DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 89 — akoprem neizmjerno mnogo jaja ima^ ona uvjek samo jedno u Laška izleže, te svoj život tečajem godine dana svrši. Ako umali početkom listopada takovu jednu Siškn otvorimo, to ćemo naći na dotičnoj kukuljici podpune dielove savršena zareznika, kao: glavu, noge, krila, prsi i zadak, koje česti prostim okom viditi možemo. A da na razvitak siške (kao što i inih babuška) takodjer i vrieme upliva, to je poznato — te nas izkustvo uči, da onih godina, u kojih se kiša i sunčana žega mienja (ovakova bo promjena vremena prudi razvitku šiske) jest bogata siškami — što će i biti uzrokom, da su prijašnjih vremena tu promjenu vremena postanku šiške pripisivali. Isto tako poznato nam je iz izkustva, da n hladnijih proIjećih, kad zima u yrieme cvatnje nastane, imade mnogo manje >šiške, nego li onda, kad je proljetno vrieme toplo. Budući pako, da se šiška poradi znatne visine stabala istom početkom ili u polovini mjeseca kolovoza, pošto je prilično ponarasla, na stablu dobro razabrati može, to drže, da je to vrieme najprikladnije, da šumari ili poduzetnici u dotičnih šumah nalazeću se šišku procieniti mogu i za obdržavajuću dražbu uzkliknu cienu ustanove. Sabiranje šiške. Više posjednika suma pokušavalo je sabiranje i đalnju manipulaciju sa šiškami u vlastitoj režiji poduzimati; nu potežkoće, s kojimi je taj posao skopčan, kao što i sam trgovački postupak kod prodaje istih na glavna dostavna mjesta (kao: Pečuh, Šoprun, Pešta, Beč) nadalje silno kriomčarenje i kradja istih (što W iziskuje strogi nađzoz) jest uzrokom, da vlastnici šuma cielo/-/^ godišnje sabiranje šišaka još na drvu poduzetniku (većim dielom izraelićanom) dražbenim putem prodadu. Bi li pak koji posjednik uzprkos svim potežkoćam i opet htjeo berbu i manipulaciju šiške na svoj trošak i o svojoj brigi, t. j . u vlastitoj režiji poduzeti, to bi se najprije morao sa susjednimi posjednici šuma sporazumjeti, pa ne samo iznimice vlastitu režiju držati, već takodjer jednu te istu cienu za sabiranje šiške ustanoviti, jer sabirači (necekajuć dok si vlastnik šiške pobere) iste kradimice onomu prodadu, koji im bolje plati. 7 " |