DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 141 ~ Pretvorba naših čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine» Ako korist mješovitih šiimah pri spo dobi ino sa koristi čistih sastojlnah, ako nadalje \i obzir nzm.emo dosadanji slabi prihod naših akoprem liepih bukvikali, te najjokon ako hoćemo, da udovoljimo sve to većoj potrebi pnćanstva ne samo glede ogrieva, nego i glede drva za gradivo; moramo zbilja opaziti, da je već i kod nas n Hrvatskoj vrieme nastalo, dosadanji uzgoj bukovih visokih šumah u toliko preinačiti ^ lazev u obzir korist mješovite sastojine i s toga, što bukovini smjesa prija, istoj koju driigu vrst drva umješati, koja je kadra našim bukvikom are samo drugi karakter dati, nego i gospodarstvenim svrham i potrebi pučanstva u toliko udovoljiti, koliko bukva sama kao cista sastojina nikad učiniti nebi mogla. Ovo možemo tim. laglje postići, jer nam već i sama priroda pokazuje, što treba öiniti, da do smjei´a đodjemo; cesto bo vidjamOj da priroda vlastitim nagonom, bez ikakove druge pripomoći sama po sebi, mješovite sastojine stvara, koje treba samo proučiti i kod inače jednakih odnosajah istim načinom provesti. Svaki šiimar pozna dobro korist mješovitih sastojinah, pa ako ih ja ovdje ipak navedem, to ciidm s toga, da tim više iztaknem štetu, koju od naših čistih bukvikah imamo. Te koristi su sliedeće : 1. Mogućnost punijeg i boljeg zasadjenja; 2. olakšanje prirodnog pomladjivanja; 3. veći zaklon i obramba proti vanjskim pogibeljim (vjetar, snieg, led, vatraj zareznici, divjac, šumska paša, bolesti itd.); 4. mogućnost sto većeg proizvadjanja koristnih drvah; 5. mogućnost udovoljenja što raznovi´stnijih potrebštinah; 6. veći prirast; 7. vriedniji predužitni dohodci; 8. pokušavanje što prilagodnije stojbine za ovu ili (onu vrst drva; 9. daju veći novčani dohodak, i 10. poljepšavaju okolicu. Hoćemo li pako korist mješovitih sastojina zbilja oživotvoritij moramo si njeki temelj udariti, koji je glavni uvjet ob~ stanku mješovitih sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 142 — Pri tom imamo najprvo n obzir uzeti čuvanje produktivne snage, t. j , smjesa sastojine mora biti takova, da se njom potrajno i razmjerno stojbinsko djelovanje uzdrži, pošto i takovih smjesah ima, koje se na njekojih stojbinali samo kratko vrieme uzdrže, te izlucenjem jedne vrsti drva pretvore se opet u cistu sastojinu, nu sa vi´lo manjkavim sklopom. U tom slučaju ima svakako prvobitna sastojina, već sa gledišta stojbinskog uzdržavanja, prednost prema takovoj mješovitoj sastojini. Drugi važni faktor pri tom jest nadalje, da odnosna stojbina umješanoj vrsti drva prija^ jer se samo tako dobar uspjeh očekivati može. Obično neuspjevaju umješane vrsti drva baš sve jednakOj ali iste vrsti stoje glede svojih stojbinskih zahtjevah hrpimice više ili manje na blizu, kroz što se mjera nejednakog uspjevanja medju njekimi granicami dotičnom šumaru prepustiti mora. Ovim nejednakim uspjevanjem mješovitih drvah može se nadalje i to postići, da pojedina drva one druge vrsti prema gospodarstvenom smjeru sasvim utamane, odnosno uguše, te postane s vremenom opet čista sastojina ali s drugom vrsti drva (pretvorba sastojine, — Bestandesumwandlung). Grdje se pako radi o stalnoj smjesi sastojine ili o pravom izboru sastojinskog oblika, nadalje gdje se naumljenom gospodarstvu odgovarajuća smjesa drvah već po naravi nenalazi, ondje nastaje djelovanje šumara. Ako nam je dakle do toga stalo, da se jedna vrst drvah u mješovitoj sastojini unapredjuje, moraju se svi za uzrast potrebiti uvjeti u onoj mjeri stiecati, kako naravi odnosne vrsti drva najbolje odgovaraju. Nije indi dostatno, da nastojimo samo 0 potrebnom djelovanju tla, nego moramo takodjer naravska svojstva drva, njegove oblicne odnošaje, potreboću svjetla i za uzrast nuždni prostor u obzir uzeti. Znamo bo kolika je razlika vanjskog drvnog oblika medju crnogoricom i bielogoricom i da prema zahtjevu svjetlosti jedne ili druge vrsti drvah razlikovati imamo ona drva, kojim bolje prija svjetlo a kojim opet hlad ili zaklon; s toga će svaki uviditi, da treba pri izboru vrsti drva za mješov:lte sastojine prednavedöne okolnosti osobito u obzir uzeti, jer bi inače uzrast pojedinih vrstih drvah u mješovitih sastojina slabo napredovao, dapače sasvim u nazadka ostao, te tako bi tečajem vremena morala jedna vrst drvah drugoj vrsti mjesto pripustiti, bez da bi to htjeli. Ako bi pako |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 35 <-- 35 --> PDF |
pokušali to timjetnirii načinom i2:jednaciti, nastala bi možebiti nz sav trud pogibelj za obstanak obadvijuh vrstik drvab i moglo bi se to sam.o na uštrb sastojinskog sklopa postići^ uslied cesa bi se pako najglavnijeni smjera (uzdržavanju snage tla, Erkaltung der Bodenth´ätigkeit) škodilo. Ako najme prispodobimo crnogoricu, nadarenu po naravi trajnim uzrastom debla, sa bjelogoricom one vrsti drvakj kojim zrak i svjetlo odnosno hlad i zaklon prija, to ćemo opaziti, da su zadnje vrsti prvim pretežnije i da bi dakle u sklopu sastojine prostor i svjetlo zaktjevajuće vrsti napram onim, kojim hlad i zaklon prija, u obće nazadnije bile. Ti odnosaji se pokazuju prikladniji ondje, gdje prostor i svjetlo zahtjevajuća vrst drvah u svojem uzrastu visine nadmašuje onu vrst, koja zaklon ljubi, a to biva, kako je poznato, kod većine svjetlo iziskujućih vrstih barem u prvoj mladosti- Tim bo moguće je svjetlogorici uplivu okolo stojeće hladogorice odrasti i obstanak do njekog. vremena si osigurati; u načelu ograničuje se njihovo slobodno razgranjivanje vršikah na drugodobni razred uzrasta (Stangenholzwuchs), nazadak pako pocimlje odmah, cim hlađogorica svoje vršike iznad bjelogorioe podigne. Takova sastojinska smjesa može dakle samo mirnog redna biti Ovi pojavi kod jednakodobnih smjesah pokazuju, da možemo trajn u sastojinsku smjesu samo kod nejeđnakodobnih sastojinah naravskim načinom postići. Promotriv pobliže medjusobni odnošaj pojedinih vrstih drvah i uvaživ raznovrstne smjese, dobiti ćemo sliedeću kombinaciju mješanja: ´1. Hlađogoricu sa hladogoricom; 2. hlađogoricu sa svjetlogoricom; 3. syjetLogoricu sa svjetlogoricom. Zadnja raješanja nalaze se doduše mjestimice u naših sumah, nemogu se pako sa gledišta racionalnog gospodarenja, u velike poprimiti i spadaju u obće medju riedkosti Cim više vrstih drvah a smjesi se nalaze, tim je teže zahtievom pojedinih udovoljiti; s cesa moramo zaključiti, daje mogućnost mnogovrstne smjese veoma ograničena, S toga valja pri mješanju sastojinah osol)ito obzir uzeti: 1. na mj eru i 2. na oblik smjese. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
>- 144 - Mjera smjese odvisi u prvom redu od stojbine, doöim se oblik razlikuje u pojedino mješanje i ti brpimicno mješanje. U prvom slučaju nalaze se stabla pojedince, u drugom pako hrpimice više zajedno pomjesana. I. Smje.:a sastojine. Hladogorica sa hladog oricom. 1) Jela sa smrekom. . ; 2) Bukva se smrekom, 3) Bukva sa jelom i 4) Bukva sa grabom. ´ 1. Glede mješanja jele sa smrekom , koje kod nas u Slavoniji i onako riedko dolazi, opaziti mi je toliko, da jela kod smjese pojedince ü pravilu smreki podlegne^ ako nije barem za 10 godinalr u svojem uzrastu naprednija i valja tu na krpimitenu smjesu sa smrekom obzir uzeti. 2. Bukvu i smreku vidjamo cesto u hladnih i nješto oštrijih planinskih predielih u naravskoj smjesi sacinjavajuć prostrane sastojine. Premda su si obadvije vrsti glede svojih zahtjevah na tlo prilično jednake, to je ipak smreka napram bukvi dielomice a osobito u onom slučaju naprednija, gdje se tlo bukvom kao već izsisano ukazuje. To zaslužuje tim više pazke, jer bukva neima tolikog uzrasta u duljinu kao smreka, premda ju bukva u prvoj svojoj mladosti u tom smjeru, višeputah pretiče. Ako se je pako smreka uzprkos svemu tomu održala, nadmaši u kratko bukvu sasvim tako^ da pod širokom krošnjom smreke okržljavi i sgine i s vremenom takove mješovite sastojine bukovu smjesu izgube i čisto smrekove postanu. Na dobroj bukvi povoljnoj stojbini natjeca se zbilja bukva sa smrekom, nu zahtjeva ipak osobitu njegu i uzgoj, naročito pri pojedinom mješanju. Laglji posao je kod hrpimične smjese ovih obadvijuh vrstih, svakako pako ima šumar kod smjese istih za unapriedjivanje njihovo sav mogući trud uložiti. Uzgoj te sastojine dade se najlaglje tim postići, da bukva 10—15 godinah u starosti smreku nadmaši, a zatim nastavše praznine kod pomladjivanja bukve smrekom nadopunimo. Probitak smjese smreke sa bukvom sastoji stranom u većoj vrieduosti šume usljed po |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 37 <-- 37 --> PDF |
množenog proizvoda tehnifikog drva, stranom pako u gušćem sklopu sastojine i tim ti, pospješenoj i trajnoj svježosti tla. U mnogih slucajevih je pretežnost proizvadjanjii za tehničku uporabu sposobnih drvah , a bukva se uzdržava samo u toliko, u koliko ona probitku mješovite sastojine osobito pako glede odstranjenja vanjskih pogibeljih udovoljava. Takova smjesa sastojine zahtjeva svakako neprekidnu njegu, koju joj naši hrvatski šumari kod najbolje volje usljed njihovih prostranih šumskih kotarah davati nemogu, s toga nije ni umjestno mješanje bukve sa smrekom preduzeti. 3, Zbilja možemo uztvrđiti, da je mješanje bukve sa jelom obzirom, na njihove stojbinske oduošaje mnogo prikladnije, nego li smjesa bukve sa smrekom. Nalazimo već ove dvije vrsti u srednjih planinskih pređielih, gdje se zajedno višekrat do podnožja planine spuštaju. Akoprem jela i u višjih predielih uspieva, to se ipak zadovoljava s manje povoljnom stojbiuom bukvika i i-azvija se bujiio sudarajuć se svagdje s bukvom. Koliko su dakle ove dvije vrsti drva pogledom na njihov vanjski oblik različite, to se razlog njihova sudaranja i medjusobne priklonosti izim jednakih stojbinskih zahtjevah dalje i tomu pripisati imati, što jela u starosti svoju krošnju uzko oko đebJa savija i tim manji prostor kod razgranjivanja zahtjeva, na taj način bukvi razmjerno laglje i uspješnije razvijanje dopušta. Najgore vrieme za skupiio biće ovih dvijuh vrstih drvah jest njihovo prvo doba, gdje mladu jelu, podigavšu se za njekoliko godinah jedva iz zemlje, odpadajuće bukovo lišće pokrije i ova s toga ponajviše izgine; ako pako to njekako prepati i uzdrži se, to joj još uviek pogibelj prieti od brže razgranjivajuće se bukA^e, da ju sa svojim širokim ogranjem prekrili i uguši. To se dogadja imenito kod pojedinog mješanja, gdje više bukavah ima; sigurnija je jela kad se hrpimice mješa, osobito, ako su te hrpe u svom uzrastu nješto naprednije od bukve. Poeme li se pako jela jednom bajno dizati, to prestaje za nja svaka dalnja pogibelj; dapače naganja jela bukvu svoj uzrast u visini držati, pa ako inemože sa jelom jednaku visinu držati, ipak se digne do vitkog debla sa visokom krošnjom i uzdrži se uz njeku njegu i podpomoć sastojine trajno u smjesi vrlo dobrim uspjehom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 38 <-- 38 --> PDF |
^ UQ ^ Najbolje jamstvo ze^ uspješan razvitak takove mješovite sastojine daje nam gospodarenje sa postupnom sjeeom (Femelscblagwirthscbaft), a sve sada još postojeće mješovite sastojine ovakove vrsti potiču od onog vremena, gdje se je samo 2a nepravilnu prebornu sječu 2inalo. U novije doba goje se takove mješovite sastojine tako, da se u mladodobniii bukvicih ređomice jela posadi, kojoj se kašnje razmjernim proredjivanjem dalnji razvitak omogući. Umješanje jele u ciste bukvike valja osobito ondje upotriebitij gdje su bukove šume od manje vriednosti, pa se namjerava uzgojem jele i usljed toga višim dobitkom telmickog drva osigurati dohodak iz bukvikah. U takovik slučajevih preporučuje se osobito jela, pošto je ona u smjesi sa bukvom ne samo prikladnija od smreke, nego se u takovoj sastojini dulje zdrava uzdrži, pogibeljim naravskim manje je izvržena a k tomu daje izvrstno drvo za teknicku uporabu. Doduše ima jela s početka mnogo pretrpiti od divljaci i od domaće marye, ništa manje i od pritiska snjega i vjetrolomak, nu svim tim pogibeljim može šumar dobrim i uztrajnim uzgojem bar đielomice na put stati. 4. Bukya, pomješana s grabom, dolazi u Hrvatskoj cesto, nu sa gledišta racionalnoga gospodarstva neupotriebljuje se ta vrst smjese, pošto grab bukvi riedko kad kakovu korist pruža, a njegova uporaba za tehničku gradju je veoma ograničena, za ogrievna drva pako malena; jedino može se grab za popunjenje vlažnih, eksponiranih i bukvom već izsisanih mjestah uzgajati, dakle neima 0 umjetnoj smjesi graba sa bukvom govora. Manje se priporuca kod uzgoja ^dsoke šume, više pako pokazuje se vriedniji u bukyicih kod uzgoja nizke šume, gdje bukvi đielomice sklop sastojine manjka, tu je onda grab za popunjenje prazninah radi njegove osobite reprodukcione moći na mjestu,, tu upliva svojim na velike odpadšim. listom, na poboljšanje tla i na zaklon i obranu bukovih izđanakah. Od iste koristi je grab kod uzgoja srednje šume, gdje nizku šum.u zastupa te s toga valja mu ipak njeku pozornost obratiti. II. Mješanje sastojinah hfadogorice sa svjetlogorlcom. 1.) Bukva i ariž (listvenica — Lärche). 2.) Bukva i bor. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 39 <-- 39 --> PDF |
-^ 147 ^ , 3.) Bukva i hrast. 4.) Bukva sa javorom, jasenom, ili briestom. 6.) Bukva i breza. 6.) Bukva sa lipom, topolom ili s ivikom (SaKLweide). Nadalje dolaze mješovite sastojine sa sliedećimi vrstmi drvab, na koje nećemo obzir uzetij i to: 7.) Smreka i ariž ili hrast. 8.) Jela i ariž ili hrast. 9.) Smreka ili jela i bor. 10.) Grrab i bor ili hrast, 11.) Smreka i breza. 1. Da nam podje za rukom, bukyii s arižem uzgojiti i tu vrst ogoja gim više razširiti, bilo bi za naše bukvike od velika zamašaja, jer bi se kro2: to postotak njihova dokodka glede drva 2a gradju znatno povisio. Promotriv pako, da naši bukviki svaku smjesu, imenito svjetlogorice uza se netrpe; to oemo po svoj prilici s toga prije zrelije prosuditi, da li ćemo OYU vrst smjese, koja nam kod racionalnog gospodai-stva nikakova uspjeha pruža, upotriebiti. Nu ipak nalazimo mjestimice, da se IX razlicitimi odnosaji ariž sa hukvom njekako sdruži i višeputa ćemo opaziti, da se ariž u bukviku prilično dobro uzdržava. Taj pojav pripisat nam je osobito bržem rastu ariža, koji dapače i kod jeduakodobnog xtzrasta dopušta arižu održati se u bukviku. To se opaža imenito na oštroj planinskoj stojbini sa svježim dubokim tlom na istočnih i sjevei^nih obroncih, u tom slučaju možemo trajni mješoviti uzgoj otijuh vrstih drvah postići, dapače nam dopušta bukva pod jeđnakimi odnosaji ogoj jačeg ariževog drva pospješiti, gdje dakako treba na uzgoj ariža osobitu pozornost obratiti. Tu se nioi^a smjesa ne samo pojedince i u manjih hrpah, nego takodjer na prikladnijih česticah tla i u veliko hrpimice podu.pirati, samo valja arižu u bukviku prednost dati tim, da mu se najbolje stojbine u šumi za uzgoj pripuste. Navadno se tada poveće arižove biljke medju gusto rastuće bukove hrpe nasađjuju, koje se usljed svojeg brzog rasta bujno razviju i tim se za potrajni mješoviti nu^rast s bukvom usposobe. One pako biljke, koje se nemogahu iz bukve proturati i razyiti, daju nam kao prelazna smjesa priličan dohodak medjutonjim užitkom i tim bi dakle svojoj svrhi prilično zadovoljile. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 148 — 2. Smjese bukve sa borom uzgajaju se već kako gdje po stojbini, ujegi, napokon i po smjeru gospodarstva različitim načinom. Većim dielom postadoše takove sastojine iz gospodarstvenog nemara manjkavo pošumljenih bukvikah, na kojih prazninah se kašnje bor za poboljšanje sastojine .posadio, višekrat se je bor u takovih pređielih nesamo na prazninah, nego i u manje bujno rastućoj bukovini pomladjivao. Taj ogoj prija bukvi, ako i nije bor u gustom sklopu izrasao; bukvi se pruža tim veći ukrast i samo onda, ako joj manjka svježe tlo, nemože se primjereno razviti, nego uslied toga okržljavi, što pako opet boru u toliko u prilog dodje, jer svojimi odpadci poboljšava snagu tla i tako omogući si sam razvitak do krjepka i za tehničku uporabu sposobna debla. Obzirom na iztaknute odnošaje preporuča nam se uzgoj bukve i bora u mješovitih sastojinah osobito ondje, gdje se radi o dobitku jakih borovih debalah i tim o višem prihodu, kojeg nam čisti bukviki, posto su samo za ogrievna drva upotrebljivi, pružati nemogu; u ostalom daje nam bor i tu korist, da bukovu sastojinu na mršavoj stojbini uzdrži i poboljšavajuć po malo tlo, moženio primjerenom njegom sastojine i izsjekav kašnje borova debla, cisti bukvik (ako nam je s gospodarstvenog gledišta prikladno) uzgojiti. Nadalje možemo uzgoj jakih borovih debalah u,smjesi postići tim, da,na svježoj i dubokoj stojbini u planini 30—40-godisnje borove sastojine bukvom pomladimo i, urediv sastojinski sklop, uzrast bukve pospješimo, bez đa prekomjernim plasinam mjesta damo, odnosno da uzrastu bora tim škodimo, pažljivim uzgojem bo valja nastojati, da se jedna vrst drva s drugom popunjava, Medju vrsti bora upotrebljuje se za mješovite sastojine osobito svileni i crni bor (Weimuths- und Schwarzkiefer) pošto usljed svojih odpadakah snagu tla poboljšavaju, a radi liepa i vitka uzrasta u visinu bieli bor nadmašuju. 3. Smjesa hrasta sa bukvom nalazi se kod nas u obće i poznata je svakomu, opaziti mi je pako o njoj, da se hrast po naravi sa bukvom u smjesi slaže i da u svih oblicih bukovih mješanjah i u svako doba starosti zahtjeva, da mu krošnja prosto stoji. U takovom slučaju upliva bukva uspješno na uzrast hrasta, osobito pako prija mu kvalitativno na njegovu tehničku uporabu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 149 -- Pomladak bukve u brasticib istim načinom kao kod bora i valja sukcesivno nastojati o proredu hrastove sastojine. Kada se pako taj pomladak obaviti ima, zavisi navadno o stojbini i može se preduzeti u 20—4:0-, u ostalom dapače i u B0~60-godišnjib brasticili. 4. Smjesa bukve s javorom, jasenom ili sa briestom uvažuje se kod nas manje, pošto se njom svrha očekivajuceg višeg prihoda iz bukvikah postići nemože, s druge strane pako moram priznati, da i ova smjesa sastojine kad i kad njeku korist daje. 5. Breza dolazi u smjesi sa bu.kvom u nepošumljenih bukovih sjećali na otvorenom mršavom tlu i djeluje štetno svojim brzim razvitkom i velikom razširenosti na u.zgoj bukve. U ostalom uztraju u pravilu takove brezove hrpe malo godinah i škode s vremenom radi svojeg zracnijeg sklopa tlu, osim boga pako prouzroče velike plešine u sastojinah u oboe. Pogledom na iztaknute razloge imade šumar u koliko više nastojati, da mu se breza u bukovih sastojinah neugnjezdi; nu ako se baš pravo tog utamanjivanja nemože posve poreći, to se je ipak mjestimice u tom pravcu predaleko išlo i sasvim propustilo, da breza pri razmjernoj smjesi u pojedinih sastojinah do cienjtme sitnogorice doraste. s česa treba joj glede njezine tehničke uporabe medju bukvom ipak mjesta dati, neobziruć se nadalje i na to, da njezini prozračniji ogranci vrlo dobar ^^aklon bukovom pomladku pružaju, 6. Bukva dolazi sa lipom, topolom i s ivikom češće sdružena, nu ponajviše na sasvim zapuštenim, bez ikakvog uzgoja ostavljenim bukovim sastojinam i nemože se kao posebna sastojinska smjesa umjetnim načinom smatrati. 7. Smjesa smreke i ariža ili hrast prakticira se u novije doba na njekojih gospoštijah u Češkoj, dočim. smjesa pod 8. navedenih vrstih drvah redko se gdje vidja; a pod 9. iztaknuta vrst smjese drvah nalazi se većinom na eielom sjeveru Ceske. 10. Dolazi u blagih pođolcih na vlažno-dubokih pjeskovitih slojevih i konačno pod 11. označena smjesa drvah prakticira se u istočnoj (Jeskoj osobito na gospoštiji Velika Skala, gdje se s velikom pomnjom i izdašnim financialnim uspjehom uzgaja. Yeliki pristaša |
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 42 <-- 42 --> PDF |
~ 150 — " te vrsti smjese medjn drvi jest zaslužni šumarnik kneza Auersperga Do min na gospoštiji Nasavrb. IH. Smjesa sastojine svjetlogorlce sa svjetiogoricom. Premda su takove smjese samo iznimno opravdane, u načelu dapače zabaciti se imaju, mogu se ipak s njekojib vanrednib razlogab u sastojinah upotriebiti. Pošto ćemo pako s tako vanrednimi umjetnimi smjesami dryab jedva kada u Hrvatskoj posla imati i pošto u predstojećem članku namjeravam ponajviše mješanje bukve opisati, to ću ob ovoj vrsti mješanja samo ovamo spadajuće vrsti drvah navesti i to: 1.) Hrast sa jasenom ili briestom. 2.) Hrast sa jalšom ili brezom. 3.) Hrast sa borom. 4.) Bor sa arižem. 5.) Bor sa brezom. 6.) Breza sa jalšom ili topolom. Ovakovib smjesah ima nedvojbeno zađosta i često sačinjavaju prostrane sastojine, nu za sada ćemo razpravu o istih ostaviti za drugi koji članak i konštatovati pogledom na već prije rečeno najprobitačniji način mješanja za bukove sastojinOj koji bi nam vremenom priliku pružao, našim bukovim šumam ne samo bolji oblik dati, nego takodjer i prihod omogućiti, koji treba da bukova šuma već usljed svojeg razširivanja, dobrote ine i radi kakvoće nosi. Najprije nam je ovdje iztaknuti mješanje bukve sa jelom, i predstaviv sij kako se ta pretvorba sastojine lahko provesti dade a k tomu i korist, koju nam pruža; nećemo zbilja dugo oklievati, da naše šumsko gospodarstvo u tom pravcu neuredimo. To isto valja o smjesi bukve sa borom i arižem. Revnom šumaru biti će lahko izabrati za razne bukove stojbine odgovarajuću vrst smjese i prikladnu vrst drva, a na temelju toga dalnje mjere poprimiti glede provedbe odnosne sastojinske pretvorbe i glede potrebite njege i čuvanja uzgojit se imajuoe sastojine. - Doista će mnogo truda i đuljeg vremena trebati, dokle kakov uspjeh opazimo; nadajmo se pako, da se naši šumari |