DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 157 ^ Osvrnemo li se na gornje uspjehe trovanja u brodskoj imovnoj obćini, to je uspjeh sjajan, koji zaslužuje, da se u eieloj zemlji upotriebi. Ja pako tvrditi mogu obzirom na ovaj iispjeb i na do sada pribavljena izkustva, da je možno u eieloj Hrvatskoj-Slavoniji i Krajini u razdobju od 3 godine sa izdatkom od 21.000 for. sve kurjake utamaniti bez ikoje druge opasnosti, držeći se najstrožije određabali, koje bi i pučanstvo podupirati moralo. Prigovaralo bi mi se možebiti, da je to trovanje sa opasnošću skopčano, ali ja opet velim, da na svietu sve opasno može biti, pače i hajke, da su još opasnije, jer se je češće već sgodilo, da se mjesto kurjaka, ranjeni pače ustrieljeni ljudi kao znak uspjeha kući donagahu; docim se na suprot trovanje može bez ikakve opasnosti izvesti, naravno upotriebiv onakovo sredstvo, kako gdje mjestiie okolnosti to iziskuju. Kod ovoga postupka treba osobito sliedeće uvažiti: 1. Vrieme, kojim da trovanje zapocme. 2. Tko ima ovo trovanje preduzeti. 3. Tko ima to nadzirati. 4. Kako se ima pučanstvo i njihov ugon marve držati. 5. Koja je kolikoća striknina potrebita i kako se ima upotrebiti, da se trovanju pasali i svinjah izbjegne, 6. Grdje je najprikladnije mjesto za postignuće najboljeg uspjeha, da se svakoj opasnosti izbjegne. Sve gore napomenuto jest vrlo laliko pronaći, što se kurjak uvjek kroz mlade sastojine i šikare, ležeće pokraj pašnjakah, šulja, gdje danjom takodjer i prebiva, te se s toga ovaj način tamanjenja svagdje bez ikoje opasnosti po same pse i svinje izvesti dade. Ufamo se, da će vis. c. kr. glavno zapovjedničtvo i vis. kr. zemaljska vlada u sliedećem proračunu takodjer koju hiljadu for. više za nagrade ili za trovanje sa strikninom ustanoviti te potriebne naredbe za sveobće izvadjanje već buduće zime izdati. . M. R. ^ Razne viesti; (šumska pokušališta.) Sigm-no je već yige puta razpravljano pi tanje, kako bi se omogućio uzgoj i umnozeiye crnogorice, i to načinom po put bielogorice takozvanimi sadjenieami, kljuSicami, presadnicami ili motkami, a jamačno je ovaj način po mnogome šumaru i pokušavan, 12 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 50 <-- 50 --> PDF |
´ — 158 — bez da je uspjeh tih pokušaja dosad u javnost dospjevao. Mislim dakle, da samo svoju dužnost kao šumar vršim , ako moja, u ovom pogledii opažena izkustva u sliedec^em na razsudbu mojim štovanim sudrugovom saobćim. Godine 18G2. bio sam kao plaćeni gumarski vježbenik kod njekoga gumara Ht. na gospostiji Liboch u Češkoj u praksi. Ova praksa nije se odnosila baš izključivo na Šumarsku struku, nego većim dielom i na lovstvo^ da pravo da rečem, skoro najviše na lovačku struku u obće. Baš njekako u to vrieme moj princIpal šumar pokusa odgojivanje gnjetoa (Fasanen) na slobodnom prostoru, bez da pravi gnjetlnjak postavi; a u tu svrhu bijahu 10 uhvaćene gnjetelice i 3 gnjetla u sredinu jedne, do 50 rali velike borove gustiši upušćeni, ,te onda svaki dan na u tom gustiŠu naročito za to načinjenih liraniKstih (rasanenbuden) podliranjivani, u obće budu ovi gnjeteli pod lovnu zabranu postavljeni. S ovim pokušajem nadasmo se, da će nam poći za rukom, za kratko vrieme naravnim pomnožanjem ovu u onom predielu riedku divjaČ zapatiti, i s istom onda, kad se podobro umnožila bude, našem gospodaru taj zanimivi lov pripraviti. Ohsirnije opisivanje ovoga načina odgojivanja gnjetela bi me predaleko odvelo od moje prave nakane, te si pridržajem, da o toj vrlednoj struk! drugom j)rilikom Što pobliže rečem. Kako sam već napried napomenuo, hranise se ovi gnjeteli na posebnih hranilištih sa pšenicom; ova hranllišta imala su pak joŠ i txx svrhu, da gujetelom u slučaju, kad bi ih koja grabežljiva ptica x^otjerala, ili im druga koja pogibelj prletlla, dobar zaklon i skrovlšte budu, s toga su ove obično cetverokxitne kolibe sa gustim granjem pokrivene bile, dočim im je pobočne strane sačinjavalo borovo ili jelovo prutje i granje, koje se ti zemlju zahode a ogranci jedno u drugo zapletu, tako da dosta čvrstu ogradu sačinjavaju. Kako se koja od ovih zabodenih granah osuši i bođljike s nje opadnu, odmah se izmieni sa drugom svježom granom, te tako su gnjeteli u ovih kolibah pred njihovim grabežljivim neprijateljem a osobito pred jastrebom sigurno skrovlšte imali, pa jesu li slučajno iole što prije u njih izmakli, to ih gonitelji ni opaziti nemogahu. Takova jedna u tti svrhu odsječena i kod jedne kolibe u zemlju zabodena jelova grana pobudi pozornost moga principala šumai´a St. u velikoj mjeri, jer dočim se sve druge zabodene grane za njeko vrieme sasušiše i s drugimi se izmieniti moradoše, ostade ova jedna uvjek sasvim zelena. To trajaše od pi-oljetja 1863. počam sve do u žestoko ljeto, i mi, t. j . moj šumar, šum. pristav i ja, koji smo svaki dan k toj grani polazili, da se na tom i-iedkom prirodnom pojavu naužijemo, mišljasmo jamačno, da će nam ljeto sa svojom intexislvnom sunčanom žegom utamaniti pobudjenu nam nadu. Ali isto toliko, koli joj ljeto naškodilo nije, nenaškodi joj ni jesen, pa ni sama ciča zima nemogaše utamaniti tu prosto u zemlju zabodjenu granu, koju smo, smatrajući ju njekim Čudom, osobitom pomnjom Čuvali; a u budućem proljeću bijaše nam još i ta radost podieljena, da. smo mogli viditi ju i pupke terati. Ali ovo bijaše i naša posljednja radost, jer dojduće žesfoko i suho vrieme, koje je nastupilo baš onda, kad bi najnuždnija kiša bila, porazi ne samo našu već primljenu granu, nego i mnoge druge nasade i šumske kulture. — Svakako jest pako to velika riedkost i čudnovati po |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 159 ™ jav prirode, da grana od crnogorice, koja se sanio prosto u zemlju zabode, ne samo kroz više od godine dana zelena ostane, nego poput druge biljke i nove ogranke potera, a to nam je jasno kazalo, da i cn>ogoriea kao presadno granje pod primjernih odnošajih primiti se i žile puštati može, te bi od velike koristi, a u sveobćem iutoresu bilo, da se pokušaji u tom smjeru nastave i uspjeh svojevremeno obielodani. Konačno moram još primietiti, da je tlo, na kom se ovaj pojav zbio, dobra, svježa sa pieskom nješto poiniešaua ilovača bila, i da je ona od prilike 15-godisnja borova sastojina, u kojoj se ta gnjetelova hranllišta ili kolibe nalazile, zadosta obrane i lilada davala, da se je ova jelova grana održati i primiti mogla. Mislim, da neče nitko dvojiti, da i jela u sebi dosta samodržue snage i žilavosti sadržaje, a tako je i to poznato, a i ja sam sam imao vee više put prilike viditi, gdje se mlada jela, sa koje su najljepše vrsike za bičala ili držala od grabalja poodsjeeaue bile, iz s njekoliko kržljavih ogranaka samo preostalog panjutka opet nove vršike iztjerala, te vremenom svoj oblik grane izgubila i opet kao izvorno zasadjeuo stablo izgledala. U ostalom mogu se u Ceskoj po vrtovili mnogo takove žive ograde od cmogorice viditi, koje Šišanje ili podrezivanje posve dobro podnose i kao ograde liepo se iznimaju. Sve ovo imka nas dakle k nazoru, da se i crnogöriea, naravno u manjem smjeru od bielogorice, ali uz brižljivu radnju i dobro postupanje, presadjivanjem mladica pomnožavati može. S. (Novi šumski nuzužitak.) U listu za cielokupno šumarstvo čitamo jeduu viest, koja poradi svoje zauimivosti zaslužuje, da se u šumarskom krugu razprostrani; Jsta razpravlja dobavljanje leda sa ledenih plažova (Gletscher) kao saužitak šumski. Pošto dakle ovu viest našim Čitateljem priobčujemo, upozorujemo ih na ovaj, na njekih mjestih i kod nas moguči šumski saužitak, o kom pomenuti list sliedeče govori: „Na koji naČin led sa ledenih plazova u naših visokih gorah predmetom industrije i tim znatnim saužitkom šumskim biti može, pokazuje nam jedna viest „Auslanda", koja tias na „družtvo za izvoz leda sa plazova „Grrindehvald^´ upućuje. Nedostatku dobre vozne ceste, zbog kojeg se dosad odprema leda sa plazova priečila, doskočilo se sada sa jednim koloturjem (Rollbahn, Rollwerk), koje istinabog 30.000 franaka stoji, ali na podpuno zadovoljstvo pomenutog družtva radi. Ova kploturna .cesta diže se izprva na dužini od 1800 met. sa 5®/^^ P^da, zatim u jednoj prilično velikoj krivulji zaokružuje 45 do 50*^/Q, da posije ove što moguće više ravnicom plaz dostigne. Dva velika kolesa, okolo kojih se uže od žice dvaput obmotava, služe ujedno i za zapor; puna dolje spuštajuča se kola vuku podjedno na drugoj kolotečini prazna od dole na plaz. Na plažu, gdje obično GO radnika posluju, kida se led u kockaste klade od 70—80 kilograma težine poput kamenoloma, i to 600 klada ua dan. Topli put u dolini Grindehvald-Interlaken stopi doduše svaku kladu za 25 kilograma, ali je to družtvo ipak u stanju, da na mjestu kolodvora luterlakeu najboljeg plažovuog leda centu po 1.6 franka prodaje. Izvoz ovoga leda, vele, da se je čak do na bojno polje u Bugarskoj protezao," |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 160 ~ (Upliv šumah bleiogonce kao i cniogoHce na množinu kiše i na sadržaj vlage u zraku.) (Iz šumarsko.g časopisa pHaj.-´) Akademiji znanosti u Parizu predložio je nedavno M. Fautra t uspjeh svojih meteorologičkih istraživanja ^ koja je od g. 1803, po^amSi pređuzeo n štimah Hallat i Ermenovill u svrhu, da prouči i pronađje upliv šumah u obće na razdieljenje kišne množine i na stupanj vlage u zraku, te nam sliedeei kratki pregled dosta jasno pokazuje, u koliko Sume bielogorieacrnogoriea na vodenu pani djeluju, istu u sebe primaju i u sebi sudržavajuj a uspjeh kiše pako s tun preinaeujn, što ne samo da veći dio iste još u svom vršku izhlapljuju, nego i uzdržavaju. 1. Relativna vlaga, (Srednji stupanj vlage u zraku označen je u stotini.) Đo 300 m. Nad šuDo 300 m. Nad šuDo 300 m. U borovoj mom bielo-od šume mom erno-od šume izvan bo šumi 92 gori com udaljeno garicom udaljeno rove šume Mjesec metra iz 122 metra iznad jed104 metra iznad jediznad jed nad mor iznad mornake moriznad üior-nake mornake mor ske razine ske raxine ske razine ske razine ske razine ske razine 187G Kolovoz 56 54 49 44 — — IbUJan 77 75 68 61 — — Listopad Studeni 80 82 77 79 78 82 ´ 72 76 — — — ´ — Prosinae 83 81 79 75 — — 1877. Veljača 87 84 80 71 88 71 . O/ujak 71 68 74 79 63 m Travanj G4 61 61 53 66 55 Svibanj 64 61 57 52 62 52 Lipanj 59 65 53 48 57 48 Srpanj 65 60 58 49 06 49 U klip no j 788 1 755 73!) 664 417 338 P 0 i 3 r i e k 0 71.« 1 68.« 67.1 1 ßO-.i 69., 50 3 razlika kod bielo-razlika kod erno-razlika u nntarnjo1 goriee gorice sti šume 0.« :>3 0.{ )7 0. ts 1 Iz ovih opažanja vidi sej da crnogoriea na sadržaj vlage vet5i npllv ima, nego bielogoriea, te kad bi dakle vodena para u zraku kao magla vidljiva bila, to bi se sume n jedan magloviti oblak zavile, koji bi nad crnogoricom mozebit nješto grišci bio^ od onoga nad bielogorieom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 161 — II. Kiša. Množina kig Nad šuNad šuNad šuNad šumom bielo Do 300 m. mom bielo-mom erno-Do 3(X) m. mom ernogorieom izvan šume j;-orieom goricom izvan šuifie gorieom Mjesec 1^2 metra iznad jed108 metra 104 metra iznad jed92 metra. iznad mornake mori/, nad moriznad mornake mor-iznad morske razine ske razine ske razine ske razine ske razine ske razine m m. m/m. m/m. m/m. m/m. m/m. Kolovoz Kuj an Listopad Studeni Prosinac Siečanj Velj aea Ožujak Travanj Svibanj Li|)unj Srpanj ´ 61. 88., 5 68,.,3 ßÖ-75 77. " 6«-..o 89,75 110.,5 64.— 94.,o 45.,. 100.- ^^.so 82, , 66.,. 65.— 77. 6ii.— 87.,, 106.,, 00.,, 02.— 4L / 96. " 32.— 4-8 54 51 61 52 78 97 39 53 ´24 60 68. 73.„. 61.-^ 56.,, 64.,, 67.— 91.,. 86.,; 64.— 89.— 49....^<. 68.,5 67.,, 58..51. . 68..^ 6Ö.;; 85.— 75 58-50 85.— 47.., 71.,, 28 34 37 29 29 27 42 38 31 45 30 , -27 Ukupno 9m 901 649 848.,, 1 792.,, 392 Razlika u j: bielo = O.Oo )riiog šumi ^oriei 1 m/m. ßaziika u prilog šumi ernogoriel = O.Oc 6 m/m. Ovaj in-egiisd ujedno nam potvitljuje i zbiljne dogadjaje^ koje smo sve do danas opažali. Od 1. kolovoza 1876. do 1- kolovoza 1877. padalo je po ovoj skrižaljki nad gumom ernogoricon-j (borovom Sumom) kiše 848 m/m, t. j . 56 m/m višcj nego li što je izvan šume, t. j . ua prostom poljn padala; nad sumom bielogorieom palo je 932 m/m vode, dakle za 31 m/m više nego i2;van sume na nezasadjenom polju. Podpunim pravom možemo dakle tvrditi, da šuma uviek više i izdašnije kiše dobije, nego li okolišna prosta polja, i da se ovaj meteorologicki pojav nad crnogoricom jače i obilatJje ukazuje, nego nad bielogorieom. Nadalje predoeuje nam ova skrižaljka, da crnogoriea mnogo više kišne vode na sebi uzdrži, dočim bielogorica na bS stot od pale kiše na tlo propusti. Iz toga dakle sliedi pitanje, nebi li bilo bolje, da na onih mjestib, gdje namjeravamo na put stati Štetam , prouzroSenim kroz povodnje i prolome, oblakab kao i kod šumskih ogojih, koje u tu svrhu preduzimljemo, ernogoriel prednost dati s toga razloga, jer njezine guste krošnje i vrsi znatnu množinu vode pridržavaju, te tim ranoga opustošenja, koja bi u protivnom slučaju možebit vodom nastati mogla, zaprieei. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 54 <-- 54 --> PDF |
. _ 162 — . (Ovogodišnji državni izpitl) za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva obdržavati će se dne ´22. i sliedećih danah mjeseca srpnja t. g. kod vis. kr. zem. vlade n Zagrebu. (Gubar.) Prošle godine naneo je gubar brodsko imovnim hrastikom štete na 20.000 for. (?) i pošto je ova zima za razvijanje njegovih jajah povoljna bila a njegovi duŠmani osobito riedko se opažahu, s toga se ove godine još većoj šteti nadati — dapaöe i pozni mrazovi će po svoj prilici istog u ovoj godini mimoići. Posljednji bi ovoj gamadi od sada napred doskoćiti mogli, buduć je već gusjenica izpuzati započela. (Bukvica.) Početkom mjeseca travnja počeli su se cvietni pupci bukve živahno kretati, te Što ih obilno imade, nadati seje obilnomu plodu! (Čudnovati iovac) Stari umirovljeni šumar P. na gospoštiji L. bijaše radi njegovih lovačkih lakrdijah na daleko poznata osoba, s toga uzroka i ja ovu pripoviedku s nztezanjem priobćujem, baš ako ju gdjekoji dobar I izkusait lovac i neće sasvim nemogućom držati. Pustit ću dakle samoga starog P. pripoviedati: „Bio sam njekad joS kao čil muž i šmnar na gospoštiji K. te sam uz m.ali srez šume od kouiaj 400 ralih imao još i njekoliko po gospoštiji zakupljenih obćinskih lovištah, koja su mojem kotaru spadala. S toga sam dakle i imao gospoštijsku kuhinju izključivo sam sa potrebnom divljači ob~ skvbljivati, te se i samo razumije, da sam tim mjesto šumarskog zvanja više lovcem postati morao. Imao sam doduše uza me još dva pomoćnika, koji su bili čuvari nad lovištih, ali oba su bili samo prosti seljaci, dakle i ne baš dobri lovci. Pristava mi nehtjedoše na sve moje molbe dodieliti, jer mišljaše, da pogledom na malen obseg sreza nuz Šumarsku i lovačku struku lahko sam obavljati mogu. Naravno^ da sam tim postao izvrstan strjeljač, te nisam imao nužde, da si k pridobavi divljači za gospoštiju još pomoćnika tražim, moje lovište pako poznavao sam posve dobro, te sam tako rekuć svakom zecu za ležaje znao , ovo mi je dakako omogućilo, da sam svaki nalog za dobavu divljači u kratko, dapače u isti ćas točno izvršiti mogao, tako nebijah nikad u neprilici, kad bi se ova ili ona vrst divljači tražila. Jednom dojaši vjestnik iz dvora k meni s nalogom, da za 48 satih priličnu množinu zecovah i jarebicah za gospoštijsku kuhinju dobavim, pa ako sam već i navadan bio divljač sam pribavljati, to sam ipak na skoro uvidio, da mi neće moguće biti toliku množinu u tako kratkom vremenu nabaviti, te da ću si morati kakvog pomoćnika uzeti. Uzmem dakle sobom obadva moja čuvara, dadem jlm dosta džebane i naložim, da ju nimalo ne štede. Akoprem smo pomoćju naše prihčne zalihe na džebani još isti dan zatraženi broj jarebicah i njekoliko zecovah oborili, to se ipak odhičim, da sutradan sam na lov podjem i da još manjkajući broj zecovah sam ubijem, nego da se po drugi put izvrgnem pogibelji života nekoristnira pucanjem mojih Čuvarah; doduše nisam bas mnogo nade imao poslie naše jučerašnje pucnjave, da ću još priličan broj zecovah u lovištu naći, jer sam predmuiovaH morao, da smo jih sve raztjerali, a toga mnJenja bijahu i oba moja Čuvara, pa pošto su znali, da su poslie svakog hrdjavog lova moju zlovolju sami podnositi i trpiti morali, to se usudi jedan od njih opaziti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 163 — da bar povedem sobom u selu već dobro poznatog zvjerokradicu W., jer da će mi taj za sigurno pomoći do dobave nuždnog broja zecovah. Ova pomisao svidi mi se ne bas nesbo a ob ovom se javno po selu govorilo, da W., akoprem u cielom selu najbolji strjeljac, ipak na svoj lov nikad puške ne nosi, nego samo s batinom otide i pun lova se povrati. Ja dadem dakle W. po jednom mom ćuvam sebi dozvati, naravno uz izrićnu poruku, da imam od njega njeku ljubav zatražiti. Skoro zatim stajaše W. pred inenom, Ćvrst ali malen podbno djećko, te (-ekaše obrćući svoj skrljak u rukuh Ijubopitljivo, što će tu biti. Ja mu priobćim moju tegobu i umolim ga, da s mcnom u lov podje. U kratko, kako je to već njegova navada bila, zapita me W. samo: „sa, ili bez puške"; ja misleći, da salu zbija odgovorim mu „bez puške", našto on na svoju batinu pogleda i uzklikne: „hajdemo dakle!" — Uvidivsi, da on to sasvim u istinu misli, pozovem ga, da svoju pušku ponese, što on bez protuslovja i bez ikoje primjetbe i učini. Ja sam si već unapried za taj nag zajednički lov sa W. osobitu lovnu osnovu naĆinio bio, te na temelju iste uputim se odmali k jednom južnom obronku, na kom sam u svako doba zecovali naći mogao, i na kojem sam samo u najprešnijili slueajevib, kad bi za dobavu divljači malo vremena imao, išao zecove loviti, te sam taj obronak tako rckiu´; pristaništem mojih zeeovah smatrao. Istom, što W. opazi, kamo sam nakanio poći, stane, prouči vjetar i jednostavno mi reče: ,,tamo neima zeeovah!" Ova kategorička primjctba moga pratioca ne malo me razljuti, s toga više, što sam jamačno znao, da ćemo u najgorem slučaju bar do njekoliko hitacah doći. Neobraćajuć se dakle na primjetbu njegovu, naznačim mu njegovo mjesto došavši medjutim do pomenutog obronka, i poČem Je W. na svoje mjesto stigao, pođjemo laganim korakom obilaziti ovu parcelu; W. nije pri tom niti svoje puške s ledja skinuo, nego liodaše nebrižno tienkajući^ P^´*"*^ sobom. Koli-ko me je ova njegova porugljivost srdikx, to me je još više naljutilo, kad cielu parcelu obidjemo, i ja se osvjedočih, da W. pravo ima, i da je moje lovno pristanište ovaj put sasvim prazno. Začudjen vrhu ove nepovoljne okolnosti, nemogoh se uzdržati, da ne povikncm: „K vragu, pa gdje su moji zceovü" Sasvim flegmatično odgovori rni na to W. : „tamo dolje !^´ pokazav prstom na jednu u nizini ležeću podvodnu livadu. Akoprem sam srdit bio, nemogoh se uzdržati od smjeha, jer od kad sam i^amtiti mogao^ i inoj revir poznava.o, nikad se ne mogoh sjetiti, d.a je u onoj livadi već i poradi njene povodnje ikad koji zec ležao, u kojoj se .samo po gdjekoja čokcta nalazila. Bez da sam se dakle i nadalje na W.-ove primjetbe obazirati htjeo, izaberem si za daljni lov uz tu podvodnu livadu ležećc ugarnice, a W. podje za mnom mrmljajući: „i tamo ćemo vrlo malo zeeovah nači." ISIu đržah za stalno, da se ovaj put prevariti neću , jer sam mislio, da su zecovi radi žestoka vjetra, koji je predjašnjim obronkom propuhi^"ao, povukli se na one zaklonitije i vjetru manje izvrženc njive. Da W. uz to joŠ više nizdražini, pozovem ga, da mi pokaže jednom njegov lov bez puške. Sasvim mirno prebaci \V. svoju pušku preko Icdja, te odsjeČe si jedim 5´ |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 56 <-- 56 --> PDF |
- 164 — dugu batinu, pa poene samnom obilaziti njive, ali ni jedan zec nam se ukaza, te sam morao priznati, da je W. i ovaj put pravo imao, dvoje<5i, da i na ovim njivam zecovah ima, kad ali W. najednom izpravi se i ukočenim pogledom na jednu točku, na kojoj, mimogred budi reöeno, ja ništ-a osobita opazio nisam — tihim korakom poÖne tu točku na okolo obilazati, suzujuci sve više i više taj okrug, dok se napokon na dva koraka pomenutoj točki približi, pa bez da je obustavio svoje zaokruživanje, zamahne sa pripravljenom batinom na zemlju i jedan nekoliko puta prevrćući se zec izkoÖi sa svog ležaja. W. podigne svoju žrtvu te pregledavši ja kratkim pogledom kao kajući se reče: „Šteta, što je zečica!" Moje Čudjenje nad ovom neobičnom vještinom bijaše veliko, ali biti će joŠ veće, pošto W. pozovem, da sad puškom lovi, jer da ovim dokazom lova sa batinom već dosta imam. Da se pak osvjedočim, da li W. i poradi ležaja zečijih na onoj povodnoj livadi pravo ima, podjem odmah tanio. Već na rubu iste imadoh prilike, oboriv vrstnim hltcem velikog zeca, da vidim, da se W. i u ovom smjeru prevario nije. Naskoro poeme W., ovaj put naperenom puškom u i´ukuh, opet onaj svoj okrug praviti, udivijen stanem gledajući ga, jer nemogoli si razjasniti, čemu taj manever okruživanja , kad W. pušku u rtikuh ima, te bi izkočivšeg zeca lahko, kao i ja, sa bitcem iz puške dohvatiti mogao. W. pak nastavi svoje okruživanje istim onim ukočenim pogledom dalje, i kad mu se okrug na komaj 4´ suzi , prigne se W. k zemlji i mahom trgne sa zemlje jednog koprcajućeg se zeca za uha, pa pošto ga oštrim pogledom na brzu promotri, baci ga preda se, i komaj je zec do desetak skokovah učinio, već se prevraćao u krvi pogodjen hitcom iz W.-ove puške. Na ovaj način nisam još u mom životu lov lovio! Tek što od tog Čtida malo odahuem, zapitam W., zašto je pucao na zeca, kad ga je već jednom u rukuli uhvaćena imao^ te bi ga lahko i drugČije usmrtiti mogao? Mrmljajući odgovori mi W. : „ta vi ste tražili od mene, da puškom lovim." Bez da sam mu dalje protusloviti htjeo, podjemo dalje, i W. kao da se je prividno srdio na moje neprestano zanovetanje, pripusti mi, da ovdje na moje veliko čudo množinu nalazećih se zecovah sam potučena; te jedva, kad ga je valjda već omamila lovna strast, naperi i on svoju pušku, a ja iraadoh na skoro opet šta još čadnovatijeg o lovcu viditi. W. opetova naime njegov navadni okrug sa istim uspjehom, samo što je, uhvatlv zeca za uha, podigao ga i pošto ga običnim svojim oštrim pogledom zagleda, opet i/pusti, prinuka me to zapitati: „zaŠto niste pucali?" istim brecajućim naglaskom odvrati mi W.: „bila je zečica!" Ovakovih pojava mogao sam taj dan joŠ više viditi, pa pošto sam potrebni broj naložene mi divljači dopunio, dadem W. dobru napitnicu i odpustim ga, ali sa njekakovom stravom, koje se joŠ i dan danas nemogu otresti, kad na taj neobičan način lova pomislim. Ja nisam baš toli plašljiv čovjek — reče napokon P., dovršujuć ovu svoju prijKJviest — ali ja neimadoh prije mira, dok nisam toga otajstveno^ mi čovjeka, priskrbiv mu raznom protekcijom na gospoŠtiji kneza A. u Htaj<´rskoj mjesto lugara, iz moje blizine odstranio. Smijte se vi žutokljunei (^s tim je mislio P. nas oko njega sjedeće i nepovjerljivo u brk mu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 165 — smijuće se mlade pristave) koliko hoćete, ali ja Vam velim , da ovaj put nisam lovački natezao> nego pripoviedah Vam istiniti dogodjaj, te rad bi onoga vidio, koji na mom mjestu sam nebi nješto bojazljivosti pokazao/^ Još dugo zatim, pošto je P. svoju pripoviest dovršio bio, bijaže nara ona predmet naših razgovorah i razprave, kasnije se još mnogi slični dogodjaji pripoviedahu, svakojake hipoteze postavljaše, dok se jednom u tom složismo, da na toj pripoviedki ipak njesfco istine biti može, poŠt-o je svaki od nas već s izkustva znao, da zecovi usljed mienjanja vremena i vjetra svoje ležaje promienu, a i to nam je mnogom poznato bilo, do koje savršenosti i umjetnosti u lovu ponjeke zvjerokradice dotjeraju, i da svaka divljao po njeke svoje zasebnosti ima, koje kad pozoran lovac utuvi i svojevremeno koristno upotrebiti znade, mnogo mu do uspješnog lova doprinose. Ja sam imao sam jednom priliku gledati, gdje je jedan ratar sličnim manevrom pri oranju sa svojim bičem jednoga zeca ulovio, samo s tom raalikom, Što je on navedeni okrug sa svojim plugom opasao, te na jednom stao i zeca, koji je valjda samo konje pred sobom gledao, s otraga sa svojim bičem tako sgodno ošinuo, da je zec odma na mjestu osta.o. Pripuštam dakle prosudjenju mojih sudrugovah i prijateljah lova, da ovu pripoviest za istinu ili za basnu drže; u obćem interesu pako mislim, da i moji sudrugovi slične dogadjaje, od. kojih je jamačno svaki po njekoje u svojoj j)raksi doživio^ u našem šumarskom listu medju raznirai yiesti kadkada priobće. S—r. (Prve šljuke.) Na gospoštiji C.— grofa K.— u Češkoj bijaše od vajkada običaj, da se je za svaku ubijenu zvjer lovnina plaćala , koja je dakako primjerena bila vriednosti dotične zvjeri. Samo kod šljuke bila je iznimka, jerbo je vlastelin grof K.— osim već odmjerene lovnine onom sretnom lovcu, kojem bi pošlo za rukom u proljeće, Čim su se pokazale šljuke, najprvu ustrieliti i donieti mu, izvanrednu ´nagradu od 5 for. podielio. Ova nagrada a još više i samosvjest medju mnogimi vlastelinskim! lovci prvu šljuku na gospoštiji ubiti, bijaše obično uzrokom, da se je eiclo šumsko osoblje od najstarijeg Šumara počam pa sve do zadnjega lugara medjusobno natjecalo prvu Šljuku ustrieliti i uju prvi grofu đonieti te time ga i´azveseliti. Eazumte se samo po sebi, da se kod tolikog natjecanja mnogi smješni dogodjaji sbiše, osobito, da se slučajno jednom dogodi, da u jedno te isto doba više njih iz raznih predielah svaki po jednu šljuku u isti mah donese pa svaki svoju šljuku za prvu pokazati nastojaše. To natjecanje šumskog osoblja tjeralo se napokon i dotle, da je gdjekoji Šumar sa eielim podčinjenim osobljem u susjedne šume ili takodjer u odaljenije srezove kradomice na lov iŠao´, gdje bi šljuke usljed povoljnijeg položaja tla i zaklouitijeg mjesta možebit za njekoliko danah prije nalazile se, nego u vlastitom obsegu, samo da si tim omoguće, prvu Šljuku ubiti. S ovog natjecanja nastade naravno i-azpra ne samo medju Činovnici, nego takodjer osobito medju nižim\šumskim osobljem, koja porodi razna neprijateljstva, kolegijalno s|)orazumljenje ČinovniČtva poremeti, a osobito za službu štetonosna bijaše. Višeput se je dapače dogodilo, da je u rano jutro, dok je u grofovskom dvoru joS sve spavalo, koji od takovih nestrpljivo čekajućih sretnih lovaeah ubijenu šljuku grofu kroz prozor u ložnicu bacio, samo da se osigura, da mu intko drugi nepreteČe. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 106 — Napokon morao je grof^ da tomu jednom konac uölnl, lovninu za prvu šljuku sasvim ukinuti i razbijanje prozorab zabraniti, a sva ustrieljena divljač iuiala se je u buduće propisanim putem kod šumskog ureda predavati. Glavni uzrok toj novoj odredbi bijaše pako sliedeći slučaj, koji je usljed sve ozbiljnosti sam u sebi i zbilja smiesan bio. Kišno proljeće godine 1872. donese u šume gospostije grot^ K,— ne samo mnogo vode^ nego se usljed toga izvanredna množina šljukab nadje. Šumsko osoblje, koje je svaki dan željno očekivalo na zasjedi, imalo je tim priliku prve šljuke ne samo vidjeti i čutij nego takođjer jib i strieljati. Tako očekivaše mnogi siromab lugar željno na zasjedi prve šljuke, da uzmogne dobiti nagradu od 5 for., a naravski da je klonuo duhom i da mu je 2´>uŠka iz rukuh pala, kada je čuo ranim jutrom pucnjavu pušakab njegovib sretnih drugovah Jli starešinah prije nego li je njemu za rukom pošlo, jednu šljuku vidjeti. Tako se dogodi i starom lugaru H.-— u srezu W.—, koji je već više danab na najboljem zasjedu na šljuke čekao i svaki put je kad bi koji hitac jednog liepog jutra s bliza i s daleka u šumah odjekivati Čuo, žaJostno uzdahnuo mislec, da će nagradu od 5 for. izgubiti; jer ako su samo polovica čuvenih hitacab svaki po jednu šljuku sgodili, to je moralo po njegovom računu već barem njekoliko šljukah pasti, koje su donle njegovi sretniji sudrugovi ustrieliH i već dakako k grofovskom dvoru Čim prije polazili, da namienjenu nagradu plime, Mislec tako stari lugar H.— sam sobom, ukaže mu se u onaj par jedna šljuka, potegnu mehanično svoju pušku i opaliv ju ubije šljuku, koju sve još žalostno uzdišiać, podigne polagano metne u torbu i uputi se običnim korakom Iz sume prema samo 7o sata udaljenom dvoru, da ubijenu šljuku po propisu u grofovskoj kuhinji preda, Nu jedva što se iz šume ua čistinu pomoli, opazi dva čovjeka, koji se svaki nješto u ruki držeć i od druge strane dolazeć, brzim koracim prema grofovskom dvoru kreću. Da su ta dva Čovjeka, u ostalom njegovi najbolji pi´Jjatelji, s njime takmaci radi lovuine, to je bilo bezdvojbeno. Usljed toga pospješi i stari lugar H. — njegove korake i u malo bijahu sva tri lugara u brzom bjegu kao da se o životu radi. Došav već pred dvor opazi stari H.—^, da su mu mlactji drugovi najmanje do 200 korakab napried, uje pako preteći, nedopuStaše mu njegove slle^ zato poče on opet umjerenim korakom hodati, dočim obad^´a drUga lugai-a u grofovski perivoj zamaknuše. Jedva što je pako H.— u grofovske dvorište prisjfjeo, opazi na njegovo čudo, da se obadva njegova takmaca brvajuć u piesku valjaju i jedan drugoga kune i psuje, doČim se u kutu ulaznih vratab od dvora dva englezka psa nasladjivahu svaki sa jednom šljukom, koje su lugari na stranu postavili, da su mogli tim laglje pravo prvenstva izvojevati. Viđiv to lugar H.— poteče k dvoru i neogledav se na njegove hrvajuće drugove izvadi ubijenu šljuku iz torbe i dobro pogodjenim hitcom u prozore prvog sprata spremi sretno svoju šljuku kao prv u u grofovsku ložnicu. Smijući pokaza se grof K. ^ ua prozoru i čestitaše sretnom lovcu, koji je na lovninu očekivao, nebriueć se za razbijeni prozor, pošto je upapried znao, da toga radi ukoren biti neće. Dabiji prizor pako, kojeg grof K.— sa prozora opazi, pokvari mu odmah njegovu dobru volju, posto vidi, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 59 <-- 59 --> PDF |
´ — 167 — da se na dvorištu valjahu dva krvava i izgrebena lugara, docira se u /.adaku psi nasladjivahu sa ubijenimi šljukami, koje su z:a grofa odredjene bile. Ma i to nebijaŠe joS dosta, nego stari H.— bio je pri hitanju šljuke na prozor toli nesretan, te je s istog oborio jednu boeu, u kojoj se je njeka oštra tecina (konjska tinktnra) nalazila, koja, padgi na pod, razbije se i svojim sadržajem okvasi, šljuku tako, da se za grofovsku kuhinju nije upotrebiti mogla. Na to se grof razljuti te otjera sva tri lugara, koji onda dakako izgubljenom nadom iz grofovskog dvora otldju. üsljed toga ukinuo je od tog dana grof lovninu na prvu gljuku, stari lugar H.— pako tješi se još i sada oholom samosvješću, da je on onaj bio, koji je na grofovskoj gospoštini C.— posljednju prv u šljuk u ubio. B.´ (Dpužtvene viestL) Hrv.-slav. šumarskom družtvu kao nov i Članovi pristupili. Kao podupirajući članovi; Kr i ževaSka imovna obćin a sa 35 for,, si. poglavarstvo grada Karlovc a sa 6 for. Nadalje kao pravi Član: gosp. šumar Aleksander Sulz . Zbog nepoznatog obitaligta moradoše se iz broja družtvenih članova brisati: šiimar Dašan Ceboci, šumar J. Pollaschek, lugar Stjepan Zubović; — po §. 10, družtvenih pravila brisani: šumar Ivan Glückselig, Ante Mazan, Gjoko Prelić, Aksentija Banov ča u in, Marko Kord 16 i šum. akces. Pranjo Pribanić. — Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo pozvano je dopisoni državnog šumarskog drnžtva od 28. ožujka t. g. o sliedećih točkah izjaviti se: 1. Da li hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo pristaje na zajedničko obdržavanje skupštine Šumarah na Krasu, na kojoj skupštini bi o pitanju Krasa najviše interesirana šumarska drnžtva, naime državno, hrvatsko-slavonsko i kranjsko-primorsko šumarsko družtvo sudjelovala. 2. Nadalje bi li naše družtvo u slučaju privole voljno bilo , svoju več za ovu godinu projektiranu skupštinu na Krasu u Kraljevici odpustiti i na dojduou godinu odgoditi, odnosno sa tom zajedničkom skupštinom spojiti. Upravljajući odbor uvaživ uslied toga taj zbilja velevažan predmet, zaključio je u svojoj dne 18, travnja t. g. obdržavanoj sjednici, da se za ovu godinu namienjena glavna skupština u Kraljevici i ekskurzija u prediel Krasa nepropusti, nego da bi se ista tim više obdi´žavati imala, pošto će p. n. gg. članovom tom prilikom moguće bJti, odnošaje Krasa toČno proučiti i prigodom dojduče zajedničke skupštine na Krasu o kulturelnoin pitanju istog svoje nazore izjaviti. Na taj način moei će naše još mladjano družtvo već dojduče godine pretresivanjem toli važnog pitanja za našu domovinu svoju životnost i djelatnost na polju domaćeg šumarstva znatno predočiti. H toga razloga upozorujerao već sada p. n. gg. družtvene Članove na taj veleliepi i važan podhvat radi obdržavanja obće skupštine na Krasu, da svaki, koji želi istoj ove ili dojduče godine prisustvovati, već sada svoje službene poslove tako udesi i uuapried razredi, da mu moguće bude k po |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 168 — inenutiin skiipštinarn doel^ te da tako naše mladjano šumarsko družtvo u čim veeem broju zastupano bude. Ona p. u. gg. članovij koji žele sudjelovati kod ovogodišnje skupštine u Kraljevici, neka i/.vole prijaviti se najdulje do konca mjeseca srpnja t. g. npravljajueemu odboru, dan pako obdržavanja skupštine, ujedno sa doti<^´nim programom, priobćifci će se pravodobno putem domaćih gJasilah. (Uplaćeni prinosi za g. 1878.) (Nastavak iz svez. II.) Gg. Fr. Kadić 3 for., Eduard Muley 7 for, , Ivan Lippert 6 for. , Napoleon de Atlansee 6 for., križevaćka imovna obćina 35 for., grad Karlovac 6 for./ družtveni povjerenik g. e. kr. šumarnik Zelink a u ime mnogih družtv. članova 50 fon, g. Mio Vrbanić 3 for., Gustav Fausa 2 for., (Hinko Kopeeky 5 for., koja je svota na raćun zaostatka iz god. 1877. u iznosu od 7 for. odpisana i tako za god. 1877. ostatak od 2 for, još 2a uplatiti preostaje); gosp. šuinar Josip Tauber 2 for.j šum. procj. povjerenik Vjencoslav pl. Houwalt G for., šumar Josip Stauber 2 for., šumar Milan Antel 2 for. (Osobne viesti.) Naimenovani su: Kralj. Šum. procj. povjerenik g, Milan Vurdelj a i;^ Siska gradskim nadŠumarom u Požegi; umirovljeni e. kr, šum, mjeru, asistent Eustach Keiclil gradskim šumarom u Petrinji; šumar na knez. Tliurn-Tasisa dobru gosp. Aleksander Seliul z šumarom i proeieniteljom kod I. banske imovne obćine; c. kr. šum. vježbenik Geiza Horvath e. kr. šum. procj. povjerenikom u Ogulinu. — Prešao: g. nadšuDiar gradiške imovne obeine Ferdinand Zigmundovsk i na zakladno dobro Admond u istom svojstvu. — Umro : lugar Mate Zebić . (Izpražnjena mjesta.) Mjesto šurnarnika sa godišnjom pltićom od 450 for.j 24 mjerova deputata. Zahtjeva se državni izpit, znanje njemačkog i jednog slavjanskog jezika, dobar lovac; — 5 s rez ka lugarska mjest a sa pladom od 120 for,, 24 mjerova deputata i lovninora, zahtjeva se znanje njemačkog i jednog slavjanskog jezika. Molbenice imadu se na upravu gospoštije Ho roden ka ii Galiciji priposlati. — Mjesta Šumarskili pristava. Za mjerenje i uredjenje šumskog gospodarstva u obscgu od 9000 bektarah šume traže se dva pristava. Plaća je svakomu 600 for. u got^^vom, 8 kock, metara cjepanieah mekanog drva i slobodan stan. Po provedenom mjerenju 1 obavljenom šumsko-gospodarstvenom uredjenju dodieliti ee se dotični šumskoj upravi na službovanje. Zahtjeva se : dobar uspjeh svršenih naukah na kojem gumarskom učilištu i dokaz, da su molitelji mjerenjem sa theodoJifom praktično se već bavili. Oni, koji su državni izpit za samostahio Šumarsko gospodarenje već položili, imadu prednost. — Molbeniee se imadu do 1. srpnja t. g. upraviti na G. Gebauera. Šum. mjernika, za sad u Varos-Hidveg (Šomogjska županija u Ugarskoj). „Hdlsbltt." (Bilježke.) Obširna izviešća o parižkoj svjetskoj izložb i donosi „Oesterreichisehe Gartenlaube" u Beču. Predplata na taj svakih 8 dana najmanje na 24 strane izla,zeći Vist jest; na 6 mjeseci samo 2 for, zajedno sa i)0.štarijiom. — Ovaj naš svezak donosi medju inim i jedan oglas matema tičko tvornice brace Zimmer iz Stuttgarta, na koju gg. hrv. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 169 ~ Blavoiiske šumare upos^orujemo \xz primjetlru, da su strojevi prlngotovljeni \\ toj tA´oniici i^ivrstne konstrukcije i kod mnogih šumskih upraviteljstvah i strukovnih iičilistah u Njemačkoj i u Austriji vrlo dobro poznati. U Hrvatskoj stoji ret^´eiia tvrdka ea kralj, gospodarsko - žumarskim učilištem u´ Križevcu u savezu. — Ü Šumarskih krugovih vrlo dobro poznati profesor na kr. saskoj šumarskoj akademiji u Tharandu, kr. dvorski savjetnik g. M. B. Presshn-, dozvolio je naSem družtvu, dotiöno našim družtvenirn Članovom povlast, koja se samo od takovog poznatog i odličnog »humskog književnika i prijatelja zelene struke oiSekivati mogla. Gosp. profesor Pressler dozvolio je naime svim našim družtvenirn članovom, koji si žele nabaviti njegov za Austrougarsku posebno izdan metriöko-računarski pomočnik (liechenknecht) u džepnom formatu i dotičnu naruČbii neposredno kod gospodina pisca najkašnje do mjeseca kolovoza najave, kod svakih 5 komadah, koji se naruče, 3 komada na dar, tako da bi dakle jedan komad ove vrlo praktične knjige mjesto 1 for. sam 62 novČ. stajao. Jamačno neće biti nuždno, da našim družtvenirn Članovom ovu zaista za svakog koristnu i potrebitu knjigu jos posebice preporuČamo ; opaziti nam je samo, da je ime pisca te knjige i dalnji razlog, što je u jednoj godini 5 naldadah doživila, najbolje jamstvo za njezinu praktičnu valjanost. Nadalje nam je upozoriti naše Čitatelje, da je g. prof. Pressler pripravan i za druge šumarske knjige, koje je do sada na svjetlo dao, sličnu povlasticu našim đrui^tvenim članovom podieliti. Za sada obznanjujemo sliedeča djela rečenog pisca; lagljeg pregleda radi, a da se svakoj pometnji izbjegne, dajemo ih u svom dotičnom originalnom naslovu u njemačkom jeziku: I- „Forstliche Cubärungstafeln nach metrischem Masse für Ocsterreich - Ungarn zum Dienstgebrauche bei Staats-Forst-Ingenieur- und Bau wesen von M. E. Pres s 1er, königl. sächs. Hofrath und Professor a. d. Forstakademie zu Tharanđ etc. 5. vervollständigte Stereotyp-AuÜage 1878 mit einem Suplement zur G-eldberechnung. Preis 5. Mark. IL „Presslers MetHscher Rechenkmecht für Oesterreich-Üngarn. Preis nur für Vereinsmitglieder 64 kr. d. b. bei Bestellung von 5 Exemplaren pr. 1 fl. bekommt man 8 Exemplare. in. ^.Forstliches Hilfsbüch für Schule u. Praxis, i. Tafel werk mit Regeln und Beispielen zur vortheilhaftesten Erledigung holzwirthscbaftlicher und technisch verwandter Messungs-, Sehätzungs-, Rechnungsund Betriebs-Arbeiten. Mit besonderer Rücksicht auf einen volkswirth. und forsttechn. rationellen Reinertragswaldbau . Sechste wesentl. bereicherte Auflage; Metrisch . Geh. 6 Mark 80 Pf., Englisch], gebunden mit Taschen 8 Mark, lY. Des ForstL HilfsbUCh´S zweiter Theil (das Textwerk) bestehend aus zwanglosen Heften mit dem gemeinsamen Titel: „Hauptleliren des Forstbetriebs u. sr. Einri ch tung en", "^avon bereits erschienen: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 170 — Zli Abtb. III. : Forstzuwaebskunde mit besonderer Bezeich nung auf den Zuwaebsbolirer und dessen Bedeutung und Amrendung iii Bachen hokvvirfchsehafthcher Forschungs-^ SchäUungs-, Pflege- u, Nut^ungs teehnik .. . 2 Mark ^ zu Abth. IV.: Praxis der P o r s t f i n a n z r e e h n u n g m it Anwendung auf Waldwirthschaftsbetrleb u. Boden-, Wald- u. Servituten, Werthschätzung. 3. Aufl. 2 Mark; zu Abth. V.: Das H o c h w a I d s 1 d e a I der höchsten Wald- bei höchster Bodenrente mit Instruction zur Einrichtung und Bewirthscbaftung ehies Keviers zwecks umsichtiger Anbahnung seines Örthch vortheÜhaftesten Hoch- und Mittelwaidbetriebes. 3 Aufl. 1 Mark 50 Ff. — Podjedno upozornjemo nase gg. družfcveue članove, naročito pako šiimarske i gospodarstvene urede na u ovom svezku nalazecu se objavu glasovite tvornice strojevah Schöbler i drug iz KÖnigsteIna u Saksonskoj, te preporučujemo ju najtoplije za lu-eđjenje pilanah na vodu ili paru pogledom na njezin dobar glas. (Hrvatsko šumsko sjemenje.) Javorove sjeme. Na platou Sh-osmajerovog äetaliSta u Zagrebu nalazeća se javorova stabla (Acer pseudo platanus) puna su ove godine najljepšeg sjemena, a slavno gradsko poglavarstvo zagrebačko jamačno će dozvoliti na molbu uj^ravljajućeg odbora hrv.-sJav. šumarskog družtva sakupJjanje toga sjemena. Mi upozornjemo dakle sve gg. šamare i đružtvene članove, koji za svoja sjemeništa ili pokusališta dobrog i klJcavog javorovog sjemena dobiti žele, da se izvole svojom naručbom (ako samo njekoliko kJlogi-ama toga sjemena trebaju) na podpisani upravljajući odbor obratiti, koji će im ovo sjeme na zahtjev samo uz naračunanje odnosnog troska za sakupljivanje prij^oslati. Nadalje umoljavamo sve naše đružtvene članove , a nax´oClto šumske i gospodarstvene urede, da nam u interesu našeg domaćeg šumarstva izvole javiti, da 11 i koliko sjemena će im ove godine suvišnog preostati, kojeg bi uz umjerenu cienu di-ngom odati mogli. Mi ćemo se rado podvrći trudu preprodaje svakovrstnog u našoj domovini dobivenog Šumskog sjemenja koli crnogorice, toli i bielogoriee, ili ćemo im barem naznačiti dotična mjesta, koja bi pripravna bila dotično sjemenje oduzimati ili pako odavati. Neće biti od potrebe, da našim družtvenim članovom one mnoge koristi razlažemo, koje bi svakom pojedinom tim uzajamnim preprodavanjem našeg domaćeg Šumskog sjemenja pružali, ali ako hoćemo da nam ova nakana i od dobrog uspjeha bude, neka bi izvolili naši družtveni članovi prijaviti nam zalihu suvišnog im sjemenja kao i vrsti i kolikoću inog, kojeg si sami pribaviti žele, uz podjednu naznaku ciene, koju za odavajuće sjeme traže. Upiti kao i možebitne ponude, neka se dostave upravljajućem odboru brv.-slavon. Šumarskog družtva u Zagrebu, Ilica, broj 79 (novo). Našim družtvenim cianovonm! (Upredmetu šum. družtva.) Upravljajući odbor hrv.-slavon. Šumarskog družtva namjerava tečajem ove |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 171 — i sliedeciU godlnalv ufcemeljiM jednu anraarsk u zbirku , koja bi ne samo ukrasila mi^n đružt.veuu prostoriju, nego ee Imati i tu daljnu svrlui, da aa sto lakši pregled shodno ureiljena predočuje svim nadleznikom i prijateljem zelene struke osim be;^brojnog blaga i bogatstva, koja naše domaće planine II sebi sakrivaju, i sve proizvode naših velikih šnmah n^ druge pregleda vriedne stvari i izvanredne predmete, te da si tim stvorimo živu sliku liepe i obilne šumarske struke. Ova plemenita namjera daje upravljajućem odboru punu nadu, da će za ostvarenje te nakane naši družtveui članovi ne samo svaki pojednil sve moguee činiti, nego da će svojski nastojati, druge sa ,šuiuarskom strukom ma u kakovom saveza stojeće poduzetnike, trgovce i obrtnike obodriti, da i oni po njekoje izvan naročite šumarske struke proizvedene nu ipak šumarstvo interesirajuee predmete za tu namisljenu zbirku upravljajućem odboru priposalju. Osobite zaslnge oko toga mogu si steei naši šumski i gospodarstveni uredi, kad bi napntili svoje podčinjeno sumsko-euvarsko osoblje, da prilikom svoga službovanja ne samo svakovrstne zarezuike i metulje (leptire), nego i sve u dotiÖnom prediebi nalazeee se vrsti kamenja i mlneralija, a u sječinab pako razne koture (poprleko stabla prerezane komade drva) sa izvanrednimi i normalnimi odnoSaji prlrastka, nadalje po šumarstvo škodljivih zareznieih naeete i najedenc komade drva, kržljave izrastke (kvrge), mlazovne tvorbe, preklj^ivanja, urastle biljke nametnice, šumske plodine i sjemenje, šiške i raznovrstne tvorbe babuškara Itd. skupljaju i uredu predaju, a ovaj te predmete, uz -pobliži opis okolnosti i mjesta od kuda potien, upravljajućem odboru brv.-sIavon. šumarskog družtva u Zagrebu, lüea broj 79 (novo) pnpošalje. Dostavljene predmete prlobćit ćemo od slučaja do slučaja u družtvenom listu, Za upravljajući odbor: S a n d t n e r, tajnik. Dopisnica urednićtva. Gosp. sumarn i k A. D. u D.-M. Primili smo Yas članak i donieti ćemo ga u budućem svezku; molimo, da i nadalje na nas nezaboravite. — Grosp. kr. šuma r J. C. u K. Već od njekog vremena nema nam ništa iz Vašeg izvrstnog pera? — G-osp. nad šumar M. ß. u V. Srdačna hvala na priposlanom nam, od koga smo, kako se osvjedočiti možete, nješto upotriebili. Gosp, nad šumar F. Z. u Ng. Nadamo se, đa ćete nara još prije Vašeg odlazka priposlati nastavale Vašeg u Iir. svczku prošle godine tiskanog članka, te A^as molimo, da nas i u buduće obrađujete kojim strukovnim izradkom. — Gosp. nad šumar G. P. n P. Zašto tuko tiho? zar nemate ništa za naš list?! — Gosp. šumar i pro ej. A. S c h. u St. Vaše razprave čitali smo, te ćemo do skoro nješto ođ njih upotrlebiti. ^ Gosp. šuma r M. P. u K. Izvolite nam VaŠ za popunjenje natrag potražeui članak skoro povratiti. |