DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 61 ~ , Ali ima uz Sisti vapnenac i mnogih drugih glinastili i željezastih vapnenaca, koji se bas s toga, sto u njih ima nešto gline i željeza, ipak raztvaraju u nekakvu rastežnu zemlju. Najbolja su u tu rtiku dol o mitska vapna, najpace pravi dolomit i drobnjak. Po svome stanieavu složaja razpadaju se lasno i obilato u sitan grub, a u njem. ima cešee glinenih suvišnih primjesaka. S toga i nailazimo po đolomitskih kraje-^dh na velike strane i zaravanke ^ gdje ima takve zemlje i gdje svako rastlinje uspieva. Poveće su livade po pristrancih gotovo svuda na dolomitskoj zemlji; pa kad jednom na njem šuma uzraste, onda i dobrano napreduje, te se opire zatiranju, jerbo pod crnicom ima i zemlje zdravice, koja bi se i sama neprekidnim biljskim plaštem zaodievati mogla. Uzevši na um osobitost vapna, najpace gotovo posvemašnju neraztrošivost i podpunu bezzemljicu krednoga vapna; uvaživši za tiem od razpuklosti gorja poliežuću bezvodieu; sjetiv se napokon onih vihora, što ćemo ih potla, opisujuć potanje goropaštinu bure^ predočiti^ te one silne ^ zemlju odnosećCj tacnonoćne pljuske: to nam ne će biti težko pojmiti, kako je moglo varvarstvu, od vajkada i još danas navaljujućemu na šume toga priedjela za rukom poći, da od onih posve kitnjastih strana stvori kamenitu pustoš, koju Hrvat prozva zlokobnim „kršem" ili „g oleću". Poslije toga obćenitoga nacrta kraških priedjela sve monarhije idem da označim kzajiški dio te nemani u Hrvatskoj. ßoropis krajiškoga krasa Ü Hrvatskoj. Krajiški kras u Hrvatskoj — to skroz bregovito stienje — udara uza svoja glavna bila od sjevero-zapada put jugo-iztoka. Na sjeveru (u ogulinskoj pukovniji) dolazi glavna gora — Kapel a — gotovo u sredinu gornje krajine iz gradjanske Hrvatske; stupiv u srednju otočku pukovniju, namah izilazi istočnim krajem toga priedjela te prozvana Plješivico m nastavlja put svoj svejednako na istoSnoj strani krajine kroz južnu ličku pukovniju tja do Dalmacije* Na zapadu tomu priedjelu podiže se kod Senja na međji ogulinske i otočke pukoA^nije treće, najviše i najdivlje glavno gorsko bilo — naš Velebi t — te udara uzduž mora daleko |