DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 65 su takve ponikve, gdje su im pukotine premalene, ili gdje ib je sama voda kamenjem začepila, naplovnicom posve popunjene. Još i danas sbivaju se tuda čudne prekretnje. ISfa dnu takovim posve naplovljenim koritam nastanu cesto u tvrdu vapnencu veće pukotine, koje dublje u dubinu zasižu; onda s Bogom mekoto! u takovu svrtku. Iznad tieb pukotina provrta voda najprije osovito oko, koje se onda izpiraujem prema gornjem kraju sve većma poput lievka razširuje, za malo nastane još više takovih svrtaka i od ravne ponikve eto gola grebenja i medju njim praznih. kotlina i zjajućih ponora. Mjestimice sbivaju se takove prekretnje vrlo brzo, te kad bi se koji krajišnik vratio kuci s višegodišnje vojske, mogao mu se dakako tudj činiti nekadašnji zavičaj, jer se novi svrtci stvorišCj tja i kuće moradoše drugamo prenieti, starih voćara nestade, a nove istom zasadiše^ nove puteve sagradiše, jer su stari ponikvami izprekidani. Ta premda tiha ali neprestana prekretnja ne samo u nutrini, već i na vanjskoj prilici najhitnijom je osebinom krasa. Po toj tako nacrtanoj kipini kraške površine dieli se nas hrvatski kras na dva diela, koja su i u svaku drugu ruku vrlo različita a i život svojih stanovnika posve različitim čine. To su nam na jednom kraju strane obarajuće se prema moru, to jest takozvani primorski kras, a na drugom kraju iza primorskoga krasa vi so čine, koje neprekidice udaraju tja u Tursku. Primorskoga krasa ima 11 četvornih milja a dug je 12 milja, južna mu se polovica oštro dieli od visočine, medjom mu je velebitsko sljeme; inače je na sjeveru (u ogulinskoj pukovniji), gdje mu nije medjom gorsko sljeme. Al je i ondje 0*9—1*3, a sredikom l´j milje širok. Na Velebitu u otočkoj i ličkoj pukovniji mienja se t? širina prema mjestnim okolnostim od 0*g i l*y i 0-5 i 1*0 milje, dakle sredikom 1 i O´^ milje Poprečne ukupne položitosti primorskoga krasa prema moru broji se različito na sjevernom (kapelskom) dielu (u ogulinskoj pukovniji) 8 do 9V2, na južnom (velebitskom) dielu 9V2 do 17^/,, a poprečice 8.5 do 12.^ stupnjeva. Ipak su prave strane strme (obično 25^) cesto vrlo strme, dapače poput zida osovite, te glavna položitost izilazi malena samo po zaravancih, Štono svuda strane prekidaju. |