DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ 62 — u Dalmaciju. Medju Porobljenikom i Jasenicom pocimlju već velebitske primorske strane spadati Dalmaciji. Na sjeveru je i jugu tomu priedjelu suka medja, na zapadu jadransko more, a na iztoku donekle Korana i Una, dvie put sjevera tekuće rieke. Na gornjoj je (sjevernoj) polovici priedjela najviša gora Kapela^ udarajuća sredinom; a donju (južnri) polovicu obrub- IjujU Velebit i Plješivica. Ta su glavna gorska bila priekim i postranim kosanjicami mnogovrstice izprepletena, te po tom ona krajina izilazi sva pobrkana i divlja, nema nigdje pravilne doline, na koju smo se drugdje navikli, već mjesto nje zakružuje gorje što koritaste ravnice, što kotline, kojih površinom ne teku vode ili samo donekle. Kapel a dopire od (gradjansko - hrvatske) Luizine ceste prevaliv 11 milja do plitvičkih jezera, od kojih postaje Korana. Kapelske glavice ne dosižu kao velebitske do planinske visine; Kapela nije toliko kamenita ni suha ni hrapava a na, njoj ima puno više šume. Do uvale medju Jezerani i Modrušami (2778´ nad morskom razinom), preko koje udara Josipova cesta iz Senja u Karlovac, zove se ta gora sjev ero-zapadnom ili Velikom Kapelom, 6 je milja duga, te svojimi kosami i izbrežci izpunjuje prostor medju Kupom i morskom- obalom, bit će joj kakve 3000´ srednje visine; najviši joj vrhovi Klek i Bjelolasica dopiru do 5202 i 4850´. Na prevali Josipove ceste zovu već tu goru jugo-iztoćnom ili Malom Kapelom; duga je 6 milja a bit će joj 2000´ srednje visine; najviši joj vrhovi Selski vrh i Malagorica dopiru do 3948 i do 3910´ visine. Plješivic a se uzdigla Maloj Kapeli na jugo-iztoku, gdje ovu razdvaja sklop plitvičkih jezera a zasiže svojimi kosami i izbrežci u vrelište Zrmanje namah prelazeće u Dalmaciju, a onda se pridruži Velebitu. Zapadne su joj strane kamenite, koje dohvaćaju do 2200´ visine; iztocni je pridanak zarastao u šumu te se obara strmo s visine kakvih 1100´ stvarajući plodne zaravanke do Pounja, kuda izlaze i klanoi, strmim i visoldm stienami suženi. Plješivica je iza Velebita najveća hrvatska gora, bit će joj srednje visine kakvih 3700\ najviši joj vrhovi Ozeblin |