DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 37     <-- 37 -->        PDF

™ 93 "~


pored sveg toga iz:gnbi šiška i svoj prvobitni oblik, poSto se
lupanjem o daske svi njeni šiljci i hrbeti okrune, te obično 5
do 10Vo od svoje težine izgubi.


Nema li pak za skloniste šiške prikladne suše, to se mora
sva šiška pred kišom i svake večeri u hrpe sgrnuti, i liasurama
(rogoznjagama) pokriti, da bi se tako od kiše ili noćne rose
sačuvala.


Tako izsušena šiška odprema se u trgovištna mjesta: Osiek,
Pecub, Peštu ili Bec; pa i na ovih velikih skladištih mora se
šiška više put, a najmanje dvaput u godini prevrtati, ako se
neće da na svojoj kakvoći izgubi, ili truniti poene, a u ovakoyih
slučajih mora se cesto put opetovano prebiranje preduzeti,
te pokvarene ili načete šiške od dobrih odstraniti.


Na bečkoj svjetskoj izložbi g. 1873. bila je izložena jedna
sprava za valjanje (pretresivanje) šiške (Knoppernrolle), koja
prevrtanje i mnoga druga ručna diela sama obavlja, dakle ciela
manipulacija mnogo jeftinije stoji. (Vidi službeno bečko izložbeno
izviešće.)


Trgovina sa šiškom.
U trgovini dieli se šiška obično u četiri razreda: Hochprima,
Prima, Secunda i Tertia, a prodaje se po težini
na vagi, pri čemu se je prije po staroj mjeri jedna centa sa
120 funtih priznavala, jer se svakoj centi priraöunavalo 20 funtih
na manjak, koji vremenom kroz sasušenje šiške postaje. Ovu
mjeru zovu jednostavno vaganom ili mjero vom (Kübel).
Zbog vrlo nejednakih godina u rodu šiške, vrlo su nejednake
i ciene, po koju se ista kupuje i prodaje; u osobito
rodnih gođinah i pri slabom potraživanju (zbog prenapunjenih
skladišta na većih trgovačkih mjestih) plaća se Hochprim a
po 9 for., u protivnom slučaju ista po 20 for. po centi (55 kilograma).
Poprieko pak može se računati jedna centa dobre šiške
sa 10—14 for.
Tertia ima obično polovinu od ciene, što se za Hochprim
u plaća; na bečkom tržištu pak stoji jedna centa Prim a
95%, Sekunda 827^, a Tertia 70% od ciene, koja se za
Hochprimu nudi.
Akoprem se još i danas računa, da Ugarska i Slavonija u
rodnih godinah na 400.000 centih šiške proizvodi, to drže, da
se iz Turske još triput toliko u Austro-Ugarsku uvaža.