114.) o prodaji hrastovih stabala, koja su preostala u godišnjih sječinjah, pošto se je potrebito drvo za gradju na sliižnost ovlaštenim predalo bilo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ü ^ PT G a´ o 9» ?5 ÜT <3 obdjüski uredi « 1 « 00 ^ 1 ^ učione 0 0 prS.-Izt, svećenstvo Oi 1 O o-O CZ3< CC O sela . to i_i to -3 to Ol to ^. obitelji B -5 h-^ ti> bO -4 a> PT / i-j. O^ H-i to ^ Ci 1-1 P Ci stanovnici OO CO to O 03 M !>:;´ (^ prema faktionoj potrebi pe gradja < prieko 1670 o o CD (;7T h-i I-* to 65 ti CO Ol erfr gorivo o o 1— T 03 B. 1 1 1 ^1 ukupno > o OO tri eb k— >-´ --3 OO to i—i O l nasadjeno o L i— 1—. o 03 -a bt —a ^ -a o; o o ^ to 03 . to to to CO O C7< -4 nenasadjeno S-B 5^ &5 to rs c» o U´ c -1 00 CTi B S´ to to ukupno 05 03 Ol *1 Üt -~t CD O 00 ~3 05 CO -o Ci površina glavne in in 73 O koristi O te Cl CO to W H^ ^. 00 to to 0 3 gradja i lies -=1 o. -4 ^^ ^ p o 03 i_i. M-G- Ol t^ to CO tf^ o 05 -4 -3 05 S gorivo =2. J"^ CS)" o I posrednja korist PT9 » CS 03 05 iC i 1 Og (dohodak) o M Cn to M --1 05 03 to ukupno ^1 GO ct>" to , O:;-03 cr. o <^ ^ 1^ »» - 8Tg — |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 2M g < B. CT- CP CC a>< ^. o o ÖO P o 1—t 1—^ l—l 00 00 00 CO . GO Godina obliodnje -vi -a Cl Ol Ol Hl CC -^ bi po f-i ^ Veličina sjeeine 00 ^ S CO Ol to t o hrasti Ol CC 00 1^ to O ^ 00 o i \^ TO drugi 05 to t o ukupno 05 CO ^1^ 05 o —3 Ol -a 00 O Ol O o 1 M M o >-* Promjer prsne visine M o 1 1 1^ O 1 O Ol Cl 1 Ol O´ hrastovih debla Ol CO 00 Ol o 1 1 t^ , to 1o 1 -^l ! II 1 -4 Visina sastojine O i CD i Cn. CC 1 .^f^ ! 03 ,,0 za građju Razmjer u skla- Or CC -3 1 05 Ol o bO Ol CO ! os za o^tidY dištena drva CC to OS CO-to o za ciepanje te 03 to to 05 05 <7i O d ^^ i i 1 ža pilenje to 0 -a. OS to za ogriov 1-^ to OT 05 05 o CT- o , 8= ´ t—L to c-t to Of 05 05 ukupno o Ol CO CL> i—> 0 3 CO TS 05 to 05 00 Ol ´-.CL. 1—1 Ol 03 Ol Ol O Ol 8^ kupovna ciena O O O O O 05 to 05 t>0 tvrđom metru u sredini p hu o o ČA Ca o 3^ evih skladišta 0 *^ 0 03 to to te CC <1 Ci o }^ deblu CO o 0 p. ? e o C71 o o h-i CC O 05 Ot O to to ^ Proizvod robe n različi bO 05 05 M Ol oo m tih dugah h^´ O Ol -q 1 --a Ci 1 "<3 -<1 t>:j t CO ,c 3 dugi Razmjer doto j tsD ! te 05 ´ LO to t o kratki bitka. TT LO ! S i -^ !";), i CO hrasti ^ ^ 00 O OD ^u !<^ to : ! ! druga IT 1—t. <:__i. CD ^ loo | g ukupno CD (rt-. Ol 1—i to 05 ^^ o za gradju oo 1^ o M ^^ ^1 o* Ol 0 >^ 0 O Ol CD CO za ogrioT ^ 5 CP CC Ol 1-L to &3 C i bO ukupno ^ ^ 05 05 1—1 OJ t—l . c75 <1 o b o p vriedaost u forintih ´J5 Ol CO 00 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 215 — Iz ove skrižaljke može se ujedno i slabo obrastenje ovih šuma uviditi, a tim se može protumačiti i neznatna siečnja. Ovo nedostatno obraštenje jest posljedica u prijašnje vrieme toli obljubljeno gospodarstvo preborne sjeSe, a taksatori, koji su g. 1864. savske šume obilazili, ustanovili su sadanje obraštenje u velike poprieko sa 0*5, a osim toga, da bi ove šume^ ako se za temelj postavi raoijonalno gospodarenje i 150-godišnja obkodnja, morale odbacivati popriečni prirast od 7,,^^ solidnih metara po hektaru uz 40—50^0 dohodka proredjivanjem sastojina. Poslije ovih unapried izaslanik podataka spomenuti mi je u kratko povlastice, koje obstoje kod uživanja sume za ovlaštene na služnost, da predjem onda k najzanimivijemu dielu moje obaviesti, naime k čistomu dohodku i ukamaćenju glavnice. Po zaključcih, postavljenih po zastupstvu, uživaju na služnost ovlašteni sliedece povlastice: 1. Bezplatno dobivanje drva za ogriev (na dobivanje ovlašteni su obćinski uredi, škole i grcko-iztocno svećenstvo, nadalje na služnost ovlašteni krajišnici). 2. Bezplatno dobivanje drva za gradju i to za obćinske urede, za uzdržavanje javnih obcinskih gradjevina, kao: mostova, škola, crkava itđ, i za sve pogorelce^ da na novo sagrade izgorene objekte. 3. Izdavanje drva za gradju uz položenu, a cieniku naznačenu šumsku pristojbu, i to svim na služnost ovlaštenim krajiškim obiteljim vlastitoga područja. 4. Paša u šumi dozvoljava se na služnost ovlaštenim uz uplatu od 10 novčića po glavi marve s paše, a 5. za šumsku žirovinu biva svake godine poslije procjenbe ciena za utjerivanje po komadu i šumskom mjestu opredieljena, pri cem se može krmad izpod tri mjeseca stara bezplatn o utjerivati. Ova odredjena ciena žirovine iznosi za najbolje šumske prediele po glavi po prilici 80 nove. Moglo bi se dakle misliti, da bi uz ovakove povlastice u uživanju šuma šumski prestupci riedki morali biti; ali ipak tomu nije tako, vec dapače protivno ti se svaki dan dogadjaju. Tako je bilo šumskih prestupaka: godine 1875. 2807, g. 1876, 3305, g. 1877. 3103. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 216 . 2^ «a o -^ a o te O r-l 22159.67 co 23164 37 22104,37 Površina S 1 1 o hektari 496.33 22656.00 496.33 22660.70 496.-33 22660.70 Izdana množina drva "rt «si cd o o a > o tvrdi prostor tvrdi m. ni met Da sliižuost ovlašeenim 1844 21856 17143 strankam 3283.00 13801 13143.00 5327 1 35657 | 30286 na služnost ovlaštenim 1635.13 16269 13023.45 strankam 2337.82 6415 6828.32 3972.95! 22684 119851,75 na služnost ov laŠćeuih 1549 3i[llS04 9462,11 strankam 3828.54 10066 10874.74 5377.86: 21370120336.85 Primitci .a NI ~—´ o 1 -3 ci s o forinti vriednost 18425.80 13953.30 10595.00 ~ novae 37030.24 — — 982.06 55456.04| 13953.3o| 10595.001 982.06 vriednost 17897.50 12508.10 5510.00 — novae 14991.68 — — ´ 3157.04 32889.i8| 12508.ioi 5510.00 |3157.04 vriednost 15725.58 7654.60 16790 — novac 25233.67 -— 5075.99 _. 409o9.34| 7654.60 | 1679o |5075,99 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 45 <-- 45 --> PDF |
217 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 218 — U obće šumski prestupak igra veliku ulogu, a gesto pojavljaju se skoro nevjerojatni slučajevi drvokradje. Pošto se lugarski kotari veoma daleko protežu, te s toga lugar više sati treba, da na mjesto izlazka natrag dodje, dogodi se gesto najviše noćju, da se cieli hrast od 3 tvrda metra drva za građju, a 4—6 prostornih metara drva za ogriev, povali i razsjece i to obično na francezke dužice, ßanim jutrom nalazi se već ciepka gradja u mjestu, da se u staji ili na tavanu sakrivena u duge izradi i cim prije´ prodade velikomu broju malih kupaca posrednika, koji bi se upravo kriomcari nazvati mogli. Na sreću nalazi se kod ovakovih podhvata uvjek više ucestnika, koji se obično pri diobi dobitka posvade, pa onda iz osvete jedan drugoga odadu, a tim ostane riedko kada takav zločin sakriven, te nije težko dokazati na sudu počinjenu kradju. Upravu i nadzor šuma nastoje sada i to: kod gospodarstvenoga ureda 1 nadšumar, 1 priglednik i 1 pisar, docim 3. šumara u 3 kotarske šumarije upravnu službu vrše, a oko zaštite suma nastoji 26 lugara. Grodišnji popriečni troškovi za upravu i zaštitu iznose po hektaru 53 novčića, izkljuciv troškove za zastupstvo, zemljarina pako 23-3 novčića. Kako je pako s cistimi dohodci i kako se šumska glavnica ukamaćuje, to nam pokazuje skrižaljka, nalazeća se na 216. i 217. strani. Navedeni rezultati neće moći šumaru udovoljiti, te on zaista neće moći u takovih slucajevih ino, a da ne sažali, što je u istinu izazvao, pače i razmišljati ne stane, ne bi li na koncu i bolje bilo, da nije sasvim ništa računao, već na pusto vjerovao, da nije tako zlo sa gosdodarstvom i njegovimi dohodci. Po mojem mnienju ima se izvjestnostii pravoj istini prednost dati pred ovakovom krivom vjerom, s toga je Presslerovo geslo: „Ein Wirth, der nicht misst und rechnet, ist kein Wirth, denn das Rechnen ist derWirthschaits Seele, die Zahl ihr letzter Beweis!" — sasma pravo. Ja mislim, da mnogi gospodar scieni, da mu je njegovo gospo* darstvo bolje i koristnije, nego što sbilja jest, te bi se veoma preöudio, kad bi se jednom potrudio sastaviti skrižaljku čistoga dohodka svojih šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 219 — Veli se doduše, da su nedostatni cisti dokodci dokaz zla gospodarstva. Nu ovdje nije taj slučaj, ovdje leži uzrok u tom, što još dan danas nije moguć nikakov način prometa bukove krupnogorice, za koju se ima čistih izdataka bez primitaka. Doduše povisuje šumsku glavnicu neuporabljeni etat, ali to su samo relativne vriednosti! Nadajmo se, da će naskoro bolje biti, i da će obližnje vrieme, pošto bude kroz te šume ili u b.lizini jurila željeznica, život a tim i posao — prodaju — u te šume unieti, a tada ću i ja moći skrižaljku čistoga dobodka sasvim drugimi brojkami uresiti. — Četiri godine poslije požara šume. u velikoj oprieci naproti "uprayo trim prošlim godinam bijaše ljeto i jesen godine 1873. veoma suha. Zima, koja je za tim sliedila, bijaše isto takova, a posljedica toga bila je, da su se posvema izsušile sve bare, pzesahnuli mali potoci i mnogi zdenci, a raznovrstno gorivo, što je po šumah ležalo, bijaše tako subo, da se je bilo bojati požara, koji bi mogao s neopreznosti labko nastati i daleko se razširiti. Ova se je bojazan s proljeća g. 1874. u mnogih okolicah zemlje, u brdih i u ravnicah dobrano izpunila, i svakomu su jpš živo u pameti oni kobni glasovi o požaru šuma, koji su mjeseca ožujka i travnja iste godine sa više strana dolazili, te se potvrdjivali gusto dižućimi se oblaci od dima, koji su vjetrom raznašani, okolicu na daleko koprenom pokrivali i upravo joj tužan izgled davali. Velike štete, što su ih u šumah ti požari prouzročili, bile su još onda objavljene; manje pako i to samo u zadešenih krugovih poznato je djelovanje vatre umah poslije požara na život drvlja i na kasniji razvoj vegetacije odnosno na teßaj oporave. Ovimi redci nakanio sam izviestiti o djelovanju vatre na nekoj skoro 2000 jutara prostranoj mladoj šumi ovoga područja, koja je od 4. do inclus. 8. travnja, dakle racunajuć od ovogodišnjega početka vegetacije upravo pred četiri godine vatrom uništena bila. |