DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 47 <-- 47 --> PDF |
^ 103 — to bi se bez okolišanja mogao poprimiti naÖin po primjei^u Oislajtanije, gdje đielom šumarska družtva a dielom posjednici §umah sami potrebita sredstva namaknu, pa ovakove šumarnice ne samo podižu, nego i izdržavaju. U ovu svrhu mogli bi se dakle i naši veleposjednici, dotično posjednici šumah medjusobno združiti i jedno domaće družtvo za podignuće šumskih nižjih učilišta (Waldbauschulverein) ustrojiti, te sjedinjenimi silami iz vlastitih sredstvah barem jednu, toli nuždnu šumarnicu oživotvoriti. A neima dvojbe, da bi visoka zemaljska vlada, dotično zemlja sama, ovo učilište s vremenom na svoj teret preuzela, povećala i sama uzdržavala?! Od jedne zemlje , koja je u Austro -Ugarskoj monarkiji na šumah ne samo najbogatija, nego koja se upravo rajem hrastovah naziva, moglo bi se bar oSekivati, da ne zaostane za onimi zemljami, koje ni izdaleka toga šumskog bogatstva neimaju, te ipak u razmjeru dovoljno i mnogo više nego mi o naobrazbi svoga šumsko-tehnickog osoblja nastoje. Kod nas je upravo nemoguće jednog šumskog tehniekonaobraženog čuvara ili pomoćnika naći, te se s toga moraju uzimati većinom prosti ljudi, koji istinabog domaće okolnosti dobro poznaju, ali od kojih mnogi niti citati ni pisati neznadu, a povrh toga imadu o svom zvanju višeput sasvim krive nazore, te tako i svoju službu obavljaju. Načelo, da bi se naši gosp. posjednici šumah za osnivanje šumarnice osobito zauzimati imali, osniva se na tom, što na prvom mjestu baš gospoda veleposjednici dobro naobraženo tehnicko- šumsko čuvarsko i pomoćno osoblje potrebuju, i što bi se u mnogom obziru bolji uspjeh postići mogao, nego što zbilja sada biva, kad mi nebi bili primorani za sve i sva samo državnu pomoć potraživati, nego jednom i naše sobstvene sile pokušali, a današDJi napredak na industrijalnom polju najbolji nam je dokaz, da se sjedinjenimi silami mnogo više toga postići može. K tomu ima niže šumarsko učilište sasvim drugi smjer, nego liratarnica; jer dočim ratarnica zadaću ima: naobrazivati seljačke sinove za buduće razborite gospodare svoga zemljoposjeda, to se od naših seljaka nemože tražiti, da će svoje sinove u šumarnicu slati, da se u šumarskoj struki izobraze, da će zatim svoje vlastite šumice nadgledati i gajiti, nego pitomci |