DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 64 — nicami. Te plodne ponikve, 1060—2200´ nad morskom razinom, kojih ima cesto ciela milja i više površine, uzeše težati dakako prema omjerice košljivu podnebju drugačije, nego li to biva na zaravancih primorskih strana, ili na morskom obrežju. Tomu visocinskomu podnožju bit će kakovih 1400´ srednje visine. Izmedju tieh plodnih ponikava valja najpace spomenuti: II ogulinskoj pukovniji veliku koritastu dolinu dtežnieku, plašcansku, munjavsku i ogulinsku (1080´ nad morskom razinom). Velikoj i Maloj Kapeli na iztoku, kud je uz blagu narav manje košljivo podnebje i kud s toga i pšenica rodi, za tiem uzano drežnicko udolje, jezeranska i brinjska korita (1525´nad morskom razinom) na zapadnoj strani Kapele, gdje se doduše samo jarina (jari teg) sijati može. U otočkoj pukovniji eno rodne ravnice otočke (1B18´ nad morskom razinom) i sinacke ili Gatskoga polja, eno brložkih, korjenickih, bjelopoljskih, kosinjskih, perušićkih i lešcauskih korita, eno ondje pocimljuće krbavske doline pod Bunidem i Pokoranja; eno Zavalja na turskoj medji, koje za 1332´ nadvisuje morsku razinu. IJ ličkoj su pukovniji najrodnija kotlinasta porježja Like, Une, Krbave i Zrmanje. Porjecje Like 4 je milje dugo, a mjestimice jednu milju široko, ima mu 1800´ srednje visine te je najveće ; za njim ide Pokrbavje kakve 2200´ srednje visine nad morskom razinom. Zrmanjsko je porjecje na dalmatinskoj medji blago i jedini visocinski priedjel, gdje dobro vino rodi. — Grospić je 1836´, Lovinac 1866´ nad morskom razinom. Na iztocnom rubu toga priedjela, komu je medjom odozgo Korana, odozdo unsko obrežje, nema dakako strmina gorskih, kao na primorskom krasu, jerbo visocine prelaze u turske pokrajine, ipak se snizuje dobrano manje bregoviti iztok ogulinske pukovnije prema medji a u otočkoj pukovniji ustrmljuje se Plješivica od Priboja pocamši naglo i jako prema Uni. Za svaki su kras oznacljivi svuda ukazujući se svrtci, na lievak nalike ponikve, kojim kadšto ima V4 i^ilje obsega. Ti svrtci niesu ništa drugo, već uvale površine u špilje, što su ih vode izprale. Dakako, da su onda kiše svu zemlju, gdje su je isto našle, sniele u takove svrtke i ponikve, te su sad po njih najbolje mekote, na kojih se ore i kopa, sije i žanje. Kadšto |